Na sjednici saborskog Odbora za ratne veterane predložen je amandman na vladin prijedlog izmjena blagdana i spoemndana. Žele da 8. listopada kao Dan Sabora i dalje bude praznik, a time i neradni dan.
Traže da se Dan antifašističke borbe izbaci s liste praznika
Odbor za veterane predložio je amandman na novi kalendar blagdana i spomendana. Predloženo je da 8. listopada, za koji Vlada planira da bude spomendan i to kao Dan Hrvatskog sabora, i dalje obilježavamo kao državni praznik, te da Dan antifašističke borbe 22. lipnja umjesto praznika ubuduće bude spomendan. Za ovaj prijedlog glasalo je devet članova odbora dok je jedan bio suzdržan. Ideja je došla od vanjskih članova odbora. Ona je prihvaćena s devet glasova za i jednim suzdržanim.
- I posebni savjetnik predsjednice je rekao da bi 8. listopada trebao biti praznik odnosno neradni dan s obzirom na sve ono što se dogodilo taj dan i kakve su povijesne odluke donesene. Dan prije je izvršen pokušaj atentata na državni vrh i zato smatra da to ne bi trebao ubuduće biti samo spomendan - kazao je Josip Đakić (HDZ) predsjednik navedenog odbora.
Na pitanje očekuje li da bi premijer i Vlada mogli prihvatiti ovakve promjene, Đakić navodi da o tome nisu još razgovarali.
- Nisam znao što će predlagati, ja sam samo vodio sjednicu. Stavio sam na glasovanje i većina je bila za - rekao je Đakić.
Istovremeno predlažu i da 18. studenog bude Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Domovinskog ratu. O svemu se SDP oglasio na Twitteru.
- Hrvatska je antifašistička i demokratska. Partizani su se izborili za slobodu, solidarnost, pravdu i jednakost, vrijednosti antifašizma koji je temelj moderne Europe i hrvatskog Ustava, a Dan antifašističke borbe je s pravom državni praznik - napisali su u objavi.
Arsen Bauk (SDP) neprihvatljivim, kukavičkim, a pomalo i domobranskim smatra amandman saborskog Odbora za ratne veterane da Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, ubuduće bude spomendan umjesto državni praznik i neradni dan.
- Trebali su predložiti da se potpuno makne iz kalendara jer vjerojatno to o njemu misle, a ne da se svede na spomendan - kazao je.
O tome bi se, kaže, trebala očitovati vladajuća većina i Vlada.
- Mislim da stranačka desnica malo provocira i uzvraća udarac Andreju Plenkoviću, ali to je njegov problem, a mogao bi postati i problem države - rekao je.
Vladinim prijedlogom novih blagdana, Dan državnosti ubuduće bi obilježavali 30. svibnja, a ne 25. lipnja kao dosad. Predlaže se i novi blagdan odnosno da 18. studenoga bude Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, a 5. kolovoza ostaje kao praznik odnosno- Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Kao nove spomendane predlaže se 15. siječnja Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 9. svibnja Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 25. lipnja Dan neovisnosti, 8. listopada Dan Hrvatskoga sabora, i 30. kolovoza Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, dok se dosadašnji spomendan 23. kolovoza precizira kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.