'To je izvan pameti!': Marić u zakup daje odmarališta BiH...

Ministar državne imovine Goran Marić je odlučio povući jedan od najkontroverznijih poteza u svom mandatu. Izazvat će nove političke trzavice sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, ali će s druge strane razveseliti stanovnike u mjestima Makarske rivijere. Istodobno je investitorima Marić ponudio ulaganje s priličnim pravnim rizikom.

U subotu je Ministarstvo državne imovine objavilo oglas u kojem poziva ulagače na predaju ponuda za zakup 15 objekata turističke namjene i to na rok od 30 godina. Redom se radi o bivšim radničkim odmaralištima za vrijeme socijalizma. Većina oglašenih objekata se nalazi u mjestu Gradac na Makarskoj rivijeri, a po jedan je objekt na Rabu, u Biogradu na moru i Slanome.

Početne cijene godišnjeg zakupa su niske u odnosu na izvrsne lokacije objekata. Ukupno za sve objekte, ministarstvo godišnje planira uprihoditi barem 988.000 kuna. Primjerice, vila šest metara od mora u Gradcu, površine 368 četvornih metara se nudi za 7.360 kuna godišnje. A tijekom prve tri godine je zakup pola iznosa. Međutim, osim što se radi o prilično ruiniranim prostorima, problem je što svi ti objekti nisu vlasništvo Republike Hrvatske, nego većinom Bosne i Hercegovine ili njenih poduzeća i sindikata, a manjim dijelom i srpskih. Marić je oglasio zakup čak tri objekta koji u ovom trenutku prodaje Agencija za privatizaciju Bosne i Hercegovine.

Marić nam je samo kratko poručio da rade dobru stvar.

Novi zakon o upravljanju državnom imovinom je omogućio aktiviranje imovine koja skoro tri desetljeća stoji zapuštena i opustošena. Ti objekti ugrožavaju sigurnost i zdravlje i građana i turista jer se nalaze uglavnom na samoj obali – kratko nam je odgovorio Marić.

I zaista, Zakon o upravljanju državnom imovinom usvojen u svibnju jasno propisuje da do "sklapanja odgovarajućeg međunarodnog ugovora ili do donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja, Ministarstvo je ovlašteno dati u višegodišnji zakup ili neki drugi oblik raspolaganja nekretnine do najviše 30 godina". Nadalje se navodi da te nekretnine mogu biti upisane i kao društvena imovina ili općenarodna imovina s pravom korištenja onih koji u Hrvatskoj nemaju sjedište i pravnu osobnost.

Zakon je krojen upravo za ove objekte jer u zemljišnim knjigama stoji da ih koriste ili su vlasništvo sindikata, poduzeća iz BiH. Već i sama imena tih nekretnina su relikt nekih drugih vremena i pokazuju tko na njih polaže pravo. Primjerice, tu su odmarališta"Saobraćajac", "Građevinari", "Robna kuća Beograd", "Partizan", "Pionir", "Trgovci", "Đuro Salaj"....

Problemi te imovine nisu riješeni međudržavnim ugovorima, a za neke objekte se vode i sporovi u matičnoj državi. U Srbiji se pitanje bivših radničkih odmarališta u Hrvatskoj povremeno otvori, a ima ih i više nego što je sad oglašeno.

Direktora bosanskohercegovačke Agencije za privatizaciju Amira Bekrića je oglas iznenadio iako kaže da je bilo najava da bi se to moglo dogoditi, a BiH institucije su mlako reagirale dok se zakon donosio. Bekrić objašnjava da su dva oglašena objekta, Valter Perić i Đuro Salaj knjižno vlasništvo Elektroprivrede Federacije na koje pravo polaže Federacija BiH, te su ih zato oni procijenili i stavili na prodaju još prošle godine. Vila Bosanka je vlasništvo Željeznica Federacije i također su je procijenili i spremili za prodaju. Ostale nisu pod njihovom ingerencijom jer sindikati polažu pravo.

- Van pameti je to što će sada Hrvatska dati te objekte u zakup. Razumijem da je Hrvatska suverena država i da može donositi svoje zakone, ali mi ćemo reagirati prema svim tijelima BiH, od predsjedništva do Ministarstva vanjskih poslova da pošalju prosvjednu notu zbog takvog poteza – kaže nam Bekrić.

Goran Marić je pak ranije poručio da mu je nevjerojatno da oni pokušavaju prodati imovinu koja nije njihova. Zbog vikenda je bilo nemoguće doći do reakcije ministarstava u BiH i Srbije, ali po onome što je ljetos pisao ministar pravde BiH Josip Grubeša jasno je da će je biti. Nakon što je

Hrvatska usvojila Zakon, Grubeša je upozorio da bi BiH mogla ostati bez te imovine, pozvao se na ugovore koji su potpisani o sukcesiji, te da se pitanje bilateralno riješi. U svom pismu hrvatskoj Vladi on ističe da bi bilo kakvo otuđenje imovine bilo nevažeće. Pregovori o rješavanju ovog problema nisu uspjeli.

Puno žešće su na usvajanje zakona reagirali predstavnici sindikata jer su predvidjeli da će se upravo dogoditi ono što je sada uradio Marić.

- To je pljačka države nad drugom državom – rekao je u svibnju za bosanske medije Miralem Terzo, predstavnik sindikata građevinara koji se bori za imovinu u Hrvatskoj.

S druge strane, Matko Burić, načelnik općine Gradac na kojoj se nalazi najviše nekretnina, uporno se zalagao da se ta imovina mora staviti u funkciju.

- Mi smo općina s najvećim brojem ruševina s obzirom na broj stanovnika. Ti prevrijedni resursi ništa ne donose, nema radnih mjesta, a estetska su šaka u oku mjesta - pričao je Burić o problemu za Slobodnu Dalmaciju.

U svakom slučaju, unatoč niskoj cijeni zakupa, potencijali ulagači u nekretnine koje je oglasio Marić će biti suočeni s pravnim rizikom. Ako pristanu na zakup na 30 godina, urede ruševna odmarališta, a onda se promjeni vlasnik, pitanje je hoće li ostaviti istu cijenu i kako će tretirati njihova ulaganja.