Žig ‘Živjeti zdravo’ HZJZ je dosad dodijelio dvjema tvrtkama koje uzgajaju ribu, jednoj mliječnoj, a 10 proizvodi sokove. Tako se kupcima olakšava odabir zdravijih proizvoda
ŽIG 'ŽIVJETI ZDRAVO'
Tko sve ima žig 'Živjeti zdravo' i što on točno znači za kupca?
Pri odabiru zdravije hrane potrošačima može pomoći jamstveni žig “Živjeti zdravo”. Lakše mogu pronaći koji je od ponuđenih prehrambenih proizvoda nutritivno bolji, ima manje soli, šećera, masti i zasićenih masnih kiselina te dodana vlakana i vitamine.
Upotrebu tog jamstvenog žiga odobrava Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) nakon što besplatno analiziraju proizvod i utvrde da zadovoljava propisane kriterije. Jamstveni žig je dio projekta “Živjeti zdravo”, koji provodi HZJZ i ima pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako izabrati dobru lubenicu?
Pokretanje videa...
01:21
SUFINANCIRA EUROPSKI FOND
Projekt “Živjeti zdravo” sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda pa su analiza proizvoda i potom jamstveni žig besplatni. Taj žig je dodatna oznaka koja garantira zdravstvenu ispravnost i kvalitetu sukladnu propisanim kriterijima. Osim smanjene količine soli, šećera i zasićenih masnih kiselina, proizvodi moraju zadovoljavati i preporučeni omjer energije i hranjivih tvari te bi trebali poticati kvalitetniju ponudu.
- Kriteriji su doneseni temeljem Uredbe o informiranju potrošača o hrani i posebnih kriterija stručno-znanstvenog multidisciplinskog Povjerenstva. Za navode na deklaraciji odgovoran je proizvođač. Ako su, na primjer, u proizvodu skriveni šećeri, a nisu deklarirani, to se smatra zavaravanjem potrošača - rekla je dr. sc. Lea Pollak, voditeljica elementa 3 - Zdravlje i prehrana Nacionalnog programa “Živjeti zdravo”.
SVE MORA BITI SVIMA JASNO
Žigom “Živjeti zdravo” proizvodi se označavaju od 2016., no veliki dio ih je označen od 2018. Ima ga oko 200 proizvoda. U postupku je označavanje proizvoda trgovačkog lanca, a neki od njih još nemaju znak jer čekaju novu ambalažu. Iako je oznaka besplatna, kao i analiza, malo proizvoda je kod nas ima. Dodatne oznake za zdravije proizvode imaju i u drugim zemljama.
- Puno zemalja u Europi dodatno označava proizvode: Francuska, Njemačka, Slovenija, skandinavske zemlje... Prijedlog Velike Britanije je bio ‘semafor’, no u EU ga nisu prihvatili. Na nivou EU razmatraju se sve pojedinačne dodatne oznake na deklaraciji proizvoda, ali i mogućnosti zajedničke - dodala je dr. sc. Lea Pollak.
O oznakama smo pitali i Ministarstvo poljoprivrede.
- Nutritivna deklaracija je obvezna na etiketi hrane od kraja 2016. Na njoj su informacije o hranjivoj vrijednosti, odnosno sadržaju energije, masti, zasićenih masnih kiselina, bjelančevina, ugljikohidrata, šećera i soli. No često nije dovoljno jasna za potrošače pa se javila potreba za dodatnim modelom nutritivnog označavanja koji će potrošačima pomoći u odabiru hrane - rekli su iz ministarstva.
MOŽE I SEMAFOR, KLJUČANICA...
Pojasnili su oznake drugih.
- Uz pomoć boja ‘semafora’ prikazuju sadržaj nutrijenata, npr. crveno znači da ima puno šećera ili masti. U nordijskim zemljama simbol ‘ključanice’ može biti na hrani koja ima nutritivno povoljan sastav šećera, masti i soli pa potrošač prema tome bira proizvod unutar iste kategorije hrane. Francuska je razvila ‘Nutriscore’, gdje se sadržaj nutrijenta u hrani rangira po bojama i slovima, a zelena boja i slovo A su najpoželjniji izbor - kažu u Ministarstvu poljoprivrede i napominju da je važno da potrošač razumije oznake koje ne smiju biti zbunjujuće. Dodali su da će ubuduće, u strategiji “Od polja do stola”, krajem 2022. godine hranjive vrijednosti morati biti navedene na prednjoj strani ambalaže kako bi se potrošačima olakšao odabir zdrave hrane.
JAMSTVENI ŽIG JE BESPLATAN I TRAJE TRI GODINE
- Bez dodavanja - Suho voće i povrće te orašasti plodovi i sjemenke neće dobiti žig ako imaju dodane soli i šećere.
- Samo domaće - Za svježe voće i povrće 2019. godine dodan je kriterij da moraju biti isključivo hrvatskog podrijetla.
- Manje masti - Mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi smiju imati najviše 1,5 grama masti u 100 grama proizvoda.
- Vlakna - Kruh i pecivo od različitih vrsta brašna moraju imati do 1,25 grama soli u 100 grama i najmanje tri grama vlakana.
- Šećeri - Određeno je koliko ga smiju imati sokovi i napici od voća i povrća, žitne pahuljice, sladoledi, čokolade, keksi...
- Riba smije imati zasićenih masnih kiselina do 4 grama na 100 grama.
Sve o projektu Živjeti zdravo može se naći na https://zivjetizdravo.eu/
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
