U Europi je u 2020. godini uklonjeno više brana nego u SAD-u, gdje je iste godine uklonjeno njih 69. Najveća je srušena u Francuskoj, 36 metara visoka brana Venzins
ZBOG BIORAZNOLIKOSTI
Tijekom 2020. na europskim je rijekama uklonjena 101 brana
Europski pobornici slobodnih rijeka uklonili su tijekom 2020. više od 100 brana i drugih barijera slijedeći Strategiju EU o bioraznolikosti koja zagovara 25.000 km slobodnih rijeka.
POGLEDAJTE VIDEO: Potražite spas od vrućina u Rijekama
Pokretanje videa...
VIDEO
Podaci su rezultat prvog istraživanja napretka uklanjanja barijera u Europi kojeg je provela Svjetska zaklada za migraciju riba, a objavljeni su na mrežnoj stranici damremoval.eu
Tijekom 2020 u Europi je uklonjena 101 brana, što je više nego u SAD, gdje je uklonjeno 69 takvih prepreka na rijekama. Najveća je srušena u Francuskoj, 36 metara visoka brane Venzins. Rijeka Sèlune uskoro će biti slobodna nakon što se ukloni druga najveća brana ne njezinu toku, što je planirano za jesen, kaže se.
Inače, najviše je tijekom 2020. brana uklonjeno u Švedskoj, njih 37, a slijede Španjolska, Velika Britanija i Francuska s po 15 brana. U Litvi je prva brana uklonjena sakupljanjem sredstava putem crowdfundinga. Hrvatske nema na tome popisu.
Europska strategija biološke raznolikosti cilja do 2030. u EU obnoviti 25.000 kilometara rijeka tako da slobodno teku. Stručnjaci se slažu da se cilj može postići samo uklanjanjem tisuća prepreka, od kojih većina više ne ispunjava svoju prvotnu svrhu ili je potpuno napuštena, kaže se.
Nedavni projekt AMBER, kojeg je financirala EU, procijenio je da je ukupan broj prepreka u Europi mnogo veći nego što se ranije mislilo, te da nije manji od 1,2 milijuna. Od svih tih prepreka, gotovo 200 tisuća njih ili oko 15 posto, smatra se zastarjelim i nepotrebnim.
Pregrade poput brana blokiraju riječnu povezanost i bitno stanište čine nedostupnim migratornim ribama. Zalihe ribe u Europi smanjile su se za 94 posto u samo 50 godina. Od ključne je važnosti da se svjetske žile ponovno otvore za ribe, divlje životinje i ljude koji o njima ovise, kazao je direktor Svjetske zaklade za migraciju riba Herman Wanningen.
Rezultati studije predstavljeni su također na međunarodnoj konferenciji održanoj u lipnju, na kojoj je sudjelovalo više od 3500 zainteresiranih iz više od 90 zemalja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
