Kljove vunastog mamuta bile su duge najviše do četiri metra, a težile su i do 70 kilograma. Krzno im je zimi bilo dugo i do 90 centimetara. Prosječna težina vunastog mamuta bila je 6 tona
Znanstvenici s Harvarda su najavili: Oživit ćemo mamuta
Kombinirajući DNK slona i vunastog mamuta, koristeći CRISPR tehnologiju uređivanja gena, istraživački tim s Harvarda najavio je čudo do 2019. godine.
Ideju su izložili tijekom ovog tjedna na sastanku u Američkoj udruzi za unapređivanje znanosti u Bostonu. Životinja koju planiraju stvoriti bila bi hibrid azijskog slona koji će imati pojedine karakteristike vunastog mamuta, izumrle vrste slonova. Imala bi dugo krzno, male uši i potkožnu mast, zbog koje bi se lako prilagođavala niskim temperaturama poput mamuta, ali tijelo bi više sličilo tijelu slona jer bi bilo izduženije. Životinju nastalu genetskim inženjeringom zovu mamuslon (mammofanth). Svoj naum, tvrde, mogu ostvariti do 2019. zahvaljujući otkriću posve očuvanog mamuta 2013. u sibirskom ledu. Led je sačuvao donju vilicu, jezik i donji dio tijela te krv. Imao je dvije i pol godine kad je uginuo, a pretpostavlja se da je ostao zarobljen u jezeru u kojem se i zaledio, pa je tako ostao konzerviran. Iz krvi su sintetizirali cijeli genom. CRISPR tehnologija djeluje poput svojevrsnih molekularnih škara kojima znanstvenici mogu sjeći i mijenjati genom, pa upravo na taj način planiraju stvoriti hibridni embrij mamuslona. Vuneni mamut, jedna od posljednjih vrsta mamuta na Zemlji, živio je na području Europe, Azije, Afrike i Sjeverne Amerike. Izumrli su prije oko 4000 godina zbog klimatskih promjena u kombinaciji s ljudskim faktorom.
Prilikom kopanja temelja za Dramsko kazalište Gavella, 1913. godine u Zagrebu su našli dio bedrene kosti vunastog mamuta koji je Zagrebom hodao prije 20.000 godina. Čuvaju je u Hrvatskom prirodoslovnome muzeju u Zagrebu.