Kralj: 'Svijet neće stati jer mi nismo promijenili kurikulume'

>>> TIJEK KONFERENCIJE

16:15 Puno se govorilo o prevelikom utjecaju politike umjesto struke, ali i sramotnim plaćama za koje rade profesori, rekao je Boris Trupčević.

Predsjednik Uprave 24sata zaključio je kako se nalazimo u krizi vrijednosti koja se prelama i na obrazovanje.

- Moramo razgovarati o osobnoj odgovornosti i našoj sposobnosti da je preuzmemo - zaključio je Trupčević i zatvorio konferenciju. 

Sljedeća konferencija "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" održat će se najesen.

16:00 Lidija Kralj rekla je kako ne postoje problemi u realizaciji 'Škole za život'.

- Mislim da će reforma biti i ambicioznija nego što smo mislili. Radimo s roditeljima, a bit ćemo školama na raspolaganju cijelo vrijeme. Podižemo kompetencije svih suradnika na reformi i sudionici projekta su oduševljeni - rekla je Kralj.

Učitelji su, kaže, zadovoljni tijekom edukacija za reformu, koje još uvijek traju.

15:40 Žele li i roboti ići u Irsku, raspravljalo se na panelu kojeg je moderirao Vanja Prahić.

Božo Pavičin, samostalni savjetnik iz Ureda predsjednika HGK, priznao je da je teško reći gdje će se sve pojavljivati nova zanimanja prouzročena pojavom novih tehnologija.

- Nekada smo imali plansku ekonomiju i plansko obrazovanje. Sada imamo tržišno gospodarstvo, a ostalo nam je plansko obrazovanje - rekao je Pavičin.

Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj smatra da djecu kritičkom mišljenju trebamo učiti kroz sve predmete.

- Rad ministrice i mene potvrđuje da će reforma obrazovanja uspjeti - kazala je Kralj.

Bruna Kostelac Košir, direktorica Razvoja i obrazovanja INA-e, kaže da oni već godinama podupiru STEM područje.

- Djecu bismo za znanost i tehnologiju trebali zainteresirati još u vrtiću - ispričala je Kostelac Košir.

Predsjednica udruge eSTUDENT Martina Radanović rekla je da hrvatski studenti osjećaju kako se njihov rad ne cijeni.

- Moramo početi komunicirati na dnevnoj bazi. Pohvalila bih neke od sveučilišnih profesora koji nas potiču da se čim više angažiramo - rekla je Radanović.

Osnivač Machine Academije Lovro Nola objasnio je da njegova akademija do sada nije imala isti dvije generacije koje su slušale isti program.

- Videoigre su ogromna industrija koja raste iz dana u dan, a mi još nemamo formalno obrazovanje za nju - rekao je Nola.

Kostelac Košir kaže da si danas ni jedna kompanija ne može dopustiti da ne razmišlja o budućnosti.

- Mladi ljudi kad danas dolaze na radno mjesto, ne žele raditi na starim računalima - objasnila je direktorica.

Lidija Kralj poručila je da se uči iz grešaka.

- Prije dvadeset godina zamrzli smo svoje programe, a reforma nam donosi kurikulume koje ćemo mijenjati s vremena na vrijeme. Svijet neće stati jer mi ne mijenjamo dokumente - poručila je pomoćnica ministrice. Dodala je da djeca moraju naučiti razmišljati izvan okvira i analizirati svijet oko sebe. Učitelji također, kaže, nisu znali da smiju raditi izvan propisanih okvira.

- Roboti će raditi sve rutinske poslove, a nama ostaju kreativniji poslovi. Mi ćemo raditi nešto pametnije - zaključila je Kralj.

Radanović je rekla da se videoigre danas koriste i pri zapošljavanju.

- Sviđa mi se što postoji veliki naglasak na STEM, ali ne bih voljela da se zanemare druga područja koja također imaju važnu ulogu. Studentima je važno da budu uključeni u projekte kako bi vidjeli što sve mogu napraviti svojim radom - rekla je studentica. Pavičin je dodao da bi studentima rad u nekoj tvrtki trebao biti sastavan dio obrazovanja.

Nola kaže da veliki broj mladih nažalost ne razumije analitiku.

- Kažu da su vani velike plaće, a nisu izračunali koliko moraju platiti smještaj i koliko koštaju druge stvari. Meni je isplativije videoigre raditi u Hrvatskoj jer zbog nižeg standarda moram raditi manje od američkih kolega - objasnio je Nola.

14:20 Profesor i direktor Instituta za Biokemiju na Goethe-Universität Frankfurt am Main Ivan Đikić rekao je da je prekrasno vidjeti što su 24sata svojim kratkim naslovima uspjeli pogoditi nit problema u obrazovanju.

- Znanost, obrazovanje i korištenje tehnologije preduvjet su prosperitetnog društva - naglasio je Đikić.

Znanstvenik kaže da bismo Hrvatsku trebali uspoređivati s Finskom, koja nam je po broju stanovnika, ali i povijesti, vrlo slična zemlja.

- Stanovništvo Finske u proteklih 20 godina porastao je za 20%, dok je u Hrvatskoj suprotno. Demografska kriza u Hrvatskoj je značajniji i dugoročniji ekonomski, državni i nacionalni problem, dva puta veći od Agrokora - napomenuo je znanstvenik.

Kaže da je Hrvatskoj potrebna perspektiva kakvu je Finska uspjela stvoriti uz obrazovanje.

Finska se, objasnio je Đikić, bazira na društvu suradnje. Učitelji su ključ promjena, a postoji suradnja između njih i roditelje. Političke odluke donose se na temelju stručnih podataka te one zato mogu biti dugoročne. Hrabrost za promjene također je važna komponenta finskog društva. Škola im je mjesto učenja te djeca ne razgovaraju o ocjenama, već o projektima, koje rade u školi. Puno se ulaže u vrtiće jer znaju da je igranje važno za kreativnost, a učitelji po zakonu svakih 45 minuta djeci moraju dati 15 minuta za igru. Visoko obrazovanje u Finskoj je, kaže Đikić, slobodno i pravedno.

- Djeca su mi išla u američku školu i nikad ih nisam morao pitati jesu li napisali zadaću. U Kaliforniji su stekli samopouzdanje te im je škola pomogla da otkriju svoje talente. Škola mora biti mjesto gdje djeca otkrivaju sebe - poručio je Đikić.

Znanstvenik smatra da smo na dobrom putu postati poput Finske, ali da ćemo ju dostići tek onda kada se stručnjaci, učitelji, javnost i političari uspiju dogovoriti o promjeni obrazovanja.

- U 25 godina hrvatske države niti jedan političar nije stručnjacima dao da naprave prijedlog promjene obrazovanja. Političari ne razumiju obrazovanje, imaju kratkoročne ciljeve, a ne prihvaćaju savjete i blokiraju stručnjake - kaže znanstvenik.

Iskritizirao je izjavu premijera Andreja Plenkovića da naša budućnost ovisi o izvrsnosti.

- Budućnost ovisi o obrazovanju, a ne izvrsnosti. Premijer kaže da hrvatski moramo učiti zbog ljubavi prema domovini, ali ne, trebamo ga učiti zbog komunikacije. Ljubav prema domovini uči se kroz život - kazao je Đikić.

Prvi izbor ministra obrazovanja, rekao je znanstvenik, bio je loš, ali ni drugi nije dobar.

- Iako je reforma dobra, nažalost neće uspjeti. U zadnjih par mjeseci Divjak se odmaknula od struke i počela zagovarati jednu političku opciju - istaknuo je Đikić.

Upozorio je da je Hrvatska na zadnjem mjestu izvještaja svjetske mreže istraživačkih sveučilišta Univesitas21.

- Imamo zastarjele studijske programe, a moć se centralizira na Sveučilištu u Zagrebu, koje je u velikim problemima. Rektori i političari su najslabija karika - ocijenio je Đikić. Predviđa da e zagrebačko sveučilište po kvaliteti ići jako dolje, dok će rasti sveučilišta u Rijeci i Splitu.

- Rektor Boras ne shvaća da ne može u isto vrijeme biti rektor i primati sredstva za znanstveni rad od istog sveučilišta, jer je u sukobu interesa. Žao mi je što Sveučilište u Zagrebu nije izabralo novi smjer te što će dobar dio kvalitetnih studenta biti izgubljen u sljedećih pet godina - poručio je profesor.

Vladi je poručio kako treba pustiti stručnjake da donose odluku.

- Nadam se da će otvoriti srce za mlade - zaključio je Đikić, čije je predavanje publika nagradila gromoglasnim pljeskom.

13:00 Urednica rubrike obrazovanje 24sata Ana Dasović moderirala je panel o financijskoj pismenosti.

- Ljudi moraju vidjeti da im se isplati ulagati u sebe - smatra direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Istaknuo je da među mladima u Hrvatskoj vlada nepoduzetnički duh.

- Istraživanja pokazuju da Hrvati u poduzetništvo najčešće odlaze iz nužde, zbog čega im projekti propadaju. Potrebna nam je politika potpore poduzetništvu - poručio je Adrović.

Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke, dodao je da se perspektiva za mlade u Hrvatskoj popravlja.

- Rast plaće danas je brži od rasta BDP-a, a i zaposlenost je u porastu. Međutim, struktura takvog rasta proizlazi uglavnom iz turizma koji generira radna mjesta za osobe sa srednjom stručnom spremom - objasnio je viceguverner.

Michael Muller, predsjednik Uprave RBA, istaknuo je da su se banke promijenile.

- Trebaju nam kreativni ljudi koji nisu usmjereni samo na svoju struku jer današnji klijenti traže iskustvo. Nedostaju nam ljudi koji su fleksibilni i koji se brzo mogu prilagoditi za bilo koji posao - objasnio je Muller.

Profesor Zoran Kurelić, novoizabrani dekan Fakulteta političkih znanosti, ispričao je da su rezultati istraživanja koje je radio pokazali da poslodavci cijene analitičko razmišljanje i vještine prezentiranja.

- Kao dekan, namjeravam uvesti ekvivalent debatnog kluba kako bih studentima dao priliku da se za ECTS bodove nauče izražavati - najavio je Kurelić.

Prodekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, profesor Božidar Jaković, naglasio je da se studenti ekonomije ipak jako brzo zapošljavaju.

- Potičemo sve studente da se pokušaju zaposliti u tvrtkama u kojima idu na praksu. Kada vide kakvi će profili radnika biti potrebni u toj tvrtki, uz pomoć izbornih kolegija lakše im se profilirati - zaključio je prodekan. 

12:00 Učenici su predstavili projekte koje su prijavili na natječaj "Generacija Next" u organizaciji Hrvatskog Telekoma.

Maja i Mihael izradili su model ekološkog uzgoja pilića. Njihova kućica ima fotoćelije i lasere.

- Kada kokoši nemaju hrane, dobijete e-mail - rekla je Maja, a Mihael dodao da se vrata zatvaraju tek kad svi pilići uđu u kuću.

- Mama i tata imaju piliće i stalno ih idu hraniti pa sam ja to odlučio automatizirati - pohvalio se Mihael.

Nika Bošnjak iz Rijeke predstavila je svoj pametni kokošinjac, koji zamjenjuje čovjeka.

- Vlasnik može otputovati i uvijek vidjeti jesu li mu sve kokoši na broju. Htjeli smo ljudima koji uzgajaju kokoši dati više slobodnog vremena - rekla je Nika.

11:30 Igor Alborghetti moderira panel na kojem se raspravlja kako mladima otvoriti dobre poslovne prilike.

- Mladi nažalost nisu zainteresirani za strukovna zanimanja nakon kojih se lako nađe posao - rekao je Dražen Maksimović, ravnatelj Obrtničkog učilišta.

Mario Bebić, izvršni direktor Ureda za upravljanje ljudskim resursima Hrvatske pošte, kaže da obrazuju svoje zaposlenike kako bi mogli raditi moderna zanimanja.

Vedran Prpić, koordinator u Sektoru za ljudske potencijale HEP-a, također je naglasio da nastoje ulagati u mlade kako bi doprinijeli njihovom unaprjeđenju.

Na pitanje zašto većina ljudi žele upisati obrazovne programe koji nisu tržišno opravdani, posebni savjetnik premijera za koordinaciju rada Ekspertne radne skupine Radovan Fuchs odgovorio je da isti problem imaju i ostale zemlje.

- Sveučilišta i ministarstvo bi trebali poticati upisivanje studija koji se traže na tržištu - smatra Fuchs.

Marija Knežević Kajari, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava, rekla je da promocija obrazovnih programa treba početi još u osnovnoj školi.

Zamjenica ravnatelja HZZ-a Marina Nekić kaže da su određena zanimanja potplaćena pa sve više mladih radije odlazi raditi rizičnije poslove, nego u državnoj službi.

Maksimović je rekao da srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj ima izazov jer se ljudi iseljavaju.

- Pokušavamo stvoriti programe za obrazovanje majstora s jasnim ciljevima učenja - kaže Maksimović, koji veliku šansu vidi u programima Europske unije.

Bebić smatra da programi prekvalifikacije mogu biti jako korisni, a istaknuo je da je danas problem u priobalnom području pronaći radnike.

- Kako se razvija tehnologija, razvijaju se i zanimanja - objasnio je Prpić i dodao da se HEP trudi održavati korak s vremenom.
Knežević Kajari zadovoljna je načinom na koji država surađuje s poslodavcima.

- Gospodarstvo mora reagirati. Na poslodavcima je da osiguraju ostanak radnika. Država ne može sve sama napraviti - poručila je zamjenica ravnatelja HZZ-a.

Fuchs kaže da bi cilj strukovnih škola trebao biti da učenici nakon njih mogu pronaći posao, bez potrebe da idu na fakultet.

- Povećanje upisne kvote na medicini neće nam riješiti problem iseljavanja mladih. Nama odlaze već školovani liječnici - upozorio je Fuchs. 

Obećao je da će napraviti sve da kurikularna reforma uspije.

- Pokušavam napraviti normalan slijed dokumenta i raspetljati klupko u kojem smo se našli. Nadam se da ću uspjeti pomiriti posvađane strane te da ćemo uspjeti promijeniti obrazovnu paradigmu - zaključio je Fuchs.

10:50 Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, ispričao je kako su mogli ili gurati stare programe koji nisu bili aktualni ili stvoriti nove. Prilagodili su školu vremenu u kojem živimo, a ravnatelj kaže da im je najvažnije da su djeca sretna.

- Škola nije samo nastavni sat, škola je zadovoljstvo naših učenika. Djeca u školu moraju dolaziti sretna. Bez kvalitetnih nastavnika neće biti dobre škole - naglasio je ravnatelj.

Upozorio je kako je problem naći profesore jer su slabo plaćeni.

- Kad vidim da su djeca u kantini već u 7:15, znam da sam uspio jer oni vole dolaziti u školu - zaključio je Stić.

10:30 Učenici zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga svoju su školu predstavili plesom i predstavom.

- Sanjamo o zemlji znanja - poručili su učenici.

Škola ima razred prirodoslovne gimnazije na engleskom jeziku, a kako bi njihovi učenici bili što konkurentniji na tržištu i usavršili se u svojim profesijama, škola je uvela čak 15 izbornih predmeta.

10:15 Samo je nekoliko velikih korporacija starijih od 150 godina, rekao je Goran Vlašić, docent sa zagrebačkog  Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i osnivač Innovation Institutea.

Objasnio je kako obrazovanje ima veliku ulogu u izgradnji društva stvaranja vrijednosti.

- Postoje dva ekonomska principa - konsolidacija i stvaranje vrijednosti. Ne postoji jači mehanizam od stvaranja vrijednosti jer konsolidacija dugoročno ne može opstati. Kad se digla minimalna cijena rada, uvedene su automatske blagajne. Moramo stoga obrazovati učenike koji će stvarati vrijednosti - poručio je Vlašić.

Kao i umjetnost, objasnio je, gospodarstvo pamti ljude koji "mijenjaju boxeve u kojim svi razmišljamo".

- Ljudi koji rade sa strašću dobivaju veću količinu krvi u mozak. Istraživanja pokazuju kako većina velikih problema u svijetu nastaje jer smo usredotočeni na kratkoročne ciljeve - objasnio je docent.

Obrazovni sustav, kaže, strukturiran je prema industrijskoj revoluciji.

- Cijeli je sustav namješten kao tvornica, škola od učenika traži da se uklope među druge - rekao je Vlašić.

Smatra da obrazovanje moramo promijeniti kako bi djeca nakon školovanja mogla uspjeti na tržištu rada.

- Djeci je potrebno prenijeti strast za učenjem i strast za nekim područjem. Moramo ih poticati na istraživanje, a ne memoriranje činjenica. Moramo im dati perspektivu - zaključio je Vlašić.

9:30 24sata već dugo vremena vode kampanju 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska' jer znamo da je obrazovanje jedino što našu zemlju može voditi naprijed, rekao je Boris Trupčević.

Predsjednik Uprave 24sata i direktor Styrije za Hrvatsku po treći je put otvorio najveću obrazovnu konferenciju u zemlji.

- Hrvatska je zemlja velikih kontrasta. Imamo genijalne učitelje i sjajne učenike koji su pokazali što se sve može napraviti kad se hoće. S druge strane, tonemo na svim rang ljestvicama, studenti se nakon fakulteta ne mogu zaposliti, a veliki broj mladih odlazi u inozemstvo - ispričao je Trupčević i zaključio kako je uvjeren da će konferencija biti inspirativna.

Urednica rubrike Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska Ana Dasović naglasila je kako je znanje najbolja valuta u današnjem svijetu.

- Kao majci to mi znači puno živciranja zbog propuštenih prilika i činjenice da su učitelji slabo plaćeni. Živciram se i kada dođu rang liste na kojima naša sveučilišta nalaze pri dnu. Znam da nisam jedina u tom živciranju i zato se trudim to promijeniti - poručila je Dasović.

Naglasila je i kako je potrebno razgovarati o tome kako unovčiti znanje.

- Turizam nam je glavna gospodarska grana, a opet nam konobari odlaze u Irsku. Nadam se da ćemo danas vidjeti kako to promijeniti - zaključila je Dasović.

Zapošljavanje mladih, hoće li nam roboti preuzeti poslove...

Studiraju li naši mladi predugo, jesu li nepripremljeni za poslove za koje se školuju? Zašto su podaci o obrazovanju u Hrvatskoj sve gori, hoće li biti novog prosvjeda za kurikularnu reformu, kako će se birati ravnatelji škola i zašto se toliko blokira uvođenje građanskog odgoja? Obrazovne teme uvijek su vruća roba, a u Hrvatskoj posljednjih godina i mjeseci obrazovni sektor postao je pravo bojno polje, umjesto da postane plodno tlo.

Tmurna slika

- Nažalost, i najkvalitetniji stručnjaci s brojnim diplomama ne mogu dobiti odgovarajuće poslove u RH. S druge pak strane najveći dio akademske zajednice ima stalne pozicije i uživa u svojim beneficijama te ne želi promjene... Tko god danas zatvara oči pred ovim podacima bit će odgovoran za budući slom Hrvatske, posebice njenog gospodarstva i demografske opstojnosti. Prihvaćanje tih činjenica i konkretnih problema prvi je i neophodan korak u njihovom rješavanju - ističe neke od brojnih problema profesor Ivan Đikić u svome tekstu za 24sata.

O problematici visokog obrazovanja i ulaganja u znanost prof. Đikić govorit će danas na trećoj po redu konferenciji “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” koju 24sata s partnerima organiziraju u Obrtničkoj komori Zagreb.

Pa iako brojke koje se posljednjih tjedana i mjeseci izvlače kako bi se dočarala nesumnjivo tmurna slika našeg obrazovnog sustava, zbog čega će zapošljavanje mladih, visoko obrazovanje i poslovi budućnosti biti okosnice naše konferencije, nisu svi primjeri crni.
Stoga pred naše goste dovodimo jednu veselu skupinu - učenike i nastavnike Prirodoslovne škole “Vladimir Prelog”, koja je u posljednjih nekoliko godina postala jedna od najtraženijih srednjih škola ne samo u Zagrebu, već i u cijeloj Hrvatskoj.
Iz EU fondova povlače milijune kuna koje ulažu u edukativne programe, opremu, nastavnike. I to daje izvrsne rezultate.

Nadležne institucije

- Ova škola je sigurno dobra odskočna daska, ali ipak je na nadležnim institucijama da svim tim učenicima omoguće upise na dobre fakultete te ih potiču i tijekom srednjoškolskog obrazovanja, ali i na fakultetu. Tako će oni doista dokazati svoj potencijal i njihovo će znanje ostati u Hrvatskoj, a ne izvan nje - poručuju svima iz Preloga.

A što to sve trebaju odrađivati nadležne institucije i zašto je nedovoljno jaka veza između hrvatskih visokih učilišta i gospodarstva, razgovarat ćemo s pomoćnicom ministra rada Marijom Knežević-Kajari, kao i Marinom Nekić, zamjenicom ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 

Svoje viđenje ove problematike ponudit će i posebni savjetnik premijera za koordinaciju rada ekspertne radne skupine, Radovan Fuchs. On, pak, stvari gleda iz drugačije perspektive.

- Nije nužno da svi fakulteti upisuju studente prema potrebama tržišta. Uostalom, jako je teško s financijskom osnovicom i gospodarskom situacijom kakvu u Hrvatskoj imamo predvidjeti buduće potrebe tržišta rada. To je uostalom pokazala i nedavna studija Ekonomskog fakulteta. Međutim ono što svakako možemo i trebamo napraviti je da što je više moguće potičemo upise na biomedicinske studije, prirodoznanstvene studije, tehničke i sl. Ono što je puno važniji zadatak je kako one koji završe te studije zadržati u Hrvatskoj. To nikako ne znači da im trebamo zabraniti da se usavršavaju izvan Hrvatske, ali moramo pronaći način da svojim znanjem i iskustvom pomognu državi - zaključuje Fuchs.

Da, bilo bi divno zadržati što više mladih u Hrvatskoj, no statistike su neumoljive.

Rang-lista Universitas 21 stavlja nas na uvjerljivo 45 od 50 svjetskih sveučilišta, Na Šangajskoj listi još jedino splitsko sveučilište donekle održava poziciju, no naših sveučilišta nema među najboljih 500.

Slabo zapošljavanje

Stopa odustajanja od studija u Hrvatskoj je čak 40 posto, a zaposlenih među visokoobrazovanima je tek malo više od 70 posto, ispod europskog prosjeka. Želimo li još brojki? Za koliko će se ove godine smanjiti broj prvašića u odnosu na lanjsku? Koliko je obitelji ove zime odvelo djecu iz Hrvatske i zašto poslodavci u sezonskim i strukovnim zanimanjima ni za lijek ne mogu pronaći radnike?

S druge strane, nadareni mladi robotičari, fizičari, kemičari, prirodnjaci... osvajaju brojne medalje, nagrade, priznanja, privatne inicijative poput Croatian Makers lige u škole uvode inovativne programe koji djeci omogućuju da primjenjuju ono što uče na konkretne probleme i da pronalaze konkretna rješenja - baš kao što se to događa i u stvarnom životu.

Napredne inicijative

Da je STEM kratica za science, technology, engineering, math (znanost, tehnologija, tehnika i matematika), to smo već savladali, ali zašto ga je toliko važno primjenjivati u obrazovnim programima, to još nije svima jasno.

- Cjelovita kurikularna reforma donosi promjene u kurikulumima tih nastavnih predmeta, ali i potiče unošenje „STEM pristupa“ u sve nastavne predmete.

Možemo posebno istaknuti kritičko promišljanje i vrednovanje, rješavanje problema, ali i računalno razmišljanje te prirodoznanstveni pristup koji promiče istraživanje, analizu, postavljanje hipoteza, pronalaženje rješenja te njegovo testiranje i daljnje poboljšavanje, pojašnjava pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj.

Ona će danas pojasniti koliko je STEM važan za poslove budućnosti, a mladog poduzetnika Ivana Burazina, te osnivača akademije na kojoj učite zarađivati od video-igrica, Lovru Nolu, pitat ćemo koji će to biti poslovi budućnosti. 

Hoće li među njima i koliko biti važne strukovne škole. Jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, Njemačka, upravo je jačanjem strukovnih zanimanja ojačala i gospodarstvo, te otvorila mnogo radnih mjesta. Kakva je situacija kod nas, pitat ćemo ravnatelja Obrtničkog učilišta Dražena Maksimovića.

Cijena rada i dalje izazov

- Već se počelo mijenjati na bolje. Ako se upišu obrtnička zanimanja, gotovo u svim smjerovima mladi se mogu zaposliti odmah nakon završene škole. Dobar odabir fakulteta također omogućuje vrlo brzo zapošljavanje, no cijena rada još uvijek će našim poslodavcima predstavljati izazov u usporedbi s Irskom, Njemačkom - kazao je Maksimović za 24sata. 

O problematici prelaska iz srednjih škola na fakultete svoje će mišljenje dati novi dekan Fakulteta političkih znanosti Zoran Kurelić, koji ima dugogodišnje “terensko” iskustvo u radu sa studentima.

- Sama matura postaje fokus rada brojnih srednjih škola koje se na četvrtoj godini pretvaraju u institucije za pripremu polaganja državne mature. To utječe i na organizaciju nastave i na sadržaje koji se predaju. Uz to naravno postoji organizirani, dodatni biznis priprema za državnu maturu koji većina maturanata samoinicijativno pohađa vikendom - ističe Kurelić.

A još jedan od aspekata koji pokazuju da zaostajemo za suvremenim obrazovnim sustavima je zasigurno i financijska pismenost, te razvijanje poduzetničkog duha među mladima. U Hrvatskoj su najmanje financijski pismeni mladi do 19 godina, a zbog brojnih okolnosti, starenja stanovništva, promjena tržišnih okolnosti, mladi danas već od prvih poslovnih dana moraju razmišljati o štednji za budućnost i planiranju budžeta.

- Svijest da je to obaveza svakog od njih trebala bi biti imperativ želimo li da naša djeca ostvare pravo na zasluženu mirovinu - ističe Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, koji će na konferenciji pojasniti zašto među mladima u Hrvatskoj vlada nepoduzetnički duh i kako institucije to mogu promijeniti, te im osigurati šanse za bolju budućnost.

Razmjena mišljenja

O važnosti učenja o financijama čut ćemo i od viceguvernera Hrvatske narodne banke Vedrana Šošića.

- Učenje poduzetništva trebalo bi osigurati da lakše prepoznaju poslovne prilike, procjenjuju rizike, izrađuju financijske planove i pretvaraju poduzetničke ideje u uspješne poslovne pothvate - navodi on.

Još jedan stručnjak, kako u financijama, tako i u visokom obrazovanju, prodekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Božidar Jaković, pojasnit će zašto je ekonomija i dalje jedan od najpoželjnijih studija u Hrvatskoj, zbog čega su ove godine povećali upisne kvote za 300 mjesta. Prema njegovu mišljenju, svaki dobar fakultet dobro poznaje potrebe tržišta rada i njima se prilagođava.

Upravo predstavnici velikih poslodavaca u Hrvatskoj, HEP-a, RBA, Hrvatske pošte i Ine otkrit će nam i svoju perspektivu - koja su znanja i vještine danas najpotrebnija mladima koji ulaze u poslovni svijet, te kako poslodavci ulažu u daljnji profesionalni razvoj zaposlenika. 

Bez zajedničkog rada, otvorenosti i razmjene mišljenja neće biti napretka, stoga želimo i ovom konferencijom učinit baš to - otvoriti prostor svima koji su svjesni važnosti obrazovanja za cijelo društvo.

Samo zajedno možemo doći do rezultata

Predavanja će održati osnivač Innovation Institutea, Goran Vlašić s Ekonomskog instituta, te znanstvenik Ivan Đikić. O tome zašto je nedovoljno jaka veza između hrvatskih visokih učilišta i gospodarstva, razgovarat ćemo s pomoćnicom ministra rada Marijom Knežević-Kajari, kao i Marinom Nekić, zamjenicom ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 

Partneri treće po redu konferencije “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” su Obrtnička komora Zagreb, Raiffeisen banka, HEP, Ina, T-HT, Hrvatska pošta i e-student.