Upisi u srednju: Zbog previše odlikaša uvodimo prijemni ispit

Za sve osmaše bliži se dan kad napuštaju osnovnu školu i upisuju srednju. Da bi upisali željenu školu, moraju zadovoljiti kriterije, ali i imati dovoljan broj bodova.

Posljednjih godina ta se utrka pokazala vrlo stresnom, kako za učenike, tako i za njihove roditelje, jer već dosta dugo vlada “inflacija” odlikaša. Ocjenjivanje nije u svim osnovnim školama standardizirano, pa se iz godine u godinu događa da pojedini učenici , iako su odlikaši, ne uspiju upisati željenu srednju zbog prosjeka koji je u odnosu na one upisane tek za jednu “četvorku” niži.

Tako lanjski upisni podaci pokazuju kako je prosjek bodova za gimnazije (za koje i dalje postoji najveći interes) na razini Hrvatske bio 76 bodova (ovisno o popularnosti gimnazije, od 65 do iznad 80 bodova), što za učenika koji od petog razreda ne prolazi s prosjekom od barem 4,75 može značiti da neće upisati željenu školu, čak i ako ima znanje za nju. No upisna procedura i kriteriji, potvrđuju nam iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, kurikularnom reformom ne planiraju se mijenjati.

A upravo zbog velikog broja superodlikaša, ali i kako bi omogućili upis onima s ponekom četvorkom, ali velikim potencijalom, dvije zagrebačke gimnazije zatražile su od Ministarstva uvođenje prijemnog ispita.

Uz MIOC, za iduću školsku godinu to uvodi i gimnazija Tituša Brezovačkog koja za iduću školsku godinu planira 112 učenika u četiri razreda.

- Kako smo lani imali veliku navalu učenika s maksimalnim brojem bodova te smo zbog toga formirali i peti razredni odjel, ove godine smo odlučili uvesti prijemni ispit - kaže nam ravnatelj Damir Jelenski pojašnjavajući kako na temelju pisane provjere kandidati mogu ostvariti najviše pet bodova, a prijemni ispit obuhvaća pitanja iz hrvatskog jezika i matematike.

- Provjera posebnih znanja nije eliminacijska za učenike. Svrha je da se omogući upis i učenicima koji su imali četvorke iz nekih predmeta koji se posebno ne boduju za upis - kaže.

Iako smatra da je sustav upisa u srednju školu dobar i da ga ne treba mijenjati, izvorište problema velikog broja odličnih učenika vidi u Pravilniku u kojem je svakom profesoru ostavljeno da samostalno odredi vlastite kriterije.

Stoga se pojavljuju velike razlike u kriterijima zbog čega za isto znanje dva učenika dobiju različite ocjene. Kada se tom problemu doda pritisak nekih roditelja i osjećaj nezaštićenosti nastavnika tada možemo lakše shvatiti hiperprodukciju odlikaša, ističe ravnatelj.

XV. gimnazija, poznatija kao MIOC, svake godine upisuje osam razrednih odjela u program Prirodoslovno-matematičke gimnazije i dva razredna odjela u Međunarodni program International Baccalaureate, ukupno 264 učenika.

A svake se godine, kaže nam ravnateljica Ljiljana Crnković, prijavljuje više od 600 učenika za Prirodoslovno-matematički program te više od 120 učenika za Međunarodni program IB.

- Prijavljeni učenici su uglavnom odlikaši, među kojima je veliki broj superodlikaša, tj. onih koji su sve godine školovanja u osnovnoj školi završili s maksimalnim prosjekom ocjena od 5,0, a njih je uvijek više od broja učenika koji možemo upisati. To je bio jedan od razloga zbog čega XV. gimnazija, čim je to bilo omogućeno 2015., provodi provjeru posebnih znanja kandidata testom iz matematike, odnosno matematike i engleskoga jezika za Međunarodni program - kaže ravnateljica dodajući kako je provođenje prijemnog testiranja “nasušna potreba“ da se omogući upis u školu i onim učenicima koji su imali jednu ili dvije četvorke i time nisu imali nikakvu šansu za upis, a izrazito su talentirani upravo za područje matematike i prirodoslovlja.

- To im je omogućeno provođenjem testiranja. Ono, doduše, nosi vrlo mali broj bodova, svega pet u odnosu na 80 bodova koje učenici mogu maksimalno donijeti iz osnovne škole - ističe Crnković. Stoga su predložili Ministarstvu obrazovanja uvećanje broja bodova za provjeru posebnih znanja s pet na 10.

Ipak, Crnković je mišljenja da prijemni nije rješenje za upise u srednju i da je nepotrebno učenike izlagati dodatnom testiranju u svim školama već da ta mogućnost mora postojati samo tamo gdje postoji veliki interes.

- Rješenje bi moglo biti u različitim oblicima vrednovanja znanja učenika tijekom osnovne škole koji bi omogućili bolju razdiobu ocjena. Neke materijale i prijedloge na ovu temu već je izradila stručna radna skupina tijekom rada na cjelovitoj kurikularnoj reformi i oni nam se čine vrlo korisnima i primjenjivima, poput tzv. hibridnog vrednovanja koje uključuje i neke oblike vanjskog vrednovanja tijekom osnovne škole, a koji nisu tzv. mala matura. Nadamo se da će se temi vrednovanja rada učenika dati potrebna važnost i prilikom eksperimentalnoga programa Škola za život - istaknula je.

Upravo su te dvije škole, kao i XVI. gimnazija u Zagrebu one koje upisuju učenici s najvišim brojem bodova, s brojem bodova od 84 do 87,5 bodova.

Profesionalna orijentacija

Podaci HZZ-a pokazuju kako 60 posto osmaša ne zna čime bi se bavio u životu, te kako roditelji imaju najveći utjecaj na izbor srednje škole. Stoga se preporučuje profesionalna orijentacija prije upisa