Učenici i nastavnici u Hrvatskoj razumiju zašto je važno stalno podučavati i učiti o Holokaustu

Međunarodni savez za sjećanje na holokaust - IHRA predstavio je rezultate programa "Preporuke za podučavanje i učenje o holokaustu", koje su, kako ističu, uspješno usvojene u školama diljem Hrvatske.
Od 2020. godine "Preporuke za podučavanje i učenje o holokaustu" primijenilo je više od 100 nastavnika diljem zemlje koji su prisustvovali nacionalnim seminarima, dok je njih 150 pohađalo regionalne seminare i tematske radionice. 

Kao vodeće međuvladino tijelo uspostavljeno s ciljem zaštite povijesnih zapisa o holokaustu, IHRA je i ove godine nastavila poticati donositelje obrazovnih politika, ravnatelje i uprave škola te nastavnike da koriste Preporuke kako bi buduće generacije očuvale uspomenu na holokaust i njegove žrtve. 
Zahvaljujući suradnji na globalnoj razini s 34 zemlje članice IHRA-e, Preporuke koje su usvojene u prosincu 2019. pružaju podršku donositeljima obrazovnih politika i nastavnicima, kako bi im pomogle pri: razvijanju znanja o holokaustu, osiguravajući točnost u razumijevanju i znanju pojedinca te podižući svijest o mogućim posljedicama antisemitizma, kreiranju angažiranih nastavnih okruženja za učenje o holokaustu, promicanju kritičkog i refleksivnog razmišljanja o holokaustu, uključujući sposobnost odbijanja negiranja i iskrivljavanja holokausta, doprinosu u obrazovanju o ljudskim pravima i sprečavanju genocida.

Gimnazija "Matija Mesić" u Slavonskom Brodu, jedna je od škola koja primjenjuje Preporuke za podučavanje i učenje o holokaustu. Njihovu inicijativu i pozitivan primjer prepoznala je i IHRA te ju proglasila jednom od najboljih škola u zemlji kada je riječ o podučavanju o holokaustu.

- IHRA-ine Preporuke za podučavanje i učenje o holokaustu nude učiteljima i učenicima dublje razumijevanje ove tematike, Drugog svjetskog rata i židovske povijesti, kulture, njihovih običaja i uloga u društvu. Uvidjeli smo da je slušanje snimki i čitanje pisanih svjedočanstava preživjelih moćan alat koji pomaže učenicima shvatiti brutalnost tih događaja te razvija empatiju - izjavila je Marina Cvijić, profesorica engleskog jezika i književnosti i povijesti.

Ines Martinović, vršiteljica dužnosti ravnatelja Gimnazije „Matija Mesić“ dodala je:
- Vjerujem da ove preporuke pozitivno utječu na širi obrazovni sustav, ne samo u smislu podučavanja o povijesnom događaju, nego i u smislu obrazovanja zemlje o drugim genocidima i zločinima protiv čovječnosti, ljudskim pravima i toleranciji. Mi smo kao škola ponosni što koristimo IHRA-ine Preporuke kako bismo sjećanje održavali živim za buduće generacije. 

- Na svjetskoj razini opažamo da razumijevanje holokausta i njegovih posljedica opada, posebno (ali ne samo) među mladima. Obrazovanje o holokaustu bi trebao biti cjeloživotni pothvat. U vrijeme kada broj svjedoka nažalost postaje sve manji, uloga obrazovanja o holokaustu postaje sve važnija kako svijet ne bi zaboravio na ovaj dio povijesti te kako bismo mogli učiti iz njegovih lekcija. Nužno je mlađe generacije podučavati povijesnim istinama kako bi i oni mogli pomoći u suzbijanju govora mržnje, diskriminacije i raznih oblika antisemitizma. IHRA-ine Preporuke za podučavanje i učenje o holokaustu ključne su u borbi protiv tih zabrinjavajućih trendova. Nastavit ćemo suradnju sa 34 zemlje članice kako bi omogućili najbolje moguće obrazovanje u školama, na sveučilištima i u muzejima te pružili mladima kvalitetne, istinite i provjerene informacije - kaže predstavnica IHRE Snježana Šincek, viša stručna savjetnica za međuresorne programe u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, članica IHRA  Radne skupine za obrazovanje i stručna savjetnica na projektu IHRA - "Preporuke za podučavanje i učenje o holokaustu".

IHRA je međuvladino tijelo koje ujedinjava vlade i stručnjake kako bi se ojačalo, unaprijedilo i promicalo obrazovanje, sjećanje i istraživanje o holokaustu te kako bi se zemlje pridržavale obaveza preuzetih Stockholmskom deklaracijom iz 2000. godine i Ministarskom deklaracijom o IHRA-i iz 2020.  
IHRA-u čine 34 zemlje članice, 1 pridružena država, 7 država promatrača i 8 stalnih međunarodnih partnerskih organizacija. 
Stockholmska deklaracija iz 2000. godine je dokument kojim se osniva IHRA. U njemu je navedeno da će prethodno nezapamćeno obilježje holokausta uvijek imati jedinstveno značenje i da je holokaust uzdrmao temelje civilizacije. Deklaracija sadrži cijeli niz preuzetih obaveza u sjećanje na holokaust, kako bi se obrazovale buduće generacije o tragičnim događajima iz povijesti te kako bi se osnažila suradnja među vladama u zajedničkim nastojanjima da se osigura svijet bez genocida. Te su obaveze ažurirane i ponovno potvrđene u IHRA-inoj Ministarskoj deklaraciji iz 2020. godine. 

Izvorna Deklaracija bila je ishod Međunarodnog foruma koji je održan u Stockholmu u siječnju 2000. Sazvao ga je bivši švedski premijer Göran Persson. Ministarska deklaracija o IHRA-i je 2020. godine usvojena u Bruxellesu pod luksemburškim predsjedanjem IHRA-om.