'Trebamo reforme u IT-u da bi se borili protiv rivala iz Amerike'

Korona kriza koja je dovela do pada gospodarstva još jednom je pokazala da država mora učiniti više da podigne i druge gospodarske djelatnosti, kako bi lakše podnijeli teret zbog pada turističke sezone. Jedna od tih industrija svakako je ICT koja zapošljava više od 41.000 ljudi, a godišnje ostvari više od 5,4 milijarde eura prihoda, a izvoz kontinuirano raste i sada je 1,2 milijarde eura.

U nizu ‘digitalnih’ pokazatelja Hrvatska stoji jako dobro, pa je tako u srpnju objavljeno da su naši mladi (od 16 do 24 godine) prvi u EU prema naprednim digitalnim vještinama, a krajem srpnja naš informatički div Infobip postao je prvi hrvatski ‘jednorog’, odnosno kompanija čija je vrijednost premašila milijardu dolara. Hrvatska je i pri vrhu u udjelu diplomiranih ICT stručnjaka.

No, unatoč pojedinim reformama, Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP ICT udruge i član uprave Algebre, ističe da država može napraviti puno više kako bi stimulirala dodatni rast sektora, omogućila zadržavanje stručnih zaposlenika i poduzetnika, privukla nove stručnjake u Hrvatsku i omogućila ravnopravnu bitku s globalnom konkurencijom.

VELIKI USPJEH TVRTKE IZ VODNJANA Softverski div vrijedi milijarde: Sve je počelo u Puli, sad imaju 2000 zaposlenih i urede u Indiji

- Ovo je segment koji je radno intenzivan i ključni resurs su stručni ljudi. To u pravilu znači da se mora maksimalno porezno rasteretiti rad u tom segmentu, kako bismo ljude motivirali da ostanu i stvaraju u Hrvatskoj. Ključ je da zaposlenicima treba ostati što više novca na raspolaganju od onog bruto iznosa koji poslodavac uplati kao kompenzaciju za rad - ističe Balen, dodajući da je ICT sektor globalna industrija u kojoj digitalni eksperti mogu raditi za bilo koju kompaniju, bilo gdje u svijetu. Uz djelovanje na troškove rada, neophodno je i dalje raditi na dodatnim beneficijama poput onih koje su nedavno uvedene – ukidanje poreza za plaćanje stanovanja i toplog obroka zaposleniku, vrtića za djecu ili povećanih božićnica. Uz porezno rasterećenje zaposlenika, svakako treba pozdraviti i daljnje smanjenje poreza na dobit, ali i ukazati na nove mjere koje bi pomogle.

Važno je i da država nastavi djelovati na potražnju te da u novom proračunskom razdoblju EU treba inzistirati da se što više novca izdvoji za digitalizaciju tradicionalnih industrija i to poglavito kroz značajno više sredstava za privatni sektor. Na ovaj način bi ICT sektor mogao podizati konkurentnost domaće industrije, stvarala bi se specifična sektorska znanja i proizvodi, a postigao bi se i najveći multiplikativni efekt ulaganja.

Boris Drilo, predsjednik HUP ICT udruge pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i član uprave Hrvatskog telekoma naglašava i da se novom strategijom Europske komisije u fokus stavlja energetski učinkovito, kružno gospodarstvo. Uz poticanje digitalizacije tradicionalnih industrija, skreće pažnju i na potrebu ulaganja u primijenjeno istraživanje i razvoj.

- Povezanost velikog broja uređaja, ‘big data’ i umjetna inteligencija su glavni alati koji će stajati iza ovog pristupa. To nije ništa novo, ono što je novo je očita potvrda da će ICT sektor u tome svemu imati glavnu ulogu i da gospodarstva okrenuta primjeni digitalizacije i razvoju ICT sektora te digitalnih znanja i vještina mogu očekivati veće stope rasta. Aktivnosti ICT sektora ne mogu biti zasnovane isključivo na izvozu, nego podjednako i na domaćim projektima i primjenama digitalnih rješenja. Hrvatska zato može ponuditi jedan novi model digitalnog lidera u ovom dijelu Europe. To nije isključivo razvoj softvera za strane naručitelje, nego model koji podrazumijeva razvoj ICT rješenja koja odgovaraju potrebama najvažnijih industrijskih sektora u Hrvatskoj. Pred nama je i razvoj nove Strategije pametne specijalizacije kojom se može jako potaknuti razvoj novih i konkurentnih ICT proizvoda i usluga. Važno je ispraviti pogreške od zadnjeg puta, uvrstiti ICT/digitalni sektor kao vertikalnu industriju i putem EU sredstava financirati istraživanje i razvoj u privatnim kompanijama kao što radi većina naprednih EU zemalja - ističe Drilo.

Balen smatra kako imamo dobre trendove u  obrazovanju tehnološkog kadra, što se može vidjeti i po trendovima upisa na fakultete zadnjih godina, ali i po tome što je Hrvatska šesta u EU po udjelu diplomiranih ICT inženjera. No, izazov je u tome što smo mala zemlja i moramo puno više raditi na proširenju baze diplomiranih.

- Uz poboljšanje kvalitete studija i smanjenje broja studenata koji odustaju od faksa, moramo se znatno bolje prilagoditi zapošljavanju stranaca i privlačenju što većeg broja studenata na hrvatska sveučilišta, veleučilišta i visoke škole. Konačni cilj je da uspješne i talentirane i zadržimo - kaže i dodaje da bismo si trebali zadati barem 15.000 stranih studenata, umjesto postojećih 3.000. Neophodno je nastaviti povećati zastupljenost studija na engleskom jeziku, potpomognuti zajednički nastup institucija na 'izvan EU' tržištima, ali i znatno olakšati procedure za upis. Ovo bi se moglo postići uvođenjem studentske vize za koju bi se apliciralo isključivo digitalnim putem. Zatim, povezivanjem konzularnih sustava s ministarstvima financija, obrazovanja i zdravstva, lokalizaciji svih važnih e-servisa na engleski jezik te prilagodbom budućeg sustava eUpisi.

VELIKI USPJEH INFORMATIČARA Hrvat na čelu pobjednika: Žele smanjiti čekanje u bolnicama

- Ljudima koji uspješno završe studije i spadaju u kategoriju strateški važnih zanimanja, trebalo bi omogućiti trajno boravište kad završe faks, a nekima i ponuditi državljanstvo - kaže i dodaje da bi nam trebala jedinstvena pristupna točka i za zapošljavanje stranaca.

Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje poručuju kako su lani organizirali seminare za visoka učilišta o privlačenju stranih studenata kako bi ih potaknuli da se aktivnije angažiraju, a za jesen ove godine u planu je seminar na temu upisa stranih studenatra na online studije hrvatskih visokih učilišta. 

U srpnju su pak osnovali i međuresornu Radnu skupinu za promociju visokog obrazovanja u inozemstvu, a sastoji se od predstavnika sveučilišta, veleučilišta i visokih škola, MZO-a, Hrvatskog studentskog zbora  i Agencije za mobilnost i programe EU.

Ističe kako će nam za povećanje baze digitalnih stručnjaka, i to ne samo programera ili inženjera, biti neophodno uvesti široko dostupan i ciljan nacionalni program prekvalifikacija tako da se kvalitetni ljudi na možda manje atraktivnim radnim mjestima lakše prekvalificiraju za ova zanimanja. Iskustvo je pokazalo da zbog razvoja gospodarstva fokus ne smije biti isključivo na nezaposlenima, već i na onima koji već rade, ali mogu ostvariti bitno bolju perspektivu u ICT/digitalnom sektoru.

- Nemojmo se zavaravati da mi jedini razmišljamo o ovim mjerama. Druge zemlje također jako razmišljaju o tome i nakon krize svi će brzo poticati napredne industrije. Morat ćemo biti duplo brži od njih. Moramo raditi jako brzo i uvesti neke radikalne promjene da budemo atraktivni - naglašava i dodaje – kako je riječ o cilju koji možemo postići samo sinergijom raznih ministarstava – od gospodarstva, rada, financija, obrazovanja, demografije, unutarnjih i vanjskih poslova – potreban nam je provediv akcijski plan čiji pokrovitelj u suradnji s industrijom, bi mogao biti jedino predsjednik vlade.