Zbog čega mnogi ne mogu dobiti terapiju na vrijeme, na konferenciji 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska' 12. studenog govorit će predsjednica Hrvatskog logopedskog društva Draženka Blaži
'Sve više djece treba logopeda, ali država za to nema sluha...'
U posljednjih 20-ak godina utrostručio se broj svih razvojnih poremećaja, pa tako i jezično-govornih te komunikacijskih poteškoća.
Znanstveni podaci pokazuju kako je broj poremećaja jezično-govorne komunikacije u značajnom porastu i u Hrvatskoj i u svijetu. Zašto je tako, razgovarali smo s prof. dr. sc. Draženkom Blaži, redovitom profesoricom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednicom Hrvatskog logopedskog društva. Ona je sudionica četvrte konferencije 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska', 12. studenog u Obrtničkoj komori Zagreb.
Broj mjesta na konferenciji je ograničen. Prijavi svoj dolazak već danas!
Socijalna komunikacija
- Napredak u medicini i medicinskoj tehnologiji koji je danas značajno smanjio mortalitet neurorizične djece, nije, nažalost, u mogućnosti smanjiti i neurorizične čimbenike koji se tijekom trudnoće i porođaja javljaju kod djece - pojašnjava prof. Blaži.
U ovih 20 godina, dodaje, značajno su se promijenili okuženje i zahtjevi okoline prema djeci, kao i drugačiji oblici komunikacije, odnosa, te odgoja i obrazovanja.
Najveći postotak poteškoća su tzv. poremećaji izgovora, koji se, prema podacima, u Hrvatskoj i svijetu javljaju u više od 30 posto predškolske djece.
- U značajnom su porastu komunikacijske teškoće koje se iskazuju u obliku poremećaja socijalne komunikacije izolirano ili u sklopu širih razvojnih poremećaja (npr. poremećaja iz autističnog spektra) te neki oblici motoričkih govornih poremećaja, kao što je npr. dječja govorna apraksija.
Slavonija, otoci, lika...
Svi navedeni poremećaji i teškoće zahtijevaju brzu logopedsku intervenciju, no to, nažalost, često nije moguće ostvariti zbog velikog nedostatka logopeda, posebno u manjim sredinama, ali i nekim većim regijama. Danas tako kronični nedostatak logopeda nalazimo u Slavoniji, otocima, Lici, Gorskom kotaru, Sisačko-moslavačkoj županiji, pa čak i u široj okolici Zagrebačke županije - kaže Draženka Blaži.
Ona već dugi niz godina u praksi, ali i kroz znanstveno djelovanje, sudjeluje u razvoju logopedske struke u Hrvatskoj.
Nažalost, kako ističe, logopedija je danas najdeficitarnija struka i zanimanje u Hrvatskoj i točno je da zbog nedovoljnog broja stručnjaka mnogo djece propusti optimalno vrijeme u kojem bi trebalo početi logopedsku terapiju.
Država nema sluha
- Problem predstavljaju male upisne kvote na studiju logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je za sada jedina visokoškolska ustanova u RH koja obrazuje magistre logopedije. No problem predstavlja i nepostojanje strategije planiranja potrebnog broja stručnjaka u skladu s potrebama stanovništva, kao i neosviještenost državnih institucija kako učiniti logopedsku uslugu dostupnijom onima kojima je potrebna. Postoje načini da se ta situacija promijeni, no za to je potrebna dobra volja svih zainteresiranih dionika - zaključuje prof. Draženka Blaži.