Škole treba pripremiti za jesen, u pitanju je nekoliko scenarija, no ništa od potrebnog se ne vidi

U ovoj školskoj godini prošli smo nevjerojatne situacije, a nitko nema pojma što nas u školama čeka za tek nekoliko mjeseci i pod kojim vodstvom. Pritom nam u škole nam ulazi novih 37.000 učenika, uz sve one koji su ostavljeni na vjetrometini ove rastrgane reforme. Škola na daljinu zbog epidemije korone bi se vrlo lako mogla vratiti, no zbog brojnih problema upitno je kako će izgledati najesen. Sve što se događalo i u posljednje četiri godine, od velikog prosvjeda za nastavak Cjelovite kurikularne reforme, ukazuje na to da politika ne želi pustiti da obrazovnim sustavom upravlja struka i profesionalizam.

Stoga ćemo u 24sata nastaviti inzistirati na suvremenim reformama, školstvu koje nije poluga za zapošljavanje podobnih i sustavu koji postoji zbog svih nas, a najviše zbog naše djece koja trebaju znanje za bolju budućnost.

A što bi bilo najhitnije mijenjati u hrvatskom školstvu, pitali smo neke od najvećih stručnjaka za obrazovanje i prava djece u Hrvatskoj:

Piše: Damir Bakić, redoviti profesor na PMF-u, bivši član Senata zagrebačkog Sveučilišta

Izostanak emocionalne podrške učenicima i nastavnicima

"Čemu smo svjedočili ovog proljeća:

1. Pomanjkanju kompetentnog i uvjerljivog vodstva (narušavanje autonomije učitelja nalaganjem jednoobraznih ideja u nastavi i ocjenjivanju, neodlučnost u pogledu organizacije mature, prebacivanje odgovornosti na roditelje pri otvaranju škola za razrednu nastavu, otvaranje škola samo za razrednu nastavu, nepotrebno odlaganje upisnih rokova).

2. Životnoj potvrdi potrebe za sadržajnim, poticajnim i participativim građanskim odgojem.

3. Potpunom izostanku emocionalne podrške učenicima i učiteljima od strane Ministarstva.

4. Unatoč svemu, golemoj oslobođenoj kreativnoj energiji i požrtvovnosti učitelja.

Načinjeni propusti dijelom se mogu i trebaju opravdati prisilnim i naglim prijelazom na učenje na daljinu. Međutim, neshvatljivo je pomanjkanje odgovornosti, vizije i inicijative u organizaciji i pripremi nove školske godine. Obrazovne vlasti trebale su već punim kapacitetom prionuti pripremi sadržajnih i tehničkih mjera za slučaj da i na jesen epidemija onemogući normalno pohađanje nastave.

Osigurati opremu, pristup internetu, sanirati škole, organizirati škole

Najmanje što bi trebalo, ili je već trebalo učiniti jest:

1. Organizirati adekvatnu pripremu i usavršavanje nastavničkog kadra za on-line nastavu.

2. Predvidjeti dodatne učitelje, ev. i studente nastavničkih studija kao pomoćnike u nastavi.

3. Hitno sanirati, zajedno s osnivačima, sve školske objekte oštećene u nedavnom potresu.

4. U suradnji s osnivačima osposobiti dodatne kapacitete za nastavu u uvjetima ograničenja broja učenika u učionici.

5. U svakoj školi opremiti bar jednu učionicu video tehnikom kako bi učitelji po potrebi mogli snimati predavanja namijenjena upravo njihovim učenicima i njihovim razredima.

6. Osigurati učenicima pristup pouzdanoj internetskoj vezi, kao i raspolaganje računalom; povesti dodatnu brigu o učenicima koji nemaju prikladne fizičke uvjete za rad od kuće.

7. Osmisliti oblike i metode rada na daljinu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

8. Osigurati psihološku pomoć učenicima i učiteljima.

9. Osmisliti i osigurati oblike savjetovanja s roditeljima.

10. Predvidjeti angažman mreže umjetnika-volontera koji će biti ovlašteni asistirati u nastavi, osobito u umjetničkom obrazovanju te u izvannastavnim aktivnostima.

11. Uvesti građanski odgoj u punom kapacitetu.

12. Učiteljima osigurati (učiniti dostupnima) alate za provjeru autentičnosti učeničkih radova.

Prvašići su pitanje najvećeg društvenog značaja

I još nešto. Oko 37.000 djece na jesen bi po prvi puta trebalo u školske klupe. Prihvat djece koja će prvi puta i fizički i metaforički kročiti u školu nije samo obrazovni poduhvat, to je pitanje od najvećeg društvenog značaja. I unatoč epidemiji, ili tim više. Dužni smo pažljivo i sveobuhvatno pripremiti prihvat prvašića, u različitim scenarijima.

Nije vidljivo da je išta od navedenog pripremljeno. To jasno govori o tome koliko je do obrazovanja stalo ovoj vlasti na odlasku. Inzistiranjem na ishitrenom raspuštanju Sabora i žurbom na izbore, Vlada je dezertirala i na planu obrazovanja.