Škola je mjesto za učenje i zaljubljivanje, a nastavnici zaslužuju povjerenje društva'

Nakon tri pandemijske godine, te mnogih izmjena i promjena, od kurikularne reforme do izmjena prosvjetnih ministara, školska godina koja počinje u ponedjeljak napokon bi trebala biti koliko-toliko "uobičajena". Koliko će to zaista i biti, vidjet će se već u prva dva mjeseca, s obzirom na nadolazeću krizu, ali i neizvjesnu situaciju s koronom. U škole se kreće bez epidemioloških mjera, svi razredi rade po novim kurikulima, maturanti će ove godine prvi put pisati isti ispit za hrvatski jezik, a učenici četvrtih i osmih razreda odabranih 80-ak škola polagat će Nacionalne ispite.

A o tome koliko je sustav podnio, kako se prilagodio, što su najvažnije poruke učenicima, ali i kako razmišljaju nastavnici, porazgovarali smo s prosvjetnim stručnjacima.

BORIS JOKIĆ, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja

Koja je najvažnija poruka za mlade u novoj školskoj godini?

Najvažnije je da, za razliku od prethodne dvije, ova školska godina počinje ‘normalno’. To za mlade znači da mogu nastaviti ostvarivati svoje snove i želje. Vrijeme u pandemiji pokazalo je da su nam ljudi i osobni kontakt važni, a za mlade to znači da iskoriste svoja vrijeme za učenje od svojih nastavnika i kolega. Na kraju poruka je i da škola nikada nije bila samo mjesto učenja, pa je ovo super godina za zaljubiti se, sklopiti nova i nastaviti neka stara dobra prijateljstva.

Kako će na rad nastavnika utjecati afera “Daj 5”?

Pritisak roditelja na nastavnike treba sustavno i hitno početi adresirati. To se prije svega može učiniti jasnim pravilima ponašanja učenika, roditelja te radnika u sustavu. Velika pomoć predstavljao bi novi sustavi vrednovanja i ocjenjivanja te još jednom pozivam ministarstvo da se vrati rješenjima iz Cjelovite kurikularne reforme. Da se samo to primjeni, ovaj bi problem bio uvelike riješen.

Kako škole trebaju pristupiti psihološkim posljedicama korone, potresa, krize?

Škole su se pokazale jednim od najotpornijih struktura u svojim zajednicama. U njima rade vrijedni i kvalitetni ljudi. Njima je potrebno dati određene dodatne resurse kako bi škola postalo mjesto u kojem bi se razvijalo i štitilo fizičko i mentalno zdravlje. U tom vidu pozdravljam odluku ministarstva o povećanom zapošljavanju psihologa.

Najavljen je početak ŠiZ-a, kakav je to program?

Ovi se predmeti ne preklapaju. ŠiZ je fakultativni srednjoškolski predmet koji je drugačiji od svega što je naša škola do sada imala. U njemu učenici sami odabiru pojavu ili problem koja je u zajednici za njih važna. Nakon što se dogovore o tome s čime će se baviti, učenici imaju prilike istražiti tu pojavu, steći iskustvo vezano uz nju te na kraju djelovati. U predmetu nema usmenog odgovaranja ni pisanih ispita. Po svemu je pravi šiz i jako sam sretan što kreće u 59 srednjih škola i što će u njemu pošiziti više od 1000 učenika drugih i trećih razreda.

JANE SLAUNICH, ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije

Što očekujete od ove školske godine?

Prije svega se nadamo povoljnijoj zdravstvenoj situaciji u kojoj ćemo se moći vratiti kabinetskoj nastavi, omogućiti učenicima više terenske nastave i projekte, te minimalizirati online nastavu. Budući da je škola pokrenula novi program međunarodne mature, želimo uspješnu prvu školsku godinu.

Je li dobro da se ukidaju A i B razina za hrvatski jezik na državnoj maturi?

Državna matura svakako se treba stručno sagledati i redefinirati uvjete i kriterije. Hrvatski jezik doista treba pisati na jedinstvenoj razini jer poznavanje materinjeg jezika i čitalačke kompetencije trebaju biti naglašeni u svakom školovanju, a posebno na kraju jednog obrazovnog razdoblja.

Što mislite o uvođenju građanskog odgoja u srednje škole?

Podržavamo uvođenje građanskoga kurikula. Ujedno smo škola koja je osmislila s Institutom za društvena istraživanja i Sveučilištem u Rijeci novi kurikul “Škola i zajednica”. Ponosni smo da nakon naše godine pilotiranja model ulazi u srednje škole u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Zagrebu.

Jeste li zadovoljni brojem upisa srednjoškolaca u vašu školu ove godine? Je li taj broj veći ili manji u odnosu na prošlu godinu?

Zadovoljni smo brojem upisanih učenika, ove godine upisali smo veći broj učenika (imali smo uvećanja kvote po razrednim odjelima te smo od svih 5 razrednih odjela koje upisujemo ostvarili  maksimum po pedagoškom standardu-28 učenika).

TVRTKO PLEIĆ, nastavnik geografije i povijesti u IX. gimnaziji, Zagreb

Što vam je bilo najizazovnije u radu u protekloj školskoj godini?

U prethodnoj godini najizazovnije mi je bilo, kao i godinu prije toga, biti spreman na prebacivanje na online nastavu, razrednički utvrđivati kontakte i vraćati sebe i učenike kojima predajem na normalnije uvjete od ožujka.

Hoće li afera “Daj 5” utjecati na rad nastavnika i kako?

Ja se nadam da će utjecati na rad učitelja - mislim da su ta afera i događaj iz OŠ Borovje nakratko otvorile oči ljudima s kakvim se pritiscima susreću nastavnici. Nadam se da će ovo potaknuti unapređenje legislative u školstvu, koje je neminovno potrebno.

Što bi u sustavu trebalo promijeniti da nastavnici imaju bolje uvjete za rad u učionicama?

Ako gledamo uvjete prostora, onda bi za bolji rad u učionici svakako trebalo više sustavnog ulaganja u infrastrukturu, a to je povezano s osvješćivanjem da je obrazovanje važno. Ako govorimo o unaprjeđenju znanja, onda svakako treba nastavnike riješiti suvišne i bespotrebne administracije i pustiti ih da rade svoj posao.

Kako država može privući ljude da dođu raditi u prosvjetu?

Volim naglašavati da je u našem društvu znanje nije bitno. Kada osvijestimo da znanje jest bitno, da učitelji jesu bitni, što se vidjelo za lockdowna, onda će i društveni status učitelja biti bolji, a država bi, valjda, osvijestila kako to pokazati i s financijske strane. Narušenog društvenog ugleda i slabe financijske refundacije za izvršeni posao, biti učiteljem nije privlačno.

ANITA DAMJANOVIĆ, učiteljica savjetnica u OŠ Sesvetski Kraljevec i administratorica nastavničke grupe Nastavnici.org

Koje su najveće posljedice kod učenika ostavile tri pandemijske godine?

Učenici su sve nesamostalniji jer su prezaštićeni. To je problem koji je počeo i prije pandemije zbog pedocentrične pedagogije koja je dominantna zadnjih godina, no posebno je došlo do izražaja u uvjetima online nastave. U pandemiji su izgubili radnu rutinu, osjećaj za obvezu, naviku pisanja domaće zadaće, bilo je dosta pasivnog sudjelovanja pa čak i fingiranja u online nastavi što samo dijelom možemo pripisati ograničenjima digitalnih platformi, a većim dijelom činjenici da učenici nikad nisu u potpunosti prihvatili online nastavu kao ozbiljnu, pravu nastavu. Također, modeli nastave su se svako malo mijenjali ovisno o broju zaraženih, a sve to je utjecalo i na kvalitetu nastave. Učenici su u pandemiji pretrpjeli puno veću štetu u domeni mentalnog zdravlja. Rupe u znanju se lako pokrpaju, no štetu po mentalno zdravlje djece zbog socijalne izoliranosti, straha od pandemije i potresa, koja nije toliko vidljiva i mjerljiva, dugoročno će osjećati.

Što bi bila najveća podrška u radu nastavnicima?

Nastavnicima trenutno nedostaje povjerenje društva u njihovu stručnost i odgovoran rad. Naš posao je od javnog interesa i mora biti podložan kritici, no ono što očekujemo je da bude argumentirana i utemeljena, a ne na razini osobnog dojma i trača. Sljedeće na listi želja su odgovarajući radni uvjeti i primjerena plaća.

Kako smanjiti pritisak i utrku za peticama?

Ovo ljeto je bilo dosta "školskih afera". Interes je bio izraženiji zbog vrlo profilirane osobe koja je bila dio priče. No, kad su se sve priče ogolile, vidjelo se da sve u srži imaju isto - borbu za većom ocjenom. Ocjene su, unatoč novim modelima vrednovanja koje smo dobili reformom, nažalost još uvijek jedini kriterij za prohodnost u obrazovnom sustavu. Dobro organizirano vanjsko vrednovanje bilo bi od višestruke koristi. Kreće se s nacionalnim ispitima na nacionalnoj
razini, no u suzbijanju inflacije superodlikaša pomoglo bi da uspjeh na nacionalnim ispitima bude jedan od kriterija za upis u srednju školu. Postoje i drugi modeli, od ponderiranja ocjena, zaokruživanja na dvije decimale, uklanjanje završnog prosjeka iz formule i sl. Stanje postaje neizdrživo i potrebno je nešto bitno mijenjati, za to su potrebni stručni i odlučni ljudi.