Četiri od jedanaest istraživanja koje će Hrvatska zaklada za znanost financirati s 14 milijuna kuna bavit će se s utjecajem korone na društvo i život. Razgovarali smo sa znanstvenicama koje će voditi istraživanja
NOVO NORMALNO
'Sigurno ćemo opet živjeti pod zabranama, moramo naučiti živjeti pod strožim pravilima'
Čak 14 milijuna kuna osigurala je Hrvatska zaklada za znanost za natječaj za istraživanje utjecaja pandemije Covid-19 na društvo i zdravlje. U petak su predstavnici Zaklade i Vlade svečano uručili ugovore za 11 odobrenih istraživanja timovima s različitih znanstvenih ustanova u Hrvatskoj.
Koliko je ovo značajan događaj za domaću znanost pokazuje činjenica da je na natječaj prijavljeno 98 projekata iz prirodnih, biometrijskih i društvenih znanosti, a upravo iz područja društvenih znanosti prihvaćena su četiri projekta. Premijer Andrej Plenković, koji je dolaskom na potpisivanje ugovora dao potporu znanstvenoj zajednici, te istaknuo kako znanstvenici u Hrvatskoj imaju "najveći stupanj povjerenja njegove vlade".
- S obzirom da nitko ne zna koliko će ovo trajati, ovaj društveni će postajati sve važniji - kazao je premijer.
Mi smo razgovarali s dvije znanstvenice koje će se baviti s dva vrlo zanimljiva pitanja: Kako se prilagoditi "novom normalnom" načinu života koji će od nas zahtijevati pristajanje na manje slobode, te kako prepoznati prave informacije i kome vjerovati kad nam se te slobode počnu uskraćivati.
Prvim pitanjem u svome će se istraživanju baviti tim renomirane znanstvenice na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Dinke Čorkalo Biruški.
Čime ćete se baviti u svome istraživanju?
- Odobreno je 11 projekata u visoko kompetitivnom okružju. Meni je izuzetno važno da je Hrvatska zaklada za znanost prepoznala koliko je važno istraživati društvene posljedice. To neće biti samo zdravstvene posljedice, promijenit će se društvo i obrasci ponašanja. Evo, naprimjer, vi imate masku. To će biti obrazac koji će biti vrlo vjerojatan u budućnosti. Kako će to utjecati na naše interakcije, kako ćemo se pozdravljati, hoćemo li stajati ovako relativno blizu kao što nas dvije stojimo, ili ćemo imati zazor, hoćemo li povećati prostor između sugovornika. No ono što je jako važno, je kako smo se kao društvo i pojedinci suočili s razmjerno visokom razinom stresa kojoj nas je pandemija izložila i kako ta činjenica stresogenosti utječe na neke važne društvene elemente. Kako se promijenilo ono što zovemo društvenim kapitalom, kako ćemo vjeroavati drugim ljudima.
Što nas očekuje u bliskoj budućnosti?
Promjene će biti izvjesne i to ćemo istraživati. Kako ćemo se promijeniti, kako će to utjecati na povjerenje, na naše umrežavanje s drugima, na ono što se zove socijalni kapital i kako ćemo kao društvo odgovoriti na poslušnost prema upravljačkim strukturama, kako će ova pandemija i način kako smo se s njom suočavali utjecati na demokraciju. Veliko je pitanje dakle, hoćemo li postati kao građani poslušniji, hoćemo li radije pristati na uskratu individualnih sloboda ili će nam one postati strašno važne. Kad se ljudima uskrate individualne slobode događa se ono što se naziva psihološka reaktivnost. Mi smo vrlo osjetljivi na uskratu sloboda.
Je li to ono što nam se sada događa?
Ljudi su realtivno dugo živjeli deprivirano i sad smo se malo opustili, kako to kažu epidemiolozi. Ja bih postavila drugo pitanje: Što u koraku prije moramo napraviti a da bismo onda kao društvo bili spremni promijeniti svoj način i stil života? Vidjet ćemo što su sve građani spremni, što očekuju od vlasti, autoriteta, kako autoriteti moraju ili trebaju komunicirati informacije da bi ih građani razumjeli, shvatili ozbiljno, pridržavali se normi i na koji način to što je dobro za očuvanje našega zdravlja i socijalnih odnosa komunicirati a da ne bude doživljeno kao uskrata slobode.
Uskrata slobode će svakako opet biti na djelu, a mi ćemo promatrati na koji način se događaju te interakcije i kako kao društvo odgovaramo na ove izazove slijeđenja uputa.
Uskrata slobode će svakako opet biti na djelu, a mi ćemo promatrati na koji način se događaju te interakcije i kako kao društvo odgovaramo na ove izazove slijeđenja uputa.
Što je po vama presudno, Hrvatskoj u blažoj varijanti, ali vidimo jako izraženo u Beogradu, Srbiji, da ljude odlučuju kako je zdravlje manje važno od slobode?
Jedan od elemenata kojim se naše istraživanje bavi je element uskrate slobode i njegova veza sa spremnošću na uskratu nekih individualnih prava i sloboda. Dakle, kad stišćete jako dugo, to je kao pretis-lonac. U jednom času pretis jednostavno ne može podnijeti pritisak i ovo što sada gledamo u Srbiji je kontinuirana uskrata različitih oblika sloboda koja je prsnula na ovako dramatičan način. I to jest nešto što društveni znanstvenici istražuju, kako odgovoriti na pritiske, današnje izazove a da nam se ne dogodi efekt pretis lonca, kako možemo na bolji način upravljati kriznom situacijom, a da ti izazovi ili reakcije budu adekvatni.
'Radit ćemo algoritme koji prepoznaju fake news o koroni'
Znanstveni tim izv. prof. dr. sc. Ane Meštrović (na slici u sredini) s Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci proučavat će komunikaciju ljudi na društvenim mrežama tijekom pandemije, te širenje dezinformacija i teorija zavjera. Ana Meštrović nam je otkrila kako će raditi i na algoritmima koji će otkrivati i sprječavati širenje upravo lažnih vijesti, "fake newsa" o koronavirusu i Covid-19 bolesti.
Što vam znači ovaj ugovor?
Smatram da se Hrvatska zaklada za znanost jako dobro snašla i u vrlo kratkom roku organizirala natječaj. Mi smo dobili recenzije koje su toliko stručne i kvalitetne. I po tome se vidi da je posao stručno obavljen, a posebno je dobro što su pravom trenutku reagirali i objavili cijeli taj natječaj, našli novac kojim će se financirati ti važni projekti i vidi se po tome kako je popraćeno u medijima.
Čime se vi bavite u svome istraživanju?
Mi se bavimo društvenim aspektom pandemije, Odjel informatike Sveučilišta u Rijeci ima tim koji se već dugo radi na području analize prirodnog jezika i analize društvenih mreža. Mi smo tu vidjeli našu mogućnost da istražimo kako se cijela ta komunikacija na društvenim mrežama tijekom pandemije i krize i sad u idućih šest mjeseci kako će se odvijati. To je isto jedan važan aspekt pandemije, pratiti cijelu tu komunikaciju, pozitivne, negativne stavove, neki ultimativni cilj projekta je definirati algoritme koji automatski prepoznaju širenje lažnih vijesti, dakle fake news. Takvi algoritmi već postoje, ali ovo je cijeli novi izazov nastao s ogromnom količinom informacija koje se pojavljuju.
Što mislite o fenomenu ljudi koji svoje stavove temelje na antivaxerskim stavovima i teorijama koje nisu dobronamjerne?
To je velik prroblem i to je ono što smo mi specificirali u našem projektu kao motivator. Potrebno je nekako spriječiti širenje lažnih vijesti i teorija zavjere. To je, posebno u doba krize, kad je društvo posebno ranjivo, ono u što će možda sad netko povjerovati, a inače ne bi. Ono što je važno je da bude što više vijesti temeljenih na znanosti, na znanstvenim člancima i da se promovira znanstveni pristup u krizi koja je izazvana virusom, znači moramo vjerovati znanstvenicima, struci, znanosti, a ne se oslanjati na nekakve teorije.
Zašto se ljudi uopće okreću takvim teorijama?
Zato što možda nemaju pristup pravim izvorima informacija. Tako se na društvenim informacijama stvaraju takve "echo-chamber", izolirane skupine ljudi i do njih dolaze samo te informacije koje su fake-news i oni su povezani na taj način i prate te informacije. Te ako nemate dovoljno nekog znanja iz nekog područja, a to je danas teško sa svim tim informacijama, onda ako samo završite u krivom smjeru, onda vam se sve gradi u krivom smjeru i percepcija tih ljudi koji su se našli u pogrešnoj zajednici, oni se asimiliraju i stvaraju pogrešne stavove.
Je li u redu da svi vjerujemo samo jednom izvoru?
Te slobode su najbolja stvar i jedino ispravno, a pojedinci sami moraju procijeniti što im je važno i u što će vjerovati. Ali baš u vrijeme korona pandemije pokazalo se da ljudi vjeruju znanosti i znanstvenicima.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
