Jadno je da mi koji smo osnivali Sveučilište moramo razmišljati da isto napustimo, a jedino ispravno je da rektor da ostavku i prestane sramotiti cijelu akademsku zajednicu, govorenam sugovornici s Filozofskog
BURNO NA FILOZOFSKOM
'Rektor Boras mora otići ili će posljedice biti katastrofalne...'
Rektor Boras mora imati na umu da se ne može na ovakav način vladati Sveučilištem. Nametati drugima svoje mišljenje i prikazati ga jedinim ispravnim je u potpunosti neakademski. Ako nam ne dozvole da sami biramo svog dekana, onda mi zaista ne trebamo biti dio ovog Sveučilišta, s gorčinom nam govore sugovornici na Filozofskom fakultetu.
POGLEDAJTE VIDEO: Plenum na Filozofskom
Pokretanje videa...
00:44
- Jadno je da mi koji smo osnivali Sveučilište moramo razmišljati da isto napustimo, a jedino ispravno je da rektor da ostavku i prestane sramotiti cijelu akademsku zajednicu koja je unatrag nekoliko godina srozana do temelja. Isto tako, mora se imati na umu da u Senatu sjede. većinom, dekani te da mnogi ne zastupaju stavove svojih profesora - naglašavaju dalje u razgovoru.
Ono što je sigurno, a to nam potvrđuju naši sugovornici da će kriza upravljanja na Filozofskom biti neizbježna, a ne isključuju ponavljanje scenarija iz 2016.
Borasov krajnji cilj je nametnuti o.d dekana i tako upravljati ovom institucijom. Naime, aktualnoj upravi mandat ističe 2. listopada. U tom slučaju Fakultet može predložiti rektoru svojeg obnašatelja dužnosti, kojega također moraju potvrditi rektor i Senat, a koji bi mogao voditi FF sljedeću akademsku godinu dok se ne provede novi proces izbora dekana. Ukoliko ni on ne bude prihvaćen, rektor može sam predložiti Senatu obnašatelja dužnosti i Senat ga može prihvatiti - pojasnili su nam sugovornici.
Naime, na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu (SuZg), koja je održana 27.4 putem e-maila od 12 do 16 sati, 49 članova Senata glasalo je za uskratu suglasnosti na prijedlog programa rada predloženika za dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Nevena Jovanovića, 12 je bilo protiv dok je pet bilo suzdržano.
U svojoj reakciji na tu odluku dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić je izrazila je razočaranje spremnošću članova Senata da donesu tako dalekosežnu odluku na ovakav način, bez mogućnosti rasprave i prilike da prof. Jovanović odgovori na primjedbe na njegov program.
POGLEDAJTE VIDEO: Smjena dekana
Pokretanje videa...
00:24
- Ovime je Sveučilište u Zagrebu dovelo u pitanje svoje temelje i budućnost. Naše Vijeće je velikom većinom prihvatilo program prof. Jovanovića te upravo njega želi za novog dekana - rekla je aktualna dekanica Vlahović-Štetić.
Treba naglasiti da je bilo moguće poslati primjedbe na predložene točke dnevnoga reda e-sjednice Senata, no bez mogućnosti rasprave uživo, postavljanja pitanja o ovoj ili bilo kojoj drugoj točki dnevnoga reda.
- Rektor Boras iskorištava situaciju nastalu uslijed pandemije korona virusa i zagrebačkog potresa kako bi ponovno potaknuo krizu upravljanja na Filozofskom fakultet i demonstrirao kako se silnički i autokratski upravlja institucijom koja bi trebala biti sve suprotno od toga. Slobodnomisleći pojedinci iz akademske zajednice, studenti i nastavnici, to mu neće dopustiti. Moramo vidjeti koje su nam mogućnosti i onda ćemo svakako reagirati kao studenti - rekli su iz Studentskog zbora Filozofskog fakulteta.
Na sve se osvrnula i bivša članica Senata doc.dr.sc. Đurđica Čilić koja je rekla kako je Boras vidio Jovanovića ne kao kolegu već neposlušnog podanika.
- Izravna sam svjedokinja i sudionica niza sjednica tog senata na kojima su se samo članovi koji dolaze s Filozofskog fakulteta usudili oponirati rektoru. Osim njih, uvijek opravdano i dobronamjerno, i prof. Damir Bakić s PMF-a. Ostali su šutjeli i podržavali ga u njegovim odlukama, čak i ako se s njim ne slažu, jer znaju da on ima cijeli niz instrumenata, posve legalnih, da njihov neposluh sankcionira. Od za javnost zanimljivih mojih doprinosa disonanciji na tako orkestriranom tijelu, izdvajam da sam jedina glasala protiv pokretanja procedure za dodjelu počasnog doktorata bosanskohercegovačkom hadezeovcu Draganu Čoviću i potom na sjednici na kojoj se o tome odlučivalo, pozvala članove Senata da glasaju protiv, navodeći neoborive argumente - rekla je doc.Čilić.
ŠTO REKTOR ZAMJERA JOVANOVIĆU?
Samo dan uoči sjednice, u materijale za Senat stavljeno je obrazloženje rektora Borasa o tome zašto predlaže uskratu suglasnosti na program prof. Jovanovića.
Boras je na 11 stranica ispisao što sve zamjera Jovanovićevom programu, počevši zamjerkom aktualnoj dekanici Vesni Vlahović-Štetić što je program predloženika Jovanovića poslala i Senatu i rektoru. Boras objašnjava kako se, u skladu sa Statutom Sveučilišta, program rada predloženika za dekana prvo šalje njemu te daje prethodno mišljenje Senatu.
Boras Jovanoviću zamjera što u svom programu “ne koristi formalne zakonom i podzakonskim propisima predviđene pojmove koji označavaju javnu službu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj”.
Također zamjera da Jovanović ne pruža informacije o novom reformskom smjeru Fakulteta i ne daje uvid u buduće izmjene studijskih programa na Filozofskom. Naglašava kako su program predloženika za novoga dekana vrlo detaljno proučili jer se radi o ustanovi od posebnog značaja za hrvatski identitet.
Borasu je izričito "škakljiv" dio programa u kojem Jovanović stavlja studente u središte. Rektor je mišljenja kako se, prepuštanjem središnjeg mjesta studentima, otvara “niz pitanja, nepoznanica i sumnji”
Situaciju je komentirao i Borasov protukandidat na izborima za rektora prof. dr. sc. Damir Bakić.
- Tužbe protiv studenata, tužbe protiv novinara i medija, vrijeđanje i omalovažavanje sindikalnih predstavnika, neodgovoranje pučkoj pravobraniteljici, permanentno omalovažavanje rada izabranih predstavnika Filozofskog fakulteta, nezakoniti postupci u transformaciji Hrvatskih studija, malverzacije s radnim mjestima na Rektoratu, mešetarenje s odobravanjem radnih mjesta na Sveučilištu, odbijanje Upravnog nadzora, bijedno prisvajanje apartmana u IUC-u u Dubrovniku, besprizorno samododjeljivanje astronomskih honorara, nedostojno traženje radnog azila u 10-postotnom radnom vremenu koje nikome ne treba. Je li ovo skica za fikcionalni portret jedne akademske protuhe? - zapitao se prof. Bakić na Facebook profilu gdje je objavio poduži post o trenutnoj situaciji na Sveučilištu.
SUKOB IZMEĐU FILOZOFSKOG I BORASA SEŽE IZ 2016.
Jedan od najgorih trenutaka bio je kad su bivši dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vlatko Previšić i već spomenuti rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras otvoreno zaratili sa studentima, dobrim dijelom profesora i jednom prodekanicom koji su se suprotstavili praktično objedinjavanju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Katoličko bogoslovnog fakulteta.
Studenti i profesori tada su objašnjavali javnosti da to što Boras i Previšić pokušavaju znači besprimjerno favoriziranje jednih studenata u odnosu na druge, kao i predavanje cijelog jednog fakulteta u ruke Kaptola, de facto Vatikana.
Isticali su da se vjeroučitelje u školama ne zapošljava po proceduri kao ostale nastavnike, nego ih imenuje Crkva. Ugovor između FF i KBF značio bi da bi Crkva to sad mogla i sa svim onim predmetima koje bi studenti s KBF završili na odjelima FF.
Zauzvrat bi studenti sa FF imali na drugoj strani samo studij Religijske pedagogije i katehetike, a i tu bi morali tražiti potvrde o krštenju, preporuke župnika. O sukobu koncepata fakulteta pod jurisdikcijom Republike Hrvatske i onoga pod jurisdikcijom Kaptola i kanonskog prava da se ne govori. I naravno da su jedinu prodekanicu koja se tome protivila na FF-u naprosto smijenili. Samo, nisu stali na tome.
Dekan fakulteta uveo je tada izvanredno stanje, i to tako što je za uvođenje reda pozvao zaštitare tvrtke Sokol Marić. Kako se ne bi moglo prosvjedovati, kako studenti ne bi mogli blokirati fakultet.
Uslijedio je sveopći ustanak na fakultetu, tražila se Previšićeva smjena, i dobila, tražila se Borasova smjena, no ona se nije dobila. Veći dio profesora usprotivio se dekanu koji je, prethodnim izbacivanjem predstavnika studenata iz Vijeća, doveo do eskalacije na jednom fakultetu kakvu Hrvatska ne pamti niti iz doba diktatura na ovim prostorima.
A zašto bi uopće netko s pozicije rektora riskirao takav ustanak na nekim fakultetu, čak i fizičke sukobe sa studentima i profesorima angažiranjem zaštitara samo zbog najblaže rečeno egzotične fuzije "filozofije" i "bogoslovije"?
Rektor Boras je vjernik, kao i toliki milijuni u Hrvatskoj, no on je istodobno i predsjednik Sinodalnog vijeća Hrvatske starokatoličke crkve. Koliko god titula zvučala zgodna samo za ceremonije, ona iza sebe nosi stvarnu težinu, stvarne odgovornosti i stvarne zadatke.
Još i prije nego što je stupio na dužnost Boras je izjavio kako je Sveučilište potrebno vratiti biblijskim vrijednostima. Bilo bi zanimljivo rektora koji se u svome mandatu istaknuo mnogobrojnim aferama, pitati smatra li da je u tome uspio. Sam je sebi isplatio iznos više od 68.500 kuna potpore za znanstveni projekt.
Točnije, rektor Damir Boras potpisao je odluku kojom Sveučilište profesoru Damiru Borasu daje taj iznos. Za lošu komunikaciju s medijima 2017. godine Hrvatska udruga za odnose s javnošću dodijelila mu je "nagradu" za antikomunikatora, takozvani "Šipak godine". Osim što ne odgovara na pitanja novinara, Boras je protekle dvije godine odbio odgovoriti i na 20-ak upita pučke pravobraniteljice.
Umjesto njega, s novinarima se često vide zaposlenici privatnog Odvjetničkog društva Mihočević&Bajs i to na sudovima, jer aktualni rektor, tvrdeći da štiti ugled Sveučilišta, redovito tuži novinare. Povijest će Borasa pamtiti prvenstveno po činjenici da je vjerojatno prvi rektor u povijesti koji je tužio svoga studenta.
Protiv Luke Kovača, studenta Hrvatskih studija, podnio je tužbu je zbog izjave. Nakon što su se mediji raspisali o tužbi, ucijenio je studenta - poručio mu je da će tužbu povući, ako se student javno ispriča.
Na kraju je, ipak, tužbu pod pritiskom javnosti povukao. Na upite o trošenju javnog novca, također nije odgovarao, tvrdeći kako zbog autonomije sveučilišta to nije dužan objaviti. Famoznu autonomiju Sveučilišta tri je puta branio ustavnom tužbom.
Nakon što je ministrica Blaženka Divjak pokrenula tri upravna nadzora nad Sveučilištem, Boras je od Ustavnog suda zatražio ukidanje odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti koje se tiču nadležnosti ministarstva nad sveučilištima, kako bi te nadzore onemogućilo.
Putem Ustavnog suda rušio je i Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, smatrajući kako se prema Ustavu stručne studije ne može izjednačavati sa sveučilišnim, čime je 45.000 studenata stručnih studija doveo u nepovoljan položaj. Zakon o HKO-u kasnije je, ipak, ponovno donesen.
Kako je nedavno navršio 65 godina, Boras je trebao u mirovinu. Da bi ostao rektor, trebao je dobiti potporu Vijeća Filozofskog fakulteta na kojem je radio, a koju je izgubio zbog nametanja spornih ugovora s Katoličkim-bogoslovnim fakultetom.
Igrom slučaja, na Odsjeku u Petrinji Učiteljskog fakulteta pojavio se natječaj za radno mjesto redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana informacijski sustavi, što je odgovaralo upravo Borasovim kvalifikacijama.
Naravno, javio se na natječaj i kao jedini kandidat dobio to radno mjesto te tako postao prvi rektor u hrvatskoj povijesti koji je promijenio matični fakultet.
Boras, čiji je dosadašnji mandat obilježilo niz afera, je pobjedom na izborima 2018. osigurao fotelju zagrebačkog Sveučilišta do 2022., a kakva će biti sudbina Filozofskog fakulteta, ostaje nam za vidjeti.
Rektor Boras je i dalje nedostupan za medije.
POGLEDAJTE VIDEO: Upisi na Sveučilište
Pokretanje videa...
00:20
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
