Ravnatelji srednjih škola u šoku: Ministarstvo nam ukida programe, što će biti s djecom?

Prijedlog Pravilnika o upisu u 1. razred srednje škole za sljedeću školsku godinu cijeli tjedan izaziva burne reakcije među ravnateljima. Samo u četvrtak na e-savjetovanje stiglo je najmanje 20 zahtjeva da se ne ukidaju obrazovni programi u srednjim školama, posebno u manjim gradovima. A Ministarstvo planira ukinuti brojne programe u raznim gradovima, od gimnazijskih, do programa prodavača, mesara, drvnih tehničara, poljoprivrednih, ekoloških, šumarskih tehničara itd.

Jedna od tih škola je Srednja Škola Bartola Kašića u Grubišnom Polju, koja prema prijedlogu od sljedeće godine više neće imati gimnazijski program.

- Mi smo potpuno šokirani tim prijedlogom, nikakvu službenu informaciju nismo dobili. Nakon što je prijedlog Pravilnika objavljen na e-savjetovanju, doslovce smo slučajno vidjeli prijedlog strukture upisa i shvatili da smo ostali bez gimnazijskog programa. A mi smo strukturu upisa za školsku godinu 2022./2023. već unijeli i osnivač nam je odobrio. Vrlo smo neugodno iznenađeni, naša županija po ovome prijedlogu gubi čak 10 razrednih odjela, 4 gimnazijskih programa. Znate li što to znači za naš grad i županiju - kaže nam Ivana Orešković, ravnateljica srednje škole u Grubišnom Polju, koja ima sedam srednjoškolskih programa, a pohađaju je učenici iz svih okolnih mjesta i naselja.

Kako tumači Orešković, tek oko 30 posto srednjoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj "pokriva" gimnazijske programe, a prosjek EU je 52%. Prema svim strateškim obrazovnim programima RH, cilj je doći do 40 posto gimnazijskih programa u ukupnom srednjoškolskom obrazovanju.

- Naša županija (Bjelovarsko-bilogorska) sad pokriva 20 posto s gimnazijskim programima, a ovim ukidanjem pali bismo na tek 13 posto. Pa gdje je tu računica? Osim toga, meni su na prvom mjestu djeca, a ovakvom odlukom zaista se mnogoj djeci u Hrvatskoj ukida pravo na jednake uvjete obrazovanja - upozorava Orešković.

Na opravdanje Ministarstva preustrojem srednjoškolskog obrazovanja, te ukidanjem smjerova na koje se upisuje malo učenika, ravnateljica odgovara:

- Ako pustimo dijete s 14 godina da ode na školovanje u drugi grad, ono se više neće vratiti. A koji su to dodatni troškovi, prijevoz jest subvencioniran, ali tu je prehrana itd. Osim toga, nakon deset godina pada učenika, lani smo došli na plus 20 upisanih. Imamo sto posto zastupljenost stručnog kadra, iz naše male škole izašlo je 30 profesora matematike, svi učenici na prvom roku polažu državnu maturu, imali smo državne prvake. A što nam je najvažnije, svake godine u samovrednovanju naši učenici kao najveću prednost naše škole ističu obiteljsku atmosferu.

Zbog ove situacije ministarstvu se obratio čak i gradonačelnik Grubišnog polja Zlatko Mađeruh, koji je napisao kako će ovakva odluka, ako se provede, imati višestruke negativne učinke na lokalnu zajednicu.

- Naša sredina je multinacionalna te u našoj školi imamo dosta pripadnika nacionalnih manjina, češke, srpske, mađarske i romske nacionalne manjine. Od prošle školske godine škola bilježi porast broja upisanih učenika u svim smjerovima, pa tako i gimnazijskom, što je još jedan pozitivan pokazatelj zašto se gimnazija ne bi trebala ugasiti. Jedna velika obrazovna snaga koja se pruža u našem Gradu, bi se ugasila, a s njom bi nažalost i veliki broj iskusnih i stručnih profesora posljedično ostalo bez posla - upozorava Mađeruh.

Tema je stigla i u Sabor. Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov pozvala je u četvrtak ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa da preispita odluku o ukidanju pojedinih strukovnih programa u jednoj vukovarskoj srednjoj školi, za koju tvrdi da je nezakonita i neutemeljena obzirom na tržište rada.

'Svi naši učenici uspješno završavaju program'

Zgroženi su i u brojnim drugim gradovima i općinama. Gimnazijski program gubi i Čazma, Sveti Ivan Zelina gubi program agrotehničara za 20 učenika.

- Svi naši učenici poljoprivrednog smjera uspješno završavaju program, a velik broj njih pristupa i polaganju ispita državne mature te nastavlja školovanje na visokim učilištima i sveučilištima - ističu iz te škole u e-savjetovanju.

U Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu ukidaju se razredni odjeli za ekološkog, šumarskog i tehničara fitofarmaceuta. Podsjetimo, to je škola koja je posljednjih dvadesetak godina povukla milijune eura iz EU fondova i postala jedna od najopremljenijih i najkvalitetnijih strukovnih poljoprivrednih škola u regiji. 

- Na temelju kojih argumenata je odluka kojom se SŠ Matije Antuna Reljkovića ukidaju razredni odjeli za stjecanje kvalifikacija ekološki tehničar, šumarski tehničar i tehničar fitofarmaceut logična i opravdana - pita tamošnja nastavnica biologije Valentina Županić.

Srednjoj školi Marka Marulića Slatina odobren je jedan umjesto dva gimnazijska razredna odjela, iako je, kao i u slučaju Grubišnog polja, osnivač već odobrio upisne kvote.

Kako ravnatelji ističu, već od sljedeće školske godine brojni će nastavnici biti proglašeni i tehnološkim viškom, posebno, primjerice, za gimnazijske predmete, etiku, logiku, biologiju itd. S druge strane, strukovne škole muku muče sa zapošljavanjem kvalitetnih nastavnika za stručne predmete, ali i matematiku, informatiku, jer su plaće takvim stručnjacima u drugim poslovima značajno veće. 

'Nisu nas poslušali, ali bit će izmjena'

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja za Jutarnji list su ranije poručili kako je na nekim područjima predviđeno značajno više upisnih mjesta od onoga što se na kraju realizira. Ponegdje je, kažu, taj broj veći i za 35 posto od konačno upisanih učenika. Također, ističu, upise su počeli planirati još u prosincu, te su osnivačima "jasno dali do znanja koji su kriteriji po kojima se trebaju voditi kod planiranja upisa". Svake godine ostane oko 7500 nepopunjenih mjesta, a ove godine planira se oko 2000 mjesta manje, odnosno oko 140 razreda.

Ipak, za 24sata u četvrtak kažu kako je nacrt Odluke o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2022./2023. je tek na javnoj raspravi te će zasigurno doći do određenih izmjena. Javna rasprava traje do 14. svibnja.

Ravnatelji i čelnici županija ističu kako je za lokalne zajednice gubitak cijelih razreda poguban, te da se ovakve velike odluke moraju donositi strateški.