Obavijesti

Tech

Komentari 0

Promjena svijesti je najbitniji dio programa 'Škole za život'

Promjena svijesti je najbitniji dio programa 'Škole za život'
2

Škola je od jeseni uključena u eksperimentalni program ‘Škole za život’ koja je zamišljena da učenici više istražuju raznorazne alate te da ih koriste i postanu samostalniji

Tablete smo dobili, ali još ih ne koristimo. Sveukupno bi više toga trebalo biti u digitalnom obliku te bi se trebale mijenjati metode poučavanja i načini vrednovanja, priča Andrea Vlahović Gabriša, prof. engleskog i španjolskog.

Kako predaje 5. i 7. razredima, i ona je uključena u projekt “Škole za život”. Najprije su se, kaže, svi profesori tijekom prošle godine educirali online putem lumena te se pripremali za promjene u nastavi. Zamišljeno je da učenici više istražuju raznorazne alate, da ih više koriste i postanu samostalniji u učenju. 

- Cilj je da postanu svjesni svojeg učenja, strategija koje koriste. Ne bi se ubuduće trebali bazirati na puko usvajanje činjenica, nego osvijestiti kako to oni zapravo uče te jesu li uspješni u tim strategijama. Ako su uspješni, trebali bi nastaviti, a ako nisu, trebali bi ih mijenjati kako bi poboljšali svoje rezultate - objašnjava velike novine eksperimentalnog programa. U praksi to bi izgledalo tako da ih ona upita nakon obrade nekog teksta na engleskom kako to oni kod kuće uče. Odgovori uglavnom budu da podcrtavaju dijelove, potraže nepoznate u rječniku i slično. Cilj školovanja u “Školi za život” jeste konstantno osvješćivanje načina na koji se uči i njegovo poboljšanje. Što se nje tiče, najvažnija u programu je promjena svijesti. 

- Treba ići malo pomalo. Ne možemo sve odjednom dobiti. Nisu najvažniji tableti ni papirologija, bitno je promijeniti ideju da se sve vrti oko ocjene i to je glavni motivator našim učenicima. Zato ne upisujem sve ocjene odmah u rubriku, nego im dajem više ocjena sa strane kako bi osvijestili način na koji uče i kako bi ga mogli poboljšati- pojašnjava profesorica. 

Za učitelje je najveća prednost, smatra, samostalnost u radu, jer oni sad mogu i odstupiti od plana, na temi koja se teže savladava može se dulje zadržati, a ako učenicima nešto ide bolje, može im o toj temi govoriti više. 

- Ako je netko od učenika jako dobar u korištenju digitalnih alata, možemo ga uposliti za izradu digitalnih projekata, prezentacije... Ne moram samo ja biti glavni izvor znanja. Uz tablete bi samostalnost učenika trebala više doći do izražaja - kaže Gabriša. Njezin je zaključak da je glavna stavka u svim promjenama čovjekov stav.

- Ja sam ušla u ovo s puno volje i entuzijazma, jer sam htjela ovu godinu iskoristiti kao godinu prilagodbe, da bih vidjela kako bi to moglo izgledati dogodine. Neki su ušli u to s puno sumnje i nepovjerljivosti te je njima puno teže nego onima koji su prema promjeni pozitivni i spremni na sve - objasnila je profesorica Vlahović Gabriša.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 0
VIDEO Revolucija u Novskoj: Dobit ćemo ozbiljan fakultet za gaming i arenu za e-sport
INVESTICIJA OD 100 MILIJUNA EURA

VIDEO Revolucija u Novskoj: Dobit ćemo ozbiljan fakultet za gaming i arenu za e-sport

Posjetili smo Tehničku školu u Novskoj čiji program tehničara za videoigre upisuju učenici iz cijele Hrvatske. Ovdje počinje i gradnja supermodernog Centra za gaming
Škola mu dala da kemiju sluša s višim razredima: 'Naš Ronald rođeni je talent za kemiju...'
GENIJALAC IZ VELIKE GORICE

Škola mu dala da kemiju sluša s višim razredima: 'Naš Ronald rođeni je talent za kemiju...'

OŠ Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici već godinama prati potencijalno darovitu djecu. Ronald Podgorski jedan je od takvih učenika
Lucija (14) je napravila veliko istraživanje o STEM-u: Mi mladi trebamo paziti čemu vjerujemo
SVE JE SAMA ODRADILA

Lucija (14) je napravila veliko istraživanje o STEM-u: Mi mladi trebamo paziti čemu vjerujemo

Učenica sedmog razreda u zagrebačkoj OŠ Stenjevec Lucija Blažek (14) ispitala je 549 učenika, nastavnika i programera. Zanimalo ju je što znaju o STEM-u