Previše vremena pred ekranom djecu vodi u depresiju i debljinu

Već više od dva desetljeća vode se rasprave o mogućem štetnom djelovanju interneta na djecu i mlade. Imajući u vidu obrazovanje, kao potencijalne negativne posljedice ističu se problemi u održavanju pažnje kod učenja, umor ili pospanost u vrijeme kad dijete boravi u školi, smanjen interes za školsko gradivo, kašnjenje s izvršavanjem školskih obveza i slično.
Brojni su se roditelji susreli s potrebom da djetetu ograniče pristup internetu, te češće i detaljnije prate što njihovo dijete radi kad koristi taj medij, ali i da rješavaju situacije kad je dijete naišlo na neprimjerene sadržaje na internetu ili doživjelo neku vrstu online uznemiravanja ili nasilja. Poznat je slučaj Billa Gatesa koji je svojoj djeci dozvolio upotrebu mobilnih telefona tek kad su navršili 14 godina, a prije odlaska na spavanje ograničavao je korištenje medija s ekranom. I Steve Jobs ograničavao je djeci uporabu tehnologije kod kuće, uključujući Appleove proizvode kao što je iPad.

SPAVA IM SE

Pretjeranu uporabu elektroničkih medija i interneta, a posebno računalnih igrica i društvenih mreža, u znanstvenoj literaturi povezuje se s pospanošću učenika za vrijeme nastave, npr. iz matematike i prirodnih predmeta. Više od 25 posto tinejdžera, prema rezultatima nedavnih istraživanja, izjavljuju da su pospani za vrijeme nastave, kao i da tijekom radnih dana spavaju 6 ili manje sati prije odlaska u školu, što često za posljedicu ima niže prosječno znanje iz prirodnih nastavnih predmeta. Istraživanja koja potvrđuju navedene štetne pojave provođena su u mnogim europskim zemljama, uključujući nama sličnu Slovačku. Osim sa školskim uspjehom, prekratak i nedovoljno kvalitetan san kod djece i adolescenata povezuje se s mogućom pojavom poremećaja raspoloženje i problemima s pamćenjem.

Jedno istraživanje pokazalo je da prosječni tinejdžer u SAD-u dnevno provede oko 8 sati u uporabi medija, od čega se više od 6 sati dnevno koristi neki medij s ekranom (TV/DVD/video, računalo, konzola za igre i dr.). S druge strane, čitanje tiskanih medija bilo je prisutno u prosjeku samo oko 30 minuta. Očito je da mediji koje mladi koriste za zabavu i razbibrigu (slušanje glazbe, pregledavanje videozapisa, igranje igrica) ili komunikaciju (društvene mreže) sve više "kradu vrijeme“ od korisnijih aktivnosti kao što je učenje ili bavljenje sportom.
Trenutačno je moguće pronaći stotinjak novijih istraživanja i pronaći desetke naslova popularnih knjiga koje pišu o negativnim posljedicama uporabe interneta na djecu. Evo nekoliko fraza iz naslova takvih knjiga: "kako pretjerano korištenje tehnologije čini našu djecu glupljima“, "što internet radi našim mozgovima“, "digitalna detoksikacija: vodič za pobjedu nad ovisnošću o tehnologiji“, "budite roditelj i … zabranite Snapchat“, "umjetnost upravljanja vremenom pred ekranima“, "vratite djeci djetinjstvo u digitalnom dobu“ i "kako biti roditelj djetetu ovisnom o ekranu“.
U novije vrijeme česta su istraživanja koja promatraju zdravstvene posljedice pretjerane uporabe elektroničkih medija i interneta. Negativni efekti pretjerane uporabe elektroničkim medija i interneta mogu biti pretilost, depresija, usamljenost, socijalna anksioznost i druge psihološke smetnje. U jednom istraživanju nađena je i moguća veća sklonost dijabetesu tipa 2 kod adolescenata koji koriste elektroničke uređaje s ekranom 3 ili više sati dnevno. Povodom svojevrsne "epidemije“ pretilosti kod djece jedna radna skupina Europske akademije pedijatara nedavno je u svojoj analizi istaknula potrebu preventivnih i obrazovnih programa vezanih uz povećanje svjesnosti o načinu korištenja masovnih medija kod djece, a u suradnji roditelja, učitelja, zdravstvenih ustanova i zakonodavaca.

Strah od izostajanja

Imajući u vidu vjerojatnost pojave anksioznosti kod adolescenata zbog uporabe interneta treba naglasiti da ona raste proporcionalno intenzitetu njihove ovisnosti o tom mediju. U mnogim novijim istraživanjima više od 20% mladih pokazuje sklonost pretjeranoj uporabi, pa i ovisnosti o internetu. Inače, vjerojatnost razvijanja ovisnosti veća je u slučajevima lakog pristupa internetu u bilo koje vrijeme i s bilo koje lokacije (npr. kod uporabe pametnih telefona bez ograničenja internetskog prometa). Na ozbiljnost ovisnosti o internetu upućuje i to da njeno liječenje nije jednostavno, a u njemu se često koristi kognitivno-bihevioralna terapija te u nekim slučajevima i antidepresivi.
Društvene mreže (Facebook i Instragram) posebno su popularne kod mladih u Hrvatskoj. Međutim, kod njihove pretjerane uporabe može se pojaviti tzv. strah od izostajanja (engl. fear of missing out), npr. s neke zabave, druženja ili izleta prijatelja. Ta vrsta anksioznosti vezana je uz bojazan da je pojedinac izostavljen iz ispunjavajućih aktivnosti drugih osoba koje one pozitivno doživljavaju, a rezultira stalnom potrebom za kontaktom s drugima i praćenjem što oni rade putem društvenih mreža. Iako prema istraživanjima tek svaka dvadeseta osoba pokazuje znakove ovog poremećaja, njegove posljedice mogu biti pojava ovisnost o uporabi online društvenih mreža. Uz to, neprestano pregledavanje što druge osobe na idealiziran način o sebi objavljuju na društvenim mrežama, posebice kad pojedinac u to nije uključen, može biti poticaj razvoju depresije i usamljenosti.

Na kraju, treba spomenuti da su i simptomi vezani uz suicidalnost (osjećaj bespomoćnosti, razmišljanje o suicidu, planiranje suicida i pokušaj suicida) u jednom istraživanju objavljenom 2018. godine bili povezani s većom učestalošću korištenja elektroničkih uređaja i društvenih mreža, pri čemu su nešto većem riziku bile izložene osobe ženskog spola.
Negativne posljedice pretjerane uporabe elektroničkih medija i interneta ne pojavljuju se kod svakog djeteta, međutim ako su prisutne kod samo 5% djece, poput izražene ovisnosti o internetu, to bi trebalo izazvati pozornost stručnjaka. S druge strane, pojave poput pretjerane uporabe interneta, koja je prisutna kod više od 20% adolescenata koji koriste pametne telefone, ili pospanosti u školi, koja se pojavljuje kod 40-60% učenika viših razreda, zahtijevaju angažman odgovarajućih državnih institucija.
U pogledu regulacije načina na koji djeca i adolescenti koriste elektroničke medije i internet stručnjaci preporučuju preventivne kampanje i obrazovne poruke usmjerene roditeljima na način da ih se učini svjesnijima mogućih štetnih posljedica pretjerane uporabe elektroničkih medija (posebno pametnih telefona. Roditeljima treba objasniti djelotvorne načine intervencije kojima mogu bolje regulirati (limitirati i usmjeriti na korisno) uporabu medija kod malodobne djece i adolescenata.