'Nema zamjene za razred, a online lekcije za djecu ne bi trebale biti dulje od 8 minuta'

Nakon punih pet tjedana u školske klupe vratili su se učenici viših razreda osnovnih škola. Kod kuće u online nastavi još su ostali srednjoškolci od 1. do 3. razreda, no i oni iščekuju kad će dobiti “zeleno svjetlo” za povratak u škole.

Oni najmlađi učenici, od 1. do 4. razreda, u većem dijelu Hrvatske, nasreću, online nastavu imali su samo ako su razred ili učiteljica završili u samoizolaciji. No, kako je jučer kazao i sam ministar Radovan Fuchs, i dalje moramo računati s kombinacijom redovne i online nastave, što zbog novih sojeva virusa, što zbog toga što su još neusklađena mišljenja stručnjaka o tome koliko djeca prenose koronu.

Stoga smo razgovarali sa Sandrom Vuk, učiteljicom razredne nastave i voditeljicom Webučionice, projekta edukacije nastavnika o online nastavi. Projekt je okupio tisuće nastavnika, a njezine edukacije preuzimaju i nastavnici u drugim zemljama. Kako ističe, online nastava u ovim zimskim mjesecima bila je ipak mnogo bolje organizirana, no redovnoj nastavi u učionici nema nikakve zamjene.

'Nismo bili pripremljeni'

- Nakon četiri tjedna učenja na daljinu tijekom proljeća mislim da smo i mi i učenici shvatili da nema prave nastave osim one koja se događa u učionici. Tijekom ove zime bili smo spremniji, mnogi od nas osnaženi i bolje educirani. Velika je razlika da sad nije bilo lockdowna i da su roditelji radili, pa su djeca morala sama savladavati sadržaj. Kao majka djevojčice iz 5. razreda mogu reći da je online nastava koja je išla u realnom vremenu bila mnogo bolje organizirana nego tijekom proljeća, da su mnogi nastavnici/ učitelji sad pripremljeno ušli u cijeli ciklus online nastave - kaže nam Sandra Vuk, učiteljica razredne nastave u Osnovnoj školi Sveta Nedelja.

Golem interes nastavnika

Projekt koji je s kolegicama Lanom Jager i Nevenom Petrović pokrenula 2019. kako bi kolegama prikazala suvremene metode poučavanja i korištenje digitalnih alata, nakon prisilnog prelaska na online nastavu pokazao se kao jedan od najtraženijih među hrvatskim nastavnicima. Oni su bili vrlo nezadovoljni edukacijama koje je organiziralo ministarstvo u mandatu Blaženke Divjak, takozvanim Loomenom. No bez obzira na to, neočekivani lockdown sve je zatekao, a nakon više tjedana mučenja u proljetnoj online nastavi, Sandra Vuk kolegama, ali i roditeljima daje nekoliko važnih savjeta.

Zamislite učenika 7. razreda gdje profesor iz hrvatskog šalje zadatke na Teamsima, profesorica iz njemačkog na Vocaroo, profesor iz Vjeronauka u Hyper.doc itd. Treba se odvojiti od priprema izdavača i označiti bitno za točno određene učenike. Snimiti videolekcije do 8 minuta. Otvoriti komunikacijske kanale prema roditeljima (oni su nam partneri, ne neprijatelji). Ne čekati upute, savjete, naredbe, osloniti se na svoju profesionalnost i stručnost. Obratiti se djeci (mailom, u virtualnoj sobi) s pitanjem razumijete li, treba li pomoći, dodatnog sadržaja... Osuvremeniti nastavu povezivanjem sa stvarnim životom i prilikama u kojima živimo, daje najvažnije upute Sandra Vuk.

I u svijetu još istražuju

Kako nam kaže, projekt edukacije vrlo brzo je narastao na 3000 korisnika, a nakon proširenja, uz potporu CARNET-a, započeli su s webinarima i Facebook grupom.

- U ožujku 2020., tijekom najave lockdowna, sudionici su tražili osnove o učenju na daljinu i u tri dana održali smo devet webinara s temom ‘Što je to učenje na daljinu, kako se organizirati i koje digitalne alate koristiti’. Grupa raste do 8000 članova, na webinarima je prisutno od 450 do 670 nastavnika i profesora - kaže.

Na pitanje koji su nastavnicima najveći izazovi u online nastavi, ističe kako je baš svaki želio znati - kako.

- A odgovora na to pitanje nema. Nema sustavnog i standardiziranog oblika kako, ali važno je napomenuti da nitko u svijetu još nije našao način kako i da svi traže najbolje načine poučavanja. U našem slučaju se pokazalo da su edukacije prije lockdowna bile površne, što znači: nastavnici/ učitelji su sjedili u nekoj učionici, osoba pred vama je držala predavanje, bez isprobavanja kako se radi u nekom alatu. Mnogi su pružali otpor novim tehnologijama i nisu se imali kome obratiti za pomoć. Platforme preporučene od Ministarstva su padale. Najveća poteškoća su bile metode rada. Teško je bilo objasniti nastavnicima/ učiteljima da je dječja pažnja kraća, da lekcija/jedinica treba biti jasna, kratka, s interaktivnim zadatkom. Da se trebaju snimati i tako približiti učenicima te da moraju vrednovati učeničko napredovanje, tj. pružati mu povratnu informaciju - iskrena je učiteljica razredne nastave, koja iz osobnog iskustva kaže kako su i djeca i roditelji zbunjeni.

Učenici nisu bili zadovoljni

- Moji učenici su u jednom trenutku sami sebe vrednovali i iskazali da su se trudili i učili tijekom učenja na daljinu, ali da nisu imali osjećaj satisfakcije niti osobnog zadovoljstva naučenim. Niti jedan digitalni alat ne može zamijeniti živu riječ učitelja, pogled prema učenicima, gdje znate istog trenutka razumiju li sadržaj ili ne. Osobno sam jako zadovoljna suradnjom s roditeljima učenika moga razreda. Roditelji su se uključivali, radili, pomagali, a izuzetno su bili ponosni kad sam učeničke radove objavila na portalima grada u kojem radim i kad je svima bilo vidljivo da učenici rade bez obzira na to što su udaljeni od škole - zaključuje Sandra Vuk, kojoj nesebično pomažu kolege na volonterskoj bazi.

Na njihove webinare i stručna usavršavanja dolaze kolege i kolegice iz regije. No tijekom lockdowna imali su i veliku posjećenost iz Latvije, Norveške, Švedske, Njemačke, Irske i Australije. I dok se bivša i sadašnja obrazovna vlast ovih dana natežu tko je napravio više videolekcija, sadržaja, po čemu se treba raditi, Sandra Vuk, uz redovni posao, s kolegama nastavlja educirati nastavnike kako bi djeci u ovoj teškoj situaciji pružili što više. 

Fuchs oporbi: Izglasajte novi Zakon o obnovi, da možemo graditi škole

Ministar znanosti i obrazovanja jučer je u Varaždinu potvrdio kako će se za desetak dana susresti s mađarskim kolegom. Mađarska je izrazila želju da u potpunosti obnovi jednu školu na području Banije.

- Pročelnicima smo rekli da se pokrenu sve aktivnosti za nove projekte školskih objekata. Nadam se da će se oporba vratiti u sabornicu i izglasati Zakon o obnovi, to je ključno da se počne. Trebamo vidjeti hoće li se škole graditi tamo gdje su bile dosad. No sad smo se fokusirali na to da se što više škola osposobi, te statički učini sigurnima - kazao je Radovan Fuchs