Velik broj ljudi baca kontaktne leće u zahod ili umivaonik, a dijelovi koji se ne razgrade završavaju u oceanima, gdje kao i u drugim slučajevima, plastika završi u ribama, a potom i na našem tanjuru
Stručnjaci upozorili: Ne bacajte leće u zahod, zagađuju oceane
Kontaktne leće bačene u zahodsku školjku ili u umivaonik značajno pridonose zagađenju oceana plastičnim česticama, upozorili su u ponedjeljak američki znanstvenici.
Svake godine u Sjedinjenim Državama u sustav odvodnje otpadnih voda baci se količina kontaktnih leća koja odgovara broju od 400 milijuna četkica za zube, tvrde znanstvenici s državnog sveučilišta Arizone, koji su svoja zapažanja iznijeli na kongresu Američke udruge kemičara održanom u Bostonu.
"Kontaktne leće vrlo su velik zagađivač", kazao je novinarima znanstvenik Rolf Halden. "Milijarde kontaktnih leća svake godine završi u američkom kanalizacijskom sustavu. Konkretno, riječ je o oko 20.000 kilograma kontaktnih leća godišnje."
Halden, koji i sam veći dio života nosi leće, istraživanje je započeo nakon što se zapitao što se događa sa svom odbačenom plastičnom ambalažom u koje se leće pakiraju te je izračunao da od njih godišnje nastane oko 13 milijuna kilograma polipropilenskog smeća.
Podsjetio je da samo u Sjedinjenim Državama oko 45 milijuna ljudi nosi kontaktne leće, što je oko 13 milijarda komada godišnje.
Anketa je pokazala da korisnici kontaktnih leća u 15 do 20 posto slučajeva ova pomagala bacaju u zahodske školjke ili u umivaonike, kazao je na kongresu znanstvenik Charlie Rolsky sa sveučilišta u Arizoni.
Kao i u drugim sličnim slučajevima kada je mikroplastika posrijedi, i kontaktne leće se u sustavu kanalizacije djelomično raspadnu, ali se ne razgrade u potpunosti. Sitne plastične čestice otplutaju u ocean ili postanu sastavni dio kanalizacijskog mulja, koji se često ponovno koristi kao gnojivo, a i ono na kraju završi u oceanima.
Potom se događa otprije poznata situacija. Ribe i planktoni nerijetko zamijene mikroplastiku za hranu, a zna se da je ona neprobavljiva. Hranidbenim lancem riba stiže na naše tanjure pa tako mikroplastika postaje sastavni dio i ljudske prehrane.
Znanstvenici okupljeni na kongresu u Bostonu kažu kako se nadaju da će rezultati istraživanja o kojemu su razgovarali potaknuti njihove korisnike na to da ih odsad počnu bacati u čvrsti otpad.
Ustanovili su da postoji samo jedan proizvođač kontaktnih leća na čijim se pakiranjima korisnicima savjetuje bacanje leća u čvrsti otpad.
Dosadašnja istraživanja otkrila su mikroplastiku u vodama Kine, Čilea, Kanade, Velike Britanije, Belgije..... U norveškim su vodama, primjerice školjke sadržavale u prosjeku 1,8 komadića mikroplastike, koja je po definiciji manja od 5 mm, a na Arktiku 4,3 komadića, što ukazuje na globalne razmjere zagađenja oceana plastikom.
Procjenjuje se da ljubitelji plodova mora godišnje pojedu i do 11.000 sitnih čestica plastike, a svake godine u morima diljem svijeta završi oko 8 milijuna tona plastičnog otpada.