Naši rasturaju: Ova je četvorka najbolja informatička repka EU

Najmanje jedno zlato i privremena titula najbolje informatičke reprezentacije u EU sjajni su rezultati naših učenika prije sutrašnjeg završetka Međunarodne informatičke olimpijade (IOI20), u kojoj sudjeluje 88 zemalja.

Iako ih je korona, kao i ostale natjecatelje, spriječila da otputuju u Singapur, Dorijan Lendvaj, Krešimir Nežmah i Patrick Pavić iz zagrebačke XV. gimnazije te Martin Josip Kocijan iz čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog postigli su sjajne rezultate.

Zlato, srebro, bronca

Na natjecanju sudjeluju online, a četvorka je u godinu dana prikupila medalja za punu sobu.

- Romanian master of informatics, listopad 2019., Pavić zlato, Krešimir Nežmah i Dorijan srebro, Pavel Kliska bronca. Dvije zlatne medalje na Olimpijadi metropola u Moskvi, rujan 2019. Uzeli su ih Dorijan i Patrick. Srednjoeuropska informatička olimpijada, kolovoz 2020., Mađarska, Dorijan zlato, Pavić i Nežmah srebro, Martin Josip Kocijan bronca.

To je od službenih, a odradili su još stotinjak poluslužbenih i neslužbenih natjecanja - nabraja nam Vlado Lendvaj, Dorijanov tata i predsjednik Hrvatskog saveza informatičara.

Ovi dečki zaista mogu biti uzor mnogobrojnim klincima koji se bave robotikom, informatikom, programiranjem, ali i bilo kojim drugim područjem, bilo da je riječ o tehnologiji, sportu, umjetnosti ili znanosti.

A ono što njihovi mentori postižu s ovom četvorkom, ali i s mnogim drugim curama i dečkima koji se natječu, trebali bi biti uzor i svim nastavnicima.

Zastarjela podjela

Zanimanje i talent djeteta dolaze do izražaja ako s njim radite, ali i ako odbacite rutinirane obrazovne metode, ističe on.

- U nastavnom procesu konačno bi trebalo prestati koristiti zastarjele podjele djece prema dobi te koristiti grupiranje prema interesu i sposobnostima - komentira, a pitali smo ga i što misli o uvođenju izborne informatike od prvog razreda osnovne škole, što je ovogodišnja novost.

- Uvođenja informatike je za pohvalu, ali samo ako će djeca u razrednoj nastavi početi učiti Logo, jer je to trenutno daleko najbolji interdisciplinarni edukativni alat, a ključno je prekinuti atomizaciju nastave, jer ništa ne smije biti samo sebi svrha - smatra Lendvaj.

Oni su najbolji od najboljih

Sustav se nije prilagodio

No u školama sadržaj trenutno, nažalost, još nije na prvome mjestu.

Sustav se nije prilagodio.

Oko 90 posto učenika nižih razreda prijavilo se za nastavu informatike, nastavu prate putem pametnih ploča u školi, kadar je vrlo teško pronaći, Zagrebu u ovom trenutku nedostaje sigurno sto djelatnika, a i prostora za zbrinjavanje učenika koji ne idu na izbornu nastavu.

Probleme u sustavu potvrdio nam je i ravnatelj OŠ Ivana Meštrovića u Zagrebu, Milivoj Magerl. Jedan od većih problema je i zbrinjavanje djece koja ne idu na izborni predmet, bila to informatika ili vjeronauk.bMagerl generalno smatra kako se obrazovni sustav nije prilagodio novim odlukama o izbornoj nastavi jer škole nemaju uvjete za rad.

Bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, koja je informatiku i uvela u niže razrede, kaže kako ta odluka nije bila ishitrena nego nužna.bČim je odluka stupila na snagu, u ožujku 2018., kaže kako su zaposlili 70-ak nastavnika informatike u školama te proširili satnice po potrebi.

Za nabavu opreme akademske godine 2019/2020. osigurali su 37 milijuna kuna, a 2020/2021. za opremu područnih škola 15,3 milijuna kuna, rekla je Divjak.

- Što se daljnjeg opremanja tiče, u rujnu u škole dolazi još 110.000 tableta za učenike i 27.000 prijenosnih računala za nastavnike - dodala je bivša ministrica.

S organizacijom nastave nemaju problema u OŠ Josipa Jurja Strossmayera u Zagrebu, iako im trenutno nedostaje jedan učitelj.

- Na Pedagoškom fakultetu postoji odsjek pojačane informatike, pa kolegica s odsjeka mijenja učitelja na bolovanju - objasnio je Nenad Oremuš, ravnatelj škole. Kaže kako su informatiku rasporedili u blok-sate, a između svakog razreda dezinficiraju učionicu. Dio izborne nastave kad se razredi miješaju održavaju online.

Odobrenje za zapošljavanje novog učitelja informatike dobila je zagrebačka OŠ Izidora Kršnjavog zbog velikog odaziva djece u nižim razredima. I oni su zaposlili učitelja razredne nastave s pojačanim modulom informatike na punu satnicu.

Ministarstvo obrazovanja potvrdilo nam je kako je do 15. rujna 2020. odobren 6691 sat za nastavu informatike, što je oko 335 radnih mjesta na bazi punog radnog vremena. Kažu i kako su odobrili zapošljavanja ili povećanje opsega poslova kojima se mogu zadužiti i postojeći učitelji.

- Ne znam kakvo je stanje sad vezano uz odobravanje novog zapošljavanja jer nisu svi u MZO bili za uvođenje informatike u škole - ističe bivša ministrica.

Divjak dodaje kako izborne predmete treba staviti na početak ili završetak dnevnog rasporeda, to mogu biti i blok-sati. O svemu tome poslala je uputu školama u lipnju ove godine. Ona alternativne predmete ne smatra opravdanima.

Razlog tome je što su razredi u prosjeku vrlo mali i omjer broja učenika i nastavnika je također među najpovoljnijima u EU. Kao problem ističe to da učenici imaju najmanji broj sati nastave u školama u odnosu na svoje vršnjake u EU.

- Zato je nužna provedba pripremljenog projekta cjelodnevne nastave - zaključila je bivša ministrica.