NASA-in svemirski teleskop nazvan James Webb bi trebao biti lansiran u subotu poslijepodne iz Francuske Gvajane. 'To je najnapredniji i naskuplji teleskop ikada napravljen'
SVE O JAMESU WEBBU
NASA danas u svemir šalje najnapredniji infracrveni teleskop: 'Revolucionaran je'
NASA je predstavila premijerni opservatorij za svemirsku znanost ovog desetljeća - snažni infracrveni teleskop koji se naziva James Webb. Trebao bi poletjeti u svemir u raketi Ariane 5 u 13:20 po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.
Revolucionarni instrument je težak 6350 kilograma, što je blizu maksimalne mase koju Ariane 5 može nositi. U svemir će biti pušten nakon iz rakete nakon vožnje od 26 minuta. Trebati će mu otprilike mjesec dana da stigne do odredišta u solarnoj orbiti koja je udaljena milijun milja od Zemlje, odnosno četiri puta dalje od mjeseca.
Za razliku od Webbovog prethodnika, svemirskog teleskopa Hubble-a, Webb je oko 100 puta osjetljiviji i očekuje se da će donijeti revolucionarne promjene u svrhu razumijevanja svemira i mjesta koje čovjek ima u njemu. Hubble inače kruži oko Zemlje s udaljenosti od 340 milja i ulazi i izlazi iz sjene planeta svakih 90 minuta.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:20
Webb je infracrveni teleskop, što znači da može proći kroz oblake plinova i prašine gdje se zvijezde rađaju. Hubble je za razliku od toga djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.
Skupocjeni projekt
Projekt je prema početnim projekcijama trebao koštati jednu milijardu dolara, ali naposljetku se cijena povećala na 11 milijardi. Ideja za njegovu gradnju je započela godinu dana nakon lansiranja njegovog prethodnika Hubble-a. Webbovo zrcalo se sastoji od 18 šesterokutnih dijelova presvučenim zlatom, a promjer iznosi 6.5 metara. Za usporedbu, promjer Hubble-ovog zrcala je iznosio 2 metra. Kako bi to golemo zrcalo stalo u letjelicu, složeno je kao origami.
Revolucionarni teleskop ima zaklon koji ga čuva od sunčevog svjetla površine jednog teniskog terena. Opremljen je brojnim instrumentima, kao i sa uređajem za hlađenje kojim će se temperatura infracrvene svjetlosti (MIRI) spuštati na sedam Kelvina, odnosno sedam Celzijevih stupnjeva iznad apsolutne nule.
Teleskop bi trebao biti udaljen od Zemlje otprilike 1.5 milijuna kilometara.
- Ondje će kružiti oko Lagrangeove točke L 2 sustava Sunce Zemlja, u kojoj se izjednačavaju privlačne sile Sunca i Zemlje - komentirao je stručnjak za svemirske letove Ante Radonić.
Točka L 2 će omogućiti da se teleskop parkira i da ostane vezan za nju. U produžetku linije Sunce Zemlja teleskop će se nalaziti trajno s noćne strane Zemlje.
- Teleskop će moći snimati u jednom dijelu spektra vidljive svjetlosti u žutom, narančastom i crvenom. Ali najviše informacija će prikupiti u infracrvenom dijelu spektra - nastavio je Radonić.
Za razliku od toga, Hubble nije mogao registrirati infracrveni dio spektra, što Webbu omogućava da zabilježi zrake koji bi inače bile blokirane svemirskom prašinom. Također, Webb će moći proučavati prašinu koja se stvara i obavija oko područja stvaranja zvijezda, kao i plin između njih, koji se inače ne može vidjeti na kraćim valnim duljinama. Isto tako, moći će svijetlost astronomskih objekata rastavljati na komponente, kako bi odredio od čega su napravljeni.
Svemirska kocka
Zbog prevelike udaljenosti od Zemlje, biti će onemogućeno da se do teleskopa dođe u slučaju mogućih kvarova.
Zbog velike cijene teleskopa, mnogi stručnjaci su se zapitali hoće li on opravdati troškove koje najvećim dijelom snosi NASA, neki su zabrinuti oko nemogućnosti popravljanja, a neki su komentirali da je teleskop kozmička kocka.
Zašto se teleskop postavlja?
Svemirski teleskopi su već istraživali svemir u infracrvenom spektru. Ali, Webbovi instrumenti i veliko zrcalo podrazumijeva da će nadmašiti sva prijašnja otkrića.
- Ovo će promijeniti puno toga u mnogim područjima astronomije - rekla je za Nature astronomkinja Jeyhan Kartaltepe.
Istraživanje daleke prošlosti
Webb će moći registrirati blijede, crvene objekte. To znači da će imati mogućnosti promatranja neke od prvih zvijezda i galaksija koje su nastale velikim praskom prije 13.8 milijardi godina. Također se vjeruje da će srušiti rekord za najudaljeniju galaksiju ikada zabilježenu, a to je GN-z11. Ona je od Zemlje udaljena 13.4 milijarde svjetlosnih godina.
U jednom velikom istraživanju, COSMOS-Webb, teleskop će promatrati područje neba koje je veliko kao tri puna Mjeseca. Promatrati će ga više od 200 sati kako bi prikupio svaku informaciju i svaki foton koji dolazi iz njega. U njegovoj prvoj godini rada će to biti najveći znanstveni projekt. Istraživanje će pomoći prikupiti bogatu arhivu podataka koju će astronomi moći istraživati godinama.
Promatranje egzoplaneta
Teleskop će istraživati planete, uključujući one koji se nalaze izvan Sunčevog sustava. Moći će ih pratiti dok prelaze preko diskova svojih matičnih zvijezda. Spektralnom analizom svjetla će moći odrediti njihov sadržaj. Znanstvenici se nadaju da će pomoću tih analiza moći otkriti molekule koje će pokazati znak postojanja života ili uvjeta koji bi ga mogli podržavati.
Plan za prvu godinu rada je da prouči neke od najpoznatijih egzoplaneta. Neki od njih su veličine Zemlje.
Moći će istraživati i tamnu stvar
Tamna stvar popunjava 27% svemira, od čega je vidljivo samo 5%, a ostatak je tamna energija. Webb će tamnu stvar moći istraživati neizravno. Sastav tamne stvari nije poznat. Ona ne emitira elektromagnetske valove niti reagira s običnom, vidljivom tvari, osim preko gravitacije. Postojanje tamne stvari potvrđuje činjenica da u galaksijama nema dovoljno vidljive materije koja bi držala sve zvijezde na okupu tijekom kruženja. Dakle, znanstvenici vjeruju da mora postojati neka nevidljiva masa koja bi predstavljala izvor dovoljne gravitacije.
Eksperimenti za istraživanje tamne materije se već pokušavaju osmisliti. Naime, fizičari koji rade na velikom hadronskom sudaraču (LHC) se već bave tim pitanjem. Znanstvenici smatraju da će im Webb uvelike pomoći. On će moći snimiti iznimno čiste i oštre slike na kojima će znanstvenici moći promatrati poremećaje uzrokovane gravitacijskim lećama, odnodno pojava koja je predviđena Einstenovom općom teorijom relativnosti. U njoj putanje zrake svjetlosti postaju zakrivljene kada prolaze pored zvijezda ili galaksija jer masa zakrivljuje tkivo prostorvremena. Webb će moći zabilježiti iskrivljenja prostovremena i odrediti gdje i koliko ima tamne stvari.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
