Švedska za školstvo izdvaja gotovo 16 posto BDP-a, a sve je podređeno tome da učenici nakon škole mogu odmah početi raditi. Obavezno obrazovanje uključuje 9 razreda osnovne i tri razreda srednje škole
VIKINŠKI MODEL
Mali Zagrepčani u svojoj novoj školi u Švedskoj: Govore i po tri jezika, a za zadaću peru veš
Najveća nam je promjena vjerojatno ta opuštenost oko svega što ima veze sa školom, kažu nam Kovačevići, zagrebačka obitelj koja je prije nekoliko godina novi život potražila u glavnom gradu Švedske.
Danijela (39) i Alan (40) u Stockholm su se preselili zbog boljih mogućnosti za život i posao. Njihova kći Tara tad je bila završila četvrti razred, a sin Andrej bio je predškolac. Danas ona ide osmi od devet razreda tamošnje obavezne osnovne škole, on je u šestom razredu, a najmlađi član obitelji, trogodišnji Markus, koji se rodio u Švedskoj, pohađa vrtić.
- Nastava nam je od 8 do 15 sati, imamo sat i pol za ručak, mnogo je odmora tijekom dana, a vrlo mnogo vremena provodimo i vani. Ručak imamo u velikoj kuhinji s dva švedska stola. Svaki dan su u ponudi različiti jelovnici, vegetarijanski, za alergičare, tradicionalna hrana prema tome odakle učenici dolaze - opisuje nam 14-godišnja Tara kako izgleda standardni dan u lokalnoj osnovnoj školi.
Njoj je novi život u zemlji u kojoj je pola godine dan a pola noć vjerojatno bio i najtraumatičniji. No u školi su se svi, kaže, potrudili da ni ne osjeti taj stres. Zbog nepoznavanja jezika i prelaska u novi sustav morala je ponoviti četvrti razred, potom je slušala poseban program s učenjem švedskog, a u školi su procijenili i kako bi bilo bolje da još jedanput prođe i peti razred.
Sve to vrijeme Tara je odlična učenica koja prikuplja bodove za stomatološki studij i nikad nisu dovedeni u pitanje njezini znanje, vještine i mogućnosti. Dapače, kažu nam Danijela i Alan, u školi im kažu kako je baš tim ponavljanjima došla do razreda najpogodnijeg za nju.
- Sve je u potpunosti podređeno učeniku. Ako uče neko gradivo, doslovce se ne ide dalje dok svako dijete u razredu to ne savlada. Knjige nose kući jedino u višim razredima, i to iznimno, ako baš nešto ne stignu napraviti. Zadaće se ne nose kući, a do šestog razreda nema ocjena - uglas nam govore Kovačevići.
Švedski obrazovni sustav ponešto je drukčije koncipiran od hrvatskog. Osnovna škola je obavezna, traje devet razreda, a nakon toga učenici mogu upisati trogodišnju srednju školu - gimnaziju.
U dvije najveće reforme školskog sustava u posljednjih 30-ak godina Švedska je promijenila način ocjenjivanja, ex cathedra predavanja gotovo je u potpunosti zamijenila mentorskim pristupom te inzistiraju na fokusiranom savladavanju vještina potrebnih za ono čime se učenici žele baviti profesionalno. Usto, cijelo je društvo na visokoj razini informatičke pismenosti i ekološke svijesti, a multikulturalnost izrazito snažno obilježava svakodnevicu u Švedskoj.
No najdojmljiviji je opušteni, “no stress” pristup, u kojem je važnije posao obaviti temeljito a ne brzo. Kovačevići isto tako kažu kako obrazovanje svoje djece financijski ni ne osjete.
Obrazovanje od 7. do 16. godine je obavezno, a država pokriva baš sve troškove osim odjeće koju dijete nosi te užine ako to roditelji izaberu. Plaćeni su ručak, školski prijevoz, udžbenici, pribor, laptopi koje učenici koriste tijekom školovanja... No isto tako od učenika se očekuje da budu posvećeni školi. Za one koji u srednjoj ne ostvare očekivane bodove, ili padnu godinu, država roditeljima naplaćuje uloženo.
- Uz hrvatski i švedski, učim engleski te španjolski. Hrvatski će mi donijeti punih 20 dodatnih bodova pri upisu u srednju. U osmom razredu počinjemo s praksom te možemo isprobati razne poslove - kaže Tara.
Ona će uskoro krenuti na praksu kod svoje zubarke. Kako Kovačevići ističu, kod imigrantskih obitelji snažno potiču zadržavanje njihove tradicije, materinjeg jezika. Time se obogaćuju i švedska kultura i društvo. Zbog toga sva njihova djeca govore i uče hrvatski, kao što i djeca imigranata iz drugih zemalja uče svoj jezik.
Uz multijezičnost, mentorski rad u školi i preuzimanje odgovornosti neki su od glavnih temelja švedskog društva.
- Učitelje zovemo po imenu. Sat se nikad ne sastoji od uobičajenog predavanja, gradivo savladavamo zajedno kroz projekte, diskusije, a nastavnici nam tumače ono što ne možemo sami savladati. No najviše se inzistira da učimo i probleme rješavamo sami. Puno učimo i o tome kako se brinuti za sebe. Svi imamo domaćinstvo, odnosno kuhanje, te ručni rad i tehnički, rad s drvom - pojašnjava Tara.
Andrej je tako dobio za zadaću pranje rublja - u školi je morao objasniti cijeli proces, rezultat, kao i ekološki utjecaj jednog ciklusa perilice. Šveđani su izrazito fokusirani na to da najkasnije do 50. godine zarade što više novca i osiguraju dobar standard. Tako je postavljen i školski sustav. Nema bubanja gradiva, važno je savladati sustav učenja te se što više specijalizirati kako biste odmah poslije srednje škole mogli početi raditi, kaže Alan.
Po mentalitetu nisu društveni kao, primjerice, ljudi u Hrvatskoj, i to je vjerojatno odigralo značajnu ulogu i u epidemiji korone. Škole nisu zatvorene niti na jedan dan, a djeca i danas idu na nastavu bez maski i ograničenja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
