U godinama kada je tropski pojas Tihog oceana topliji, mnoge regije postaju toplije i suše što ograničava sposobnost biljaka da rastu i apsorbiraju CO2 te povećava rizike za požare
Katastrofalni požari vode do najvećeg rasta CO2 u atmosferi
Koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi ove će godine označiti jedan od najvećih godišnjih porasta od početka mjerenja 1958. dijelom i zbog australskih požara, pokazalo je istraživanje britanske meteorološke službe.
Očekuje se da će koncentracija ugljičnog dioksida premašiti 417 čestica na milijun (ppm) tijekom svibnja, a godišnji prosjek mogao bi se kretati oko 414 ppm, što je gotovo 3 ppm iznad prošlogodišnjeg prosjeka.
Pokretači dugoročnog porasta emisija CO2 u atmosferi su ljudi, a ugljični dioksid glavni je krivac za klimatske promjene.
U dodatku na to vremenski obrasci povezani s promjenama temepratura Tihog oceana utječu na apsorpciju CO2 u ekosustavima na kopnu.
U godinama kada je tropski pojas Tihog oceana topliji, mnoge regije postaju toplije i suše što ograničava sposobnost biljaka da rastu i apsorbiraju CO2 te povećava rizike za požare što dodatno oslobađa nove količine štetnih plinova u atmosferu.
Uz druge vremenske obrasce i klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima to je pridonijelo nedavnom vrućem i suhom vremenu u Australiji igrajući ključnu ulogu u razmjerima požara, navodi britanska meteorološka služba.
Neuobičajeno duga sezona požara rezultirala je izgorjelom površinom veličine Njemačke.
Očekuje se da će utjecaj vremenskih obrazaca na ekosustave potaknuti dodatni porast koncentracije ugljičnog diksida za 10 posto u ovoj godini a emisije koje su rezultat požara pridonose tom povećanju s jednom