Kako se boriti s pušenjem i posljedicama pušenja?

Možemo li zabraniti nekome da puši ili ga uopće spriječiti da zapali cigaretu? Složit ćete se, to nije uvijek niti jednostavno niti moguće, s obzirom na to da ljudi rade svjesne odabire za sebe, bilo da su za njih dobri ili loši, i to je realnost života. Za zdravlje ljudi najbolje bi bilo da ne puše i da se, ako je to moguće, ostave pušenja, no iako su ljudi u prosjeku sve više svjesni rizika povezanih s pušenjem - broj pušača ne pokazuje značajnije tendencije smanjenja, osim što sve veći porezi podižu nelegalnu potrošnju nasuprot legalnoj.

Prestanak pušenja i prevencija su glavne, tradicionalne i najsnažnije okosnice borbe protiv pušenja. Međutim, utjecaj ovih zdravstvenih pristupa limitiran je i potrebno je realno i racionalno nadopuniti navedene pristupe dodatnima, u svrhu smanjenja ukupne štete za društvo koja proizlazi iz pušenja. 

Znamo da je pušenje proces u kojem dolazi do gorenja organske tvari, duhana, te čijim gorenjem nastaje dim. Upravo je gorenje razlog najvećem dijelu štetnih sastojaka dima koji nastaje gorenjem. Eliminacijom gorenja, eliminira se pušenje – jer nema stvaranja dima, a broj štetnih sastojaka se uz izostanak gorenja višestruko smanjuje. Otvara li nam ovo saznanje nove mogućnosti u borbi protiv pušenja, s obzirom na to da prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije - broj pušača neće se značajnije smanjiti u nadolazećim godinama, tako da procjenjuju kako će 2025. godine u svijetu i dalje biti više od milijardu pušača. 

O ovoj će vrlo važnoj temi na konferenciji 24sata 'Kako se boriti protiv pušenja?' govoriti doktor Slavko Sakoman, psihijatar koji je stručnjak na području prevencije ovisnosti, dr. Dijana Mayer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, voditeljica odjela koji se bavi promicanjem zdravlja i primarne prevencije, poljski pulmolog dr. Andrzej M. Fal, predsjednik Poljskog zavoda za javno zdravstvo s višegodišnjim iskustvom i dr. Marko Primorac, ekonomist i izvanredni predavač na Ekonomskom fakultetu. 

.

Prema istraživanju HZJZ-a i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz 2019. godine 38,4 posto odraslih osoba trenutačno su pušači, navodi dr. Dijana Mayer uoči konferencije na kojoj će javnosti dati uvid u to što radi HZJZ po pitanju smanjenja štete od pušenja te kako se po tom pitanju mijenja zakonodavstvo.

- Troje od svakih pet odraslih osoba barem je jednom u životu pušilo duhan, a 44 posto odraslih pušilo je duhan u posljednjih godinu dana. Nažalost i dalje smo pri vrhu po postotku stanovništva koje puši - rekla je Mayer.

I što učiniti u vezi s tim? Pitanje je to koje se nameće već 34 godine povodom Svjetskog dana nepušenja, koji se obilježava 31. svibnja, otkako je Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula globalnu akciju, pozivajući pušače da se barem na jedan dan suzdrže od duhanskih proizvoda. Ove se godine ta kampanja obilježava pod nazivom 'Obvežite se na prestanak'. 

Lakše reći, nego učiniti, o čemu će na konferenciji više reći poljski pulmolog dr. Andrzej M. Fal. Predsjednik Poljskog zavoda za javno zdravstvo s višegodišnjim iskustvom dosad je u  svojim govorima često isticao kako trećina pulmoloških pacijenata odbija ikakvu terapiju za prestanak te kako bi se potencijalno rješenje moglo kriti i u manje štetnim opcijama. 

A kad ne ide milom, onda "udri po džepu". Tako je jedna od izraženijih mjera u prevenciji i prestanku pušenja zadnjih desetljeća bila i oporezivanje, odnosno podizanje cijena duhanskih proizvoda. No imamo mi kao narod i neke osobito snalažljive pojedince, pa kad vidimo da susjed ima nešto povoljnije, nije problem ni potegnuti preko granice. Ruku na srce, cilj je postignut i potrošnja, ona legalna, je smanjena, ali se povećalo ilegalno tržište, a to svakako nije cilj.

- Primarni cilj trošarina općenito je ispravljanje negativnih eksternalija, ili pojednostavljeno rečeno, štetnih učinaka koje za društvo ima konzumiranje ili proizvodnja pojedinih proizvoda. Specifični ciljevi uvođenja trošarina mogu biti socijalni – odvraćanje od neprimjerenog ponašanja, ekološki – očuvanje okoliša i zdravstveni – zaštita zdravlja. S obzirom na razloge uvođenja, visinu trošarina treba podesiti tako da ukupni prihodi od trošarina budu jednaki troškovima društvene štete povezane s konzumacijom ili proizvodnjom određenog proizvoda. Kada govorimo o fiskalnim učincima trošarina – važno je naglasiti kako se oni ne odnose samo na proračunske prihode, već i na rashode proračuna koji se smanjuju kao posljedica destimuliranja proizvodnje ili potrošnje štetnih proizvoda“, pojašnjava dr. Marko Primorac, jedan od sudionika konferencije 24sata 'Kako se boriti protiv pušenja?'.

.

Velika se većina, jasno je, neće odreći pušenja ni uz rast cijena i razna upozorenja, što nas dovodi do pitanja trebamo li mijenjati te ustaljene prakse i nadopuniti ih drugim mjerama kojima bi mogli smanjiti negativne učinke po zdravlje društva? 

Znanstvenici su danas dominantno suglasni kako iako nikotin stvara ovisnost, on nije glavni razlog zdravstvenih problema povezanih s pušenjem. Naime, glavni zdravstveni problem koji proizlazi iz pušenja, proizlazi iz onog što pušenje u biti jest – a to je sagorijevanje organske tvari, duhana, prilikom čega se stvara velik broj po zdravlje štetnih spojeva. S druge strane, potrošači negorivih proizvoda, kao primjerice e-cigareta, ne smatraju se pušačima, a činjenično to niti nisu. 

Pitanje je to u koje dobar uvid donosi umirovljeni profesor, dr. Slavko Sakoman, psihijatar koji je vodeći hrvatski autoritet u liječenju ovisnosti, a koji je upravo politiku smanjenja štete prepoznao i uvrstio kao jako sredstvo u borbi protiv droga. 

Zahvaljujući napretku znanosti i tehnologije, danas već postoje alternative pušenju s višestruko manje štetnih sastojaka u odnosu na dim cigarete, a budućnost može dovesti i do proizvoda koji bi bili još manje štetni za zdravlje ljudi. Treba li se stoga brže okrenuti prema budućnosti i razmisliti kako bismo se trebali odnositi prema konceptu smanjenja štete, u odnosu na pušenje, za sve one ljude koji bi u nedostatku takvog pristupa nastavili pušiti? 

Uvijek je dobro osvrnuti se i razmotriti što po tom pitanju rade drugi, a politiku manje štete mnoge su zemlje već uvrstile u svoje programe borbe protiv pušenja. Tako je, primjerice, Britanski zavod za javno zdravstvo u veljači ove godine poručio kako bi alternativni uređaji za isporuku nikotina mogli imati presudnu ulogu u smanjenju ogromnog zdravstvenog tereta koji donosi pušenje cigareta.  Odemo li malo dalje pa pogledamo Japan, vidjet ćemo kako je uvođenje alternativnih proizvoda prije sedam godina, poput grijanog duhana, snažno utjecalo na smanjenje pušenja. Broj pušača klasičnih cigareta pao je za nekih 30 posto, a ovakvi proizvodi tamo imaju 25 posto udjela, rekao je za AP u travnju Kumamaru Horoya iz Sveučilišne bolnice AOI u Kawasakiju.

Ovo pitanje nisu olako shvatile ni Sjedinjene Američke Države pa tako njihova Agencija za hranu i lijekove, slavna FDA,  ima regulatorni okvir koji omogućava prijavu proizvoda za dobivanje odluke o duhanskom proizvodu modificiranog rizika, a na toj listi već se nalaze dva proizvoda. Pritom se mora demonstrirati kako će proizvod koristiti zdravlju populacije, a uvrštavanjem u tu kategoriju jasno se komunicira kako je riječ o bitno drugačijem proizvodu od klasične cigarete, što je jedan od primjera kako bi u cilju javnog zdravstva u cjelini trebao postojati moderan regulatorni okvir koji prepoznaje ulogu smanjenja štete. 

A što po ovom pitanju može učiniti Hrvatska s obzirom na to da, prema istraživanju EUBarometra, u našoj zemlji puši svaka treća odrasla osoba, što je znatno više od europskog prosjeka?

Jedna od praksi može biti i dobro strukturirana porezna i trošarinska politika, pojašnjava nam Primorac u uvodu u konferenciju.Takvom trošarinskom politikom, smatra, moraju se prepoznati i pozitivno porezno tretirati inovativni proizvodi koji su manje štetni, kao primjerice oni koji manje zagađuju okoliš. 

- Valja naglasiti kako trošarine za takve proizvode moraju biti niže isključivo zbog smanjenja štetnosti, a ne poticanja ulaganja u istraživanje i razvoj. Istraživanje i razvoj se također može poticati u okviru porezne politike, ali uglavnom u okviru oporezivanja dobiti, a ne u okviru trošarinskog sustava - pojašnjava Primorac. 

Kao primjer dobre prakse odnosa poreza prema alternativama koje umanjuju ukupnu društvenu štetu, navodi činjenicu da se, primjerice, električni automobili manje oporezuju u odnosu na automobile koji koriste fosilna goriva. 

- Teško je zamisliti kako bi u tim okolnostima netko uložio u istraživanje i razvoj električnog automobila koji je realno skuplji. Međutim, prednosti električnih automobila, u smislu zaštite okoliša, prepoznate su i nagrađene povoljnijim poreznim tretmanom ovih automobila u odnosu na automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem. To je pravi primjer razborite porezne politike koja je u funkciji općeg gospodarskog i društvenog razvoja - kaže Primorac. 

Konferenciju 'Kako se boriti protiv pušenja?' možete pratiti na našem Facebook profilu na Svjetski dan nepušenja 31. svibnja..