Znanje koje se stječe na fakultetu ne odgovara poslovima za koje se školuju, plaće su male, pa sve manje studenata planira Hrvatskoj dati šansu. O tome ćemo razgovarati na konferenciji o obrazovanju
boljeobrazovanje.hr
Iako misle da za njih postoje prilike u Hrvatskoj, ipak odlaze
Što su problemi na koje studenti tijekom fakultetskog obrazovanja nailaze, o poslovnoj budućnosti, vještinama koje trebaju današnjoj djeci, o visokom obrazovanju i zapošljavanjima mladih razgovarat ćemo na trećem izdanju konferencije “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” koja će se održati 28. svibnja u Obrtničkoj komori u Zagrebu.
Leo Moguš student je treće godine biotehnologije. On smatra da poslovna budućnost u Hrvatskoj za njega postoji, ali mu se, kako kaže, čini dosta mutna, te mu je izglednije da će budućnost graditi izvan Hrvatske.
Pokretanje videa...
02:01
- Polje biotehnologije daje mogućnost zapošljavanja u farmaceutskoj, prehrambenoj industriji, pivarstvu i vinarstvu, dakle u proizvodnji i istraživanju lijekova, u proizvodnji alkoholnih pića. Biotehnologija je cjenjenija u inozemstvu nego u Hrvatskoj, ljudi ovdje ni ne znaju što to polje obuhvaća, dok vani ona ima sve moguće boje, od crvene, zelene, bijele ili plave, odnosno podjele na biofarmaceutiku, agrikulturnu, industrijsku i biotehnologiju okoliša. Ona obuhvaća baš svaki aspekt okoline i života pojedinca- kaže Leo.
Fakulteti ne prate preporuke
Sve se njegove kolege nadaju ostanku u Hrvatskoj, ali ne vjeruju da će za to imati mogućnost, a jedan od problema vidi u tome što fakulteti ne prate preporuke s tržišta rada.
- Od srednje škole pratim što se dešava na našim fakultetima, upisne kvote se nisu puno promijenile u posljednjih sedam godina, a potrebe tržišta jesu. Svake godine naš smjer redovno završi dvadesetak studenata. Nekada se posao pronađe brzo, a nekada se nakon mjeseci traganja ljudi pomire s poslom tehničara u laboratoriju za koji je potrebna srednja škola- kaže Leo. - Vidim poslovnu budućnost za sebe u Hrvatskoj, mi imamo mnogo neiskorištenih kapaciteta, pogotovo kada su u pitanju poslovne prilike za mlade. Ipak, nije loše ni otići negdje, vidjeti kako je to u drugim zemljama - kaže.
S njim se slaže i Nediljko Jerković, student pete godine elektrotehnike i računarstva, te predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. On smatra da bi Sveučilište zajedno sa HZZ-om trebalo osmisliti strategiju prema kojoj bi izučavali mlade stručnjake. Isto bi primijenio i kada su u pitanju srednje stručne škole.
Pokretanje videa...
03:08
- Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva uglavnom brzo pronalaze posao u Hrvatskoj, ali su prilike za zaposlenje bolje u inozemstvu nego u Hrvatskoj - kaže Nediljko.
'Sustav je kriv za odustajanja'
Njegova je struka dobro plaćena, ali on razmišlja o tome da nakon fakulteta ode iz Hrvatske, ali i da se nakon nekog vremena vrati. Da će mladi imati posla nakon studija garancija ne postoji, kaže Nediljko, te kaže da je za veliki postotak odustajanja od fakulteta kriv sam sustav.
- Smatram da je bolonjski sustav kriv za to najvećim dijelom. On forsira studene da se bave samo fakultetom i da polažu ispite kao na traci. To ne može biti dobro, jer je jedan od najvažnijih dijelova života upravo studiranje i ne bi se trebalo svesti samo na polaganje ispita- ističe, te dodaje kako bolonjski sustav nije dobro implementiran u Hrvatskoj i da bi se na tome trebalo poraditi i studentima omogućiti da uz fakultet razviju neke svoje interese, bave se studentskim projektima i rade.
Bolonjski sustav Leu se čini kao ideja koja je dobra na papiru, ali je loša u praksi.
- Na svom fakultetu vidim preopterećenost gradivom, satnicom. Studenti su po cijele dane na fakultetu, nerijetko i bez rupa u rasporedu, nego doslovno cijele dana idu s predavanja na vježbe i tako u krug - kaže Leo.
Pokretanje videa...
02:55
On vjeruje da bi on ipak posao mogao pronaći relativno brzo, ali da ne može to reći za cijelu generaciju. Sa svojim fakultetom bi trebao imati dobru plaću, ali kaže da to ne mora nužno biti tako, jer ne postoji garancija da će nakon završenog fakulteta svi naći posao, posebno jer se upisne kvote ne usklađuju. Znanje koje se stječe na fakultetu, a koje ne odgovara potrebnim kvalifikacijama za obavljanje posla za koji se školuju, čini mu se jedan od razloga zbog kojih studenti odustaju od fakulteta. I pri upisu fakulteta mu se čini da se puno toga može poboljšati, jer je državna matura i dalje u obliku kakav odgovara samo gimnazijalcima. Bolja opcija mu se čini prijemni ispit, te bi ih vratio i ukinuo državnu maturu.
Prijamni ispiti su bolje rješenje
Državnu maturu kao dobar instrument na kojem treba ipak treba još mnogo raditi vidi Borna Nemet, student pete godine engleskog jezika i predsjednik studentskog zbora Učiteljskog fakulteta, te član predsjedništva Studentskog zbora Sveučilišta.
- To su ogromni sustavi i koliko god se na njima radilo, bit će problema. Nemoguće ih je napraviti da budu idealni. Ipak, ne mislim da je uvođenje prijamnih ispita bolje rješenje, samo trebamo pokušati ovo što imamo poboljšati - kaže Borna.
On ističe kako je važno da se u hrvatskom obrazovanju što više prate moderni obrazovni trendovi.
- Događa se da imamo zastarjelu literaturu, studenti rade seminarske radove koji nemaju smisla. Treba duboko poraditi na izmjenama studijskih programa- kaže on.
Njemu se ne čini da ljudi odustaju od fakulteta, a problem vidi u tome što se od ljudi prerano očekuje da odluče što žele raditi cijelog života.
- Studenti često nakon prve godine nekog studija shvate da to nije za njih te potom upišu drugi fakultet i tako se dobiva slika da generalno odustaju od fakulteta - kaže.
Kada je u pitanju zarada koju profesori, nastavnici i učitelji imaju kaže da je mala, ali i da smatra da plaća ne bi trebala biti motiv za upis nekog studija, te da ako ljudi studiraju ono što vole i rade ono u čemu uživaju neće biti vječno kivni na to kakva su im primanja.
- Plaća učitelja vrlo je niska, a učitelji su ti koji su zaslužni za obrazovanje i odgoj svih građana. Mladi odlaze van Hrvatske, ali se nerijetko brzo i vrate jer nije vani sve bajno. Plaće su vani veće, ali nije sve u novcu. Smatram da ću naći posao u Hrvatskoj- zaključuje Bruno.
Organizator konferencije je 24sata, a partneri su: Obrtnička komora Zagreb, Raiffeisen banka, HEP, INA; Hrvatska Pošta i e-student.
Broj mjesta na konferenciji je ograničen. Prijavi svoj dolazak već danas!
https://24sata.wufoo.com/forms/znhd3du1h6iqum/
https://www.facebook.com/events/1990231911294098/
Pokretanje videa...
01:36
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
