Kompanija Bigelow Aerospace planira do 2021. lansirati nove module na napuhavanje, koji bi se u svemiru mogli spojiti i u potpuno novu postaju
Hoćemo li uskoro u svemiru imati postaju na napuhavanje?
Nakon što su na ISS-u testirali prvi modul na napuhavanje, kompanija Bigelow Aerospace najavila je svoje nove korake na putu prema izgradnji prve privatne svemirske postaje koja će biti izgrađena od modula na napuhavanje.
Na tom putu su pokrenuli novu tvrtku Bigelow Space Operations (BSO), koja će graditi i prodavati svemirske kapsule, najavio je hotelski mogul Robert Bigelow. Na postaji u orbiti trenutno se nalazi testni modul koji su tamo postavili 2016. godine, ali kompanija planira 2021. godine lansirati dvije nove kapsule u svemir. Radi se o B330 modulima, koji su dizajnirani kako bi bili samoodržive trajne strukture koje se mogu spojiti kako bi formirali veći kompleks, rekao je Bigelow.
Ako će kompanija imati dovoljno interesa za nove svemirske kapsule, za koje kažu da su laganije i jeftinije od metalnih modula, otvara se mogućnost i izgradnje potpuno nove svemirske postaje. Radi se o modulu koji se naziva Olympus, a ima dva i pol puta veći volumen od ISS-a. No za njega bi trebali raketu koja može podići teret težak 75 do 80 tona, prenosi CNBC.
Međutim, prvo moraju uopće vidjeti koliko je to 'svemirsko tržište' veliko i ima li tu dovoljno potencijala. Ove godine će uložiti milijune dolara kako bi to istražili. S jedne strane, Donald Trump nema previše interesa za financiranje Međunarodne svemirske postaje nakon 2024. godine, a s druge, Kina planira izgraditi novu modularnu postaju u svemiru te privlači i druge zemlje.
Zašto je važan uspjeh ovakvih modula?
Jason Crusan iz NASA-e rekao je za Popular Mechanics kako smo se ranije oslanjali na ono što možemo staviti u raketu koju lansiramo, ali da ćemo za misije poput one na Marsu trebati puno veći volumen. Tada ćemo moći nositi sve što nam treba i imati malo prostora za život. Crusan je ispričao kako ih je šokirao brzi razvoj Bigelowa koji je licencirao stariju tehnologiju od NASA-e.
Kad se govori o modulu ovakve veličine, razlika u masi u odnosu na isti metalni modul i nije velika, ali razlike postaju drastične kad ćemo nositi module od 150, 200 ili 300 prostornih metara. Prednost ovakvog modula je zaštita od zračenja, odnosno nema učinaka koji se javljaju kod interakcija čestica s metalom. Uz to, strukturalna čvrstoća ovakvog modula također je prednost. Crusan navodi kako je primjerice kevlar 10 puta čvršći od aluminija ili titanija, a BEAM modul napravljen je od vectrana koji je čvršći i od kevlara.