U Vodenom svijetu 2025. moderni gradovi će moći ploviti oceanima, a četvrti će se odvajati ako za to bude potrebe, isploviti te se spajati s drugim gradovima
Grad budućnosti će sam moći pobjeći od tsunamija i poplava
Vizija budućnosti u kojoj će ljudi živjeti u gradovima koji plutaju morima i oceanima najnoviji je projekt japanske tvrtke Shimizu. Gradovi će prikupljati energije mora, plima i oseka, valova, sunca i vjetra kako bi udovoljili svim potrebama stanovnika - od prijevoza i grijanja pa sve do hrane i struje. Smeće će se reciklirati unedogled, a ekološki osviješteni gradovi ispuštat će u atmosferu samo minimalne količine ugljičnog dioksida. Svaka četvrt sastojat će se od nekoliko ćelija, odnosno golemih pontona koji će se moći odvajati od ostatka konstrukcije. Tako će kuće s ljudima moći zaploviti oceanima te, što je još važnije, brzo pobjeći od ekstremno lošeg vremena.
Pomični zidovi, odnosno elastične membrane visoke do deset metara, dodatno će štititi ploveće otoke od opasnih tsunamija. Većina ljudi živjet će u neboderima visokim do kilometar koje će okruživati zelenilo, a prototip bi se trebao pojaviti do 2025. godine.
Malo mjesta, a puno potresa
Zemlja Izlazećeg Sunca u središtu je pacifičkoga vatrenog prstena, pa ne čudi ideja o izgradnji gradova na moru.
Neboderi će biti visoki kilometar, a katovi će se gurati pod more
Tornjevi će biti središte svake četvrti, a bit će sagrađeni od ultralaganih slitina koje će neke od dijelova, poput magnezija, crpsti iz morske vode. Svaki novi kat bit će u razini mora i gurat će prijašnji kat dublje u more. Dizajneri napominju kako će za uspješnost grada biti ključan položaj, a najbolje bi bilo da plovi ili da je usidren što bliže ekvatoru gdje je vrijeme stabilnije. No i u slučaju katastrofe dijelovi gradova moći će “pobjeći” i “sastati” se na sunčanijemu mjestu.
Lilipadi - zeleni rezervati uz obalu
Belgijsku tvrtku Vincent Callebaut Architectures još su 2008. inspirirali amazonski lopoči, pa je napravila projekt gradova, odnosno lilipada na vodi. Oni bi, poput japanskih, također upotrebljavali prirodne i čiste izvore energije, a primali bi do 50.000 stanovnika. Grad se ne bi mogao brzo pokretati, nego bi uz obalu polako pratio prirodne morske struje.