Veljača je donijela obilje snijega i jak polarni udar na kraju mjeseca. U gorskim krajevima su izmjerene i rekordne visine snijega u znanoj povijesti. Ožujak je potom donio probleme s poplavama...
OLUJE, VRUĆINE, KLIZIŠTA...
Godinu su obilježili - ekstremi! A što nam tek dolazi u novoj?
Početkom 2019. godine krenuti će Crometeov 15. izbor najvećih meteoroloških događaja. Kako navode, za titulu najvećeg meteorološkog događaja 2018. borit će se 19 meteoroloških događaja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:54
Prenosimo tekst s Crometea u cijelosti:
Siječanj je prošao bez zimskog ugođaja uz iznadprosječnu toplinu. U većini krajeva je bio treći najtopliji siječanj u zadnjih sedamdesetak godina. Potom je veljača donijela obilje snijega, i jak polarni udar na kraju mjeseca. U gorskim krajevima su izmjerene i rekordne visine snijega u znanoj povijesti. Ožujak je potom donio probleme s poplavama i klizištima nakon naglog topljenja snijega te još jednu zimsku ciklonu na početku kalendarskog proljeća.
Travanj je obilježila ekstremna toplina uz brojne temperaturne rekorde za najvišu temperaturu. Ekstremno je toplo bilo i u svibnju, ali uz česte kasnoproljetne oluje. Za razliku od prethodnih godina, travanj i svibanj su prošli bez mraza i zimskih iznenađenja.
Ljetni mjeseci su donijeli česte grmljavinske oluje, bez dugotrajnijih i izraženijih toplinskih valova s temperaturnim rekordima. Najjači toplinski val nas je zahvatio krajem srpnja i na početku kolovoza.
Rujan je započeo s kišnim vremenom, nastavio s ugodnim kasno ljetnim vremenom, a završio u nekim krajevima i s rekordnom hladnoćom. I listopad je bio meteorološki vrlo raznolik. Na početku mjeseca je zabilježeno nekoliko ekstremnih kišnih epizoda. Potom je sredinu mjeseca obilježilo bablje ljeto, a na kraju je jaka ciklona donijela jedno od najjačih juga na Jadranu u zadnjih nekoliko godine.
Nakon iznadprosječne topline u prvoj polovici studenog, njegova sredina i kraj su donijeli zimski ugođaj i hladnoću. Sredinom prosinca je zimska ciklona donijela obilniji snijeg u gorju i Slavoniji.
Siječanj – zima na čekanju
Siječanj 2018. je obilježila iznadprosječna toplina. Na većini meteoroloških postaja u Hrvatskoj siječanj je bio treći najtopliji siječanj u zadnjih sedamdesetak godina. Topliji su bili siječnji iz 2007. i 2014. godine.
Prema analizi DHMZ-a, odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 2,0 °C (Lastovo) do 6,3 °C (Bjelovar i Varaždin). Količina oborine je bila raznolika i kretala se u rasponu od 38 % višegodišnjeg prosjeka u Lastovu (32,1 mm) do 135 % tog prosjeka u Gospiću (145,1 mm).
Toplina je najizraženija bila u prvoj dekadi mjeseca. Prva dekada siječnja 2018. je bila najtoplija prva dekada siječnja u Dubrovniku (s srednjom temperaturom od 13.0°C), Kninu (10.0°C), Osijeku, Zagrebu Maksimir (7.3°C) i Varaždinu (6.8°C). Druga najtoplija je bila na još 4 postaje: Zagreb Grič, Gospić, Ogulin i Zadar. Na Griču i u Gospiću toplija je bila samo prva dekada siječnja iz daleke 1877, a u Ogulinu i Zadru iz 2014. godine.
Siječanj u našim krajevima nije donio izraženiju zimsku ciklonu. Česti su bili brzi frontalni poremećaji koji su uglavnom donosili kišu, na Jadranu i grmljavinu i tuču, a malo snijega je povremeno bilo u gorju i tek rijetko u nizinama.
Zabilježena su tek dva meteorološka rekorda. U Gradištu je 6. siječnja izmjerena rekordno visoka temperatura za mjesec siječanj, 19.1°C. U Splitu je noć od 7. na 8. siječnja 2018. s minimalnom temperaturom od 14.0°C bila najtoplija siječanjska noć u povijesti mjerenja temperatura.
Veljača – Rekordne visine snijega u gorju
Nakon iznadprosječno toplog siječnja, veljača 2018. je donijela pravi zimski ugođaj uz nekoliko izraženijih snježnih ciklona. Krajem mjeseca su na nekoliko lokacija izmjerene rekordne visine snijega, ne samo za mjesec veljaču. Novi apsolutni snježni rekordi su: Delnice 182 cm (27.2.2018), Plitvička jezera 149 cm (28.2.2018), Crni Lug Risnjak 155 cm (28.2.2018), Ogulin 120 cm (28.2.2018).
Zadnje dane veljače je obilježio polarni udar uz mjestimice i rekordnu hladnoću.
U Zadru je posljednjeg dana veljače izjednačen temperaturni rekord za najnižu temperaturu u veljači. Izmjereno je -6.4°C, kao i 5. veljače 2012. godine.
U Rijeci, na Zavižanu i Kninu je zadnja dekada veljača (odnosno zadnjih osam dana mjeseca) bilo rekordno hladno takvo razdoblje u povijesti meteoroloških mjerenja.
U Rijeci je srednja temperatura posljednje dekade veljače, prvi puta u povijesti mjerenja bila negativna i iznosila je -0.1°C, što je gotovo za 7°C manje u odnosu na prosjek (od 1948. godine). Posljednjeg dana veljače u Rijeci je izmjerena minimalna temperatura od -8.5°C, a tako niska temperatura u zimskoj sezoni u razdoblju nakon polovice veljače još nije zabilježena u povijesti mjerenja.
Na velebitskom Zavižanu je srednja temperatura u zadnjih 8 dana veljače iznosila sibirskih -13.9°C, što je čak za 10°C niže od dugogodišnjeg prosjeka (od 1954. godine). Dosad je najhladniji kraj veljače zabilježen 1963. godine kada je srednja temperatura u zadnjem tjednu veljače iznosila -13.6°C. Svi dani zadnje dekade veljače su bili na Zavižanu tzv. ledeni dani s minimalnom temperaturom od najmanje 10.0°C. U razdoblju od 19.2. do 1.3. je zabilježeno 11 takvih dana u nizu. U tri uzastopna dana minimalna temperatura se spuštala ispod -20°C. Najniža od -22.0°C je izmjerena 26. veljače, a tog dana je najviša dnevna iznosila -18.5°C.
Srednja temperatura zadnjih osam dana veljače i u Kninu je bila negativna i iznosila je -0.6°C što je također rekordno niska vrijednost za to razdoblje.
Veljača je posvuda bila hladnija od prosjeka. Po analizi DHMZ-a, anomalije srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od -3.7°C (Zavižan) do -0.3°C (Dubrovnik). Količina oborine je uglavnom bila iznad prosjeka i nalazila se u rasponu od 83% višegodišnjeg prosjeka u Rijeci (98.2 mm) do 292% tog prosjeka u Karlovcu (192.1 mm).
Ožujak – klizišta, poplave, snijeg
Ožujak je donio vrlo dinamična meteorološka zbivanja. Na njegovu se početku nastavio polarni udar s kraja veljače. Prvog dana mjeseca snijeg je zabijelio gotovo čitavu obalu, ali se nije dugo zadržao. Uz zatopljenje padala je i ledena kiša. Zatopljenje je dovelo do naglog topljenja velikih količina snijega. U nizinskim se područjima snijeg uglavnom potpuno otopio do kraja prve dekade mjeseca. U središnjim i sjeverozapadnim krajevima česti su bili odroni i klizišta. Najteže je 13. ožujka bilo u Hrvatskoj Kostajnici gdje je je klizište potpuno uništilo sedam kuća, a još nekoliko oštetilo. Bilo je i problema s poplavama, najizraženijih u Lici (Kosinj). Kod Jasenovca je 19. ožujka izmjeren rekordno visoki vodostaj Save.
Prijelaz iz kalendarske zime u proljeće je obilježila serija ciklona uz snijeg kojeg je opet bilo i u nizinama unutrašnjosti. Početkom kalendarskog proljeća snijeg je padao i u unutrašnjosti Istre, uz obalu sjevernog Jadrana, Dalmacije, a padao je i na srednjodalmatinskim otocima. Tanji snježni pokrivač je na samom početku kalendarskog proljeća izmjeren u Šibeniku i Senju. Početak proljeća je obilježila i olujna i orkanska bura. Obilniji snijeg je 23. ožujka pao i na istoku Slavonije. U Gradištu ga je bilo 16 cm, najviše u aktualnoj sezoni.
Posljednji dan mjeseca je nove obilnije oborine donijela izražena fronta i ciklona. Mnoga područja u Dalmaciji je zahvatila ciklonalna plima koja je poplavila mnoge rive. Slično se dogodilo i u prvom ožujskom tjednu. Jugo je u Dalmaciji imalo i olujne udare.
Iz klimatske analize DHMZ-a. „ Na većini analiziranih postaja srednja mjesečna temperatura zraka za ožujak 2018. godine bila je niža od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.), dok je u Malom Lošinju bila jednaka prosjeku. Temperaturne anomalije nalazile su se u rasponu od -1.7°C (Daruvar) do 0.5°C (Lastovo).
Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za ožujak 2018. godine nalaze u rasponu od 86% višegodišnjeg prosjeka u Karlovcu (72.8 mm) do 238% tog prosjeka u Zadru (176.9 mm).“
Travanj – Ekstremna toplina
Travanj je obilježila iznadprosječna, u mnogim mjestima i rekordna toplina i izostanak oborine, osobito u drugoj polovici mjeseca. Prvi dio mjeseca je donio promjenjivo vrijeme uz česte prolaske frontalnih poremećaja preko naših krajeva. Oni su povremeno donosili kišu, najviše na Jadranu i krajevima uz Jadran. Ipak, izraženijih kišnih epizoda nije bilo. Izostala su i zahlađenja i mraz.
U drugoj polovici mjeseca u mnogim su mjestima zabilježeni novi apsolutni temperaturni rekordi za mjesec travanj. Na 12 lokacija, uglavnom na Jadranu su postavljeni novi apsolutni temperaturni rekordi za mjesec travanj. Na još nekoliko lokacija je do novog temperaturnog rekorda nedostajalo manje od 1°C.
U Dubrovniku je 15. travnja 2018. zabilježen prvi vrući travanjski dan u povijesti mjerenja. Izmjereno je 30.3°C. Taj novi travanjski temperaturni rekord je čak za 4°C viši od starog rekorda.
Novi travanjski temperaturni rekordi su u zadnjoj dekadi travnja postavljeni i u Zadru, Šibeniku, Pločama, Rabu, Zemuniku, Ogulinu, Goricama, Kninu, Makarskoj, Komiži i Lastovu. Na Zagrebačkom Griču je 23. travnja bio najtopliji travanjski dan prema srednjoj dnevnoj temperaturi u zadnjih 156 godina.
I po srednjoj mjesečnoj temperaturi travanj je u Zagrebu (Grič i Maksimir) bio rekordno topao travanj. Na postaji Zagreb Maksimir je srednja mjesečna temperatura u travnju 2018. (16.1°C) bila veća od srednje svibanjske temperature (15.9°C). Travanj je bio rekordno topao i u Splitu.
Prema klimatološkoj analizi DHMZ-a odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 2.9°C (Komiža) do 5.5°C (Zagreb-Grič).
Količine oborine su na većini analiziranih postaja bile većinom ispod višegodišnjeg prosjeka i nalazile se u rasponu od 12% višegodišnjeg prosjeka u Dubrovniku (10.9 mm) do 104% tog prosjeka u Varaždinu (72.6 mm).
Svibanj – toplina i proljetne oluje
I svibanj je protekao uz iznadprosječno toplo vrijeme, osobito u prvoj i posljednjoj dekadi. Ipak, nakon brojnih temperaturnih rekorda u travnju, svibanj je prošao bez novih temperaturnih rekorda za maksimalnu mjesečnu temperaturu.
Iako nije bilo novih apsolutnih mjesečnih temperaturnih rekorda, po srednjoj mjesečnoj temperaturi svibanj je bio rekordno topao u mnogim mjestima: Daruvar, Slavonski Brod, Rijeka, Senj, Rab, Zadar, Hvar, Dubrovnik, Zagreb Maksimir, Osijek, Hvar.
Svibanj 2018. je po srednjoj mjesečnoj temperaturi od 19.5°C u Zagrebu (Maksimir) bio topliji od prosječnog lipnja. Srednja mjesečna temperatura za lipanj je 19.4°C. Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič svibanj je bio drugi najtopliji, odmah iza svibnja iz 1868 godine.
Kratkotrajno razdoblje s temperaturama oko ili malo niže od prosjeka trajalo je nekoliko dana sredinom mjeseca. Svibanj ove godine nije donio neugodna zimska iznenađenja, a padanje snijega je zabilježeno sredinom mjeseca na Biokovu.
Tijekom cijelog svibnja vremenske su prilike bile nestabilne, a lokalni grmljavinski pljuskovi, nerijetko s tučom bili su gotovo svakodnevna pojava. U mnogim su mjestima, i na kopnu i na obali ti pljuskovi bili intenzivni uz velike količine kiše u kratkom vremenu. Na nekoliko lokacija je tijekom svibnja u samo par sati palo i više od polovice prosječne mjesečne količine oborine (Sisak, Šibenik, Knin…). Na Jadranu su u par navrata zabilježene i pijavice.
Oborina je bila vrlo nejednoliko raspoređena. Prema podacima iz klimatske analize DHMZ-a količina oborine za svibanj 2018. se nalazila u rasponu od 42% višegodišnjeg prosjeka u Bjelovaru (32.5 mm) do 244% tog prosjeka u Kninu (218.0 mm).
U svibnju 2018. postaja Knin imala je rekordnu mjesečnu količinu oborine, tj. mjesečna količina oborine za svibanj 2018. (218.0 mm) nadmašila je najveću mjesečnu količinu oborine u raspoloživom nizu dotične postaje (194.0 mm, svibanj 1978.).
Prema klimatskoj analizi DHMZ-a, toplinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 2018. opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (gotovo cijela Hrvatska), dok se Zavižan te šire područje Gospića, Knina i Daruvara nalazi u kategoriji vrlo toplo. Anomalije srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1.9°C (Knin) do 4.2°C (Bjelovar i Senj).
Lipanj – ljetne oluje
I lipanj je protekao uz vrlo nestabilno vrijeme, uz česte grmljavinske pljuskove i oluje, praćene i tučom. Na Jadranu je bilo i pijavica. U mnogim su mjestima olujna nevremena donijela vrlo velike količine kiše u kratkom vremenu uz bujične poplave. U Šibeniku je 9. lipnja 2018. pala rekordna dnevna količina kiše za mjesec lipanj (76.5 mm). U Rovinju je 22. lipnja u samo nekoliko sati pala 101 litra kiše na kvadratni metar.
Prve dvije dekade lipnja su bile iznadprosječno tople, a potom je preokret nastupio u zadnjoj dekadi. Drugog dana kalendarskog ljeta je preko nas prešla izražena hladna fronta, iza koje je naglo osvježilo. Temperature su se u gorju u prvim danima kalendarskog ljeta bile spustile do 2°C. Zadnja dekada lipnja je bila i dalje nestabilna, ali i vrlo vjetrovita uz jaku i olujnu buru na Jadranu.
Unatoč svježijem vremenu u zadnjoj dekadi, srednje mjesečne temperature bile su posvuda iznadprosječno visoke, osobito u dijelu središnje Hrvatske, te na dijelovima Jadrana.
Prema klimatskoj analizi DHMZ-a, toplinske prilike u Hrvatskoj za lipanj 2018. opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (gotovo cijela Hrvatska), dok se Zavižan te šire područje Gospića, Knina i Daruvara nalazi u kategoriji vrlo toplo. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1.1°C (Knin) do 3.1°C (Zagreb-Grič).
Oborina je bila vrlo nejednoliko raspoređena. Prema podacima iz klimatske analize DHMZ-a količina oborine za lipanj 2018. se nalazila u rasponu od 64% višegodišnjeg prosjeka u u Lastovu (26.4 mm) do 224% tog prosjeka u Šibeniku (119.4 mm).
Najkišovitije mjesto u lipnju je bilo Gradište gdje je ukupno palo 257.4 litre kiše. To je novi oborinski rekord za mjesec lipanj.
Srpanj – samo jedan potpuno suhi dan
Niti srpanj nije donio dugotrajniju stabilizaciju vremena. Tako se nastavilo lipanjsko razdoblje s promjenjivim i nestabilnim vremenom. Zanimljiv je podatak da je u srpnju u Hrvatskoj zabilježen samo jedan potpuno suhi dan. Po podacima s mjernih postaja DHMZ-a u 8 sati ujutro (oborine u zadnja 24 sata) samo 3. srpnja 2018. na niti jednoj postaji nije bilo oborina. Još je 20. srpnja oborina bilo u tragovima (Rijeka). Prva polovica mjeseca je, iako uz česte pljuskove prošla bez izraženijih nevremena i većih količina oborina. Najviše dnevne količine kiše su bile 32 mm (Bakar, 6.8. i Kopački Rit 8.8).
Druga polovica mjeseca je bila i dalje nestabilna, ali uz izraženije oluje. Tako je 17. srpnja u Šibeniku tijekom jačeg nevremena u par sati palo više kiše od mjesečnog prosjeka (36.4 mm). Izraženije oborinske epizode bile su česte i u kopnenim krajevima, osobito u Slavoniji (Vinkovci 22. srpnja, Slavonski Brod 28. srpnja).
Kraj srpnja je obilježio i toplinski val. Zadnjeg dana mjeseca je u Zadru izmjereno 36.0°C, a to je bilo samo za 0.1°C manje od temperaturnog rekorda za srpanj i 0.3°C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda za Zadar. U Zagrebu (Grič) je 29. srpnja započeo rekordan niz od 19 uzastopnih toplih noći.
Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u srpnju 2018. nalazila se u rasponu od 18.4°C na Zavižanu do 31.6°C na postaji Split-Marjan. U odnosu na višegodišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne maksimalne temperature zraka bile su više od prosjeka u cijeloj Hrvatskoj, a odstupanja su se kretala od 0.3°C (Osijek) do 2.5°C (Mali Lošinj i Zagreb-Grič) (Izvor: Bilten DHMZ-a, srpanj 2018).
Iako je kiše u srpnju bilo gotovo svakodnevno, klimatska analiza DHMZ-a pokazuje da su količine oborine bile većinom ispod višegodišnjeg prosjeka. Kretale su se u rasponu od 40% višegodišnjeg prosjeka u Senju (27.0 mm) do 204% tog prosjeka u Osijeku (131.6 mm). Postaja Osijek je imala najveću ukupnu srpanjsku količinu oborine u Hrvatskoj.
Kolovoz – bez temperaturnih ekstrema
Toplinski val s kraja srpnja nastavio se i početkom kolovoza. Prvog dana mjeseca je u Senju izmjerena najviša dnevna temperatura od 37.7°C. To je na kraju ostala i najviša temperatura izmjerena tijekom ljeta, odnosno godine u Hrvatskoj.
Iako je u prvoj dekadi kolovoza prevladavalo sunčano i vruće vrijeme s maksimalnim temperaturama zraka uglavnom od 30 do 36°C, nije bilo potpuno stabilno. Tako je 4. kolovoza olujno nevrijeme zahvatilo dijelove Slavonije. Na području Našica je srušeno nekoliko dalekovoda. Najviše kiše u jednom danu je u prvoj dekadi kolovoza palo u Krapini (39.1 mm, 3. kolovoza). A najviše kiše ukupno (40.3 mm) je palo u Daruvaru.
U drugoj dekadi mjeseca dvije izraženije fronte zahvatile su naše krajeve. Prva je donijela olujno grmljavinsko nevrijeme 11. kolovoza u središnjim i sjeverozapadnim kopnenim krajevima. Potom je fronta 14. kolovoza donijela nevremena duž Jadrana i u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Najjače pogoršanje, uz zahlađenje je nastupilo 25. i 26. kolovoza kada je kiša pala u gotovo cijeloj zemlji, nerijetko i vrlo obilna. Na Jadranu je bilo pijavica, ali bez materijalne štete.
Većih i izraženijih toplinskih valova u kolovozu nije bilo. Najtoplije je bilo razdoblje od nekoliko dana na početku treće dekade mjeseca, ali bez temperaturnih rekorda.
Analiza srednje mjesečne temperature zraka (DHMZ) pokazuje da je ovogodišnji kolovoz bio topliji od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) na svim analiziranim postajama u Republici Hrvatskoj. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka za kolovoz 2018. godine bila su u rasponu od 2.0°C (Knin) do 4.4°C (Zagreb-Grič).
Količine oborine bile su ispod višegodišnjeg prosjeka na većini analiziranih postaja DHMZ-a, dok je u Poreču bila jednaka prosjeku. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za kolovoz 2018. nalaze u rasponu od 3% višegodišnjeg prosjeka u Lastovu (1.1 mm) do 137% tog prosjeka u Daruvaru (124.0 mm).
Rujan – Rekordna hladnoća na kraju mjeseca
Prvi dani klimatološke jeseni prošli uz vrlo promjenjivo i nestabilno vrijeme. Nad našim krajevima je kružio vlažan i nestabilan zrak pod utjecajem plitkog ciklonalnog polja. Pljuskovi su tih prvih rujanskih dana bili česti, lokalno i obilniji. U nekim je mjestima u prva četiri dana rujna palo i više od polovice prosječne mjesečne količine za rujan (Gradište, Daruvar, Bilogora, Varaždin, Bjelovar, Koprivnica, Pazin, Zadar Zemunik), a meteorološka postaja u zračnoj luci Osijek se približila i apsolutnom rujanskom rekordu. Na meteorološkoj postaji Osijek aerodrom je 4. rujna izmjereno 80.8 litara kipe, što je najveća dnevna količina kiše za mjesec rujan.
U nastavku mjeseca je sve do početka kalendarske jeseni prevladavalo uglavnom sunčano i iznadprosječno toplo vrijeme. Tek je rijetko bilo lokalnih pljuskova. U prvih pet dana druge dekade mjeseca (10. do 14. rujna) na niti jednoj meteorološkoj postaji DHMZ-a nije zabilježena oborina niti u tragovima. Tako dugi niz uzastopnih suhih dana u Hrvatskoj nije bio zabilježen tijekom čitavog klimatološkog ljeta. Štoviše, samo su 4 dana tijekom tri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) bila potpuna suha u čitavoj zemlji, a u još tri dana su zabilježene mjestimice oborine tek u tragovima.
Izraženiju promjenu vremena je donijela hladna fronta 24. rujna. Nakon njenog prolaska osjetno je zahladilo. U unutrašnjosti je zabilježen i prvi jesenski mraz. Na nekoliko postaja su 26. rujna izmjerene rekordno niske temperature za mjesec rujan (Zavižan, Daruvar, Zagreb aerodrom, Osijek aerodrom, Nova Gradiška). Na Jadranu je nakon fronte nekoliko dana puhala jaka i olujna bura.
Unatoč zahlađenju u zadnjim danima mjeseca, rujan je, po klimatskoj ocjeni DHMZ-a bio topliji od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka za rujan 2018. nalazila su se u rasponu od 0.4°C (Daruvar) do 2.3°C (Senj). Količina oborine je bila većinom ispod prosjeka i nalazila se u rasponu od 4% višegodišnjeg prosjeka u Dubrovniku (4.3 mm) do 175% tog prosjeka u Daruvaru (110.3 mm).
Listopad – orkansko jugo na kraju mjeseca
Listopad je donio raznolike meteorološke prilike. Prva dekada središnjeg mjeseca klimatološke jeseni je našim krajevima donijela ekstremne razlike u količini kiše koja je pala. Izrazito je kišovito bilo na nekim područjima Jadrana te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije. U utorak 2. listopada u Dubrovniku je u samo par sati palo 259 litara kiše na kvadratni metar. Bilo je to dvostruko više od mjesečnog prosjeka, ujedno i novi apsolutni dnevni oborinski rekord za Dubrovnik. Ipak, na kraju Dubrovnik nije zabilježio rekordno kišovit listopad. Istog dana je i u Hvaru u par sati pala mjesečna količina kiše. U prvoj dekadi mjeseca je izraženijih kišnih epizoda bilo i u Pazinu, Malom Lošinju, Splitu i Makarskoj.
Potom je druga listopadska dekada odnosno sredina klimatološke jeseni protekla je uz iznadprosječno toplo vrijeme. Najviše dnevne temperature su na Jadranu, osobito u Dalmaciji nerijetko prelazile i ljetnih 25°C, a i na kopnu su uglavnom prelazile 20°C. U prvom dijelu dekade je prevladavalo i pretežno sunčano, a potom je od sredine mjeseca povremeno, zbog dotoka vlažnog zraka s juga Sredozemlja bilo i više oblaka. Ipak, količine kiše su bile male, uglavnom tek pokoja litra ili manje, tamo gdje ju je bilo.
Listopadsko bablje ljeto je završilo kratkotrajnim hladnim prodorom na početku treće dekade kada je viša planinska područja tek malo zabijelio prvi jesenski snijeg.
Kraj listopada obilježio je utjecaj izražene sredozemne ciklone koja je donijela burna meteorološka zbivanja. Na Jadranu je puhalo olujno i orkansko jugo, jedno od najjačih posljednjih godina. U okolici Šibenika je izmjere udar juga od 183 km/h. Obilna kiša i olujno jugo uz povišenu razinu mora i visoke valove doveli su do plavljenja mnogih mjesta uz more, a počinjena je i veća materijalna šteta. Zbog jakog vjetra i naglog dizanja mora oštećene su rive, nasukane brodice, poplavljene ulice, a mnogo je mjesta ostalo bez struje. Većina otoka bila je odsječena od kopna jer brodovi, trajekti i katamarani nisu plovili.
U Delnicama je 29. listopada palo 154 litre kiše, što je novi apsolutni dnevni oborinski rekord. Istog dana je u Imotskom je palo 113 litara kiše, što je novi listopadski rekord za dnevnu količinu kiše.
Na mareografskoj postaji u Bakru je istog dana zabilježena rekordna razina mora (127 cm iznad srednje morske razine). Na valografskim postajama u akvatoriju Rovinja, Splita, Ploča i Dubrovnika su izmjereni rekordno visoki valovi. Najviši val izmjeren je na valografskoj postaji u Dubrovniku pokraj otočića Sv. Andrija, gdje je maksimalni val dosegnuo 9,03 metara.
I listopad je, po klimatskoj ocjeni DHMZ-a bio topliji od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1.8°C (Daruvar i Mali Lošinj) do 3.1°C (Bjelovar i Zagreb-Grič).
Količina oborine je bila vrlo raznolika. Najviše je kiše palo u Dubrovniku (300.5 mm), a najmanje na istoku Slavonije (Vukovar 6.3 mm).
Studeni – iznadprosječna toplina pa zimski kraj mjeseca
Mjesec studeni je svoje zimsko ime opravdao tek u trećoj dekadi. Zbog iznadprosječne topline u prvoj polovici mjeseca, i taj je mjesec u cijeloj zemlji bio topliji od prosjeka. Prema klimatskoj analizi DHMZ-a odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1,3 °C (Daruvar) do 2,6 °C (Pazin). Oborinske su prilike bile vrlo raznolike. Najviše oborine je palo u Makarskoj (267.6 mm) Rijeci (266.6) i Imotskome (252.8). Sušno je bilo u Slavoniji i Podravini. U Daruvaru je palo 25.2 mm, a u Daruvaru 28.1 mm). U Imotskome je zabilježen i dnevni oborinski rekord za mjesec studeni (130.3 mm, 26.11.)
U prva dva dana mjeseca je obilne oborine na Jadranu i u gorju donijela ciklona s Sredozemlja. Potom je do kraja prve dekade bilo manje. Prvu polovicu mjeseca je obilježila iznadprosječna toplina, ali temperaturnih rekorda nije bilo. Sredinom mjeseca je započelo hladnije razdoblje, a 18.11. su prve snježne pahulje te jeseni zalepršale i u nizinama unutrašnjosti. Kraj druge dekade mjeseca donio je izraženiji utjecaj ciklone s Sredozemlja koja je gorju donijela prvi konkretniji jesenski snijeg, a snježni je pokrivač zabijelio i nizinska područja. U Gorskom kotaru i Lici je palo do dvadesetak cm snijega, a u nizinama unutrašnjosti do 6 cm. Ciklona je lokalno na Jadranu donijela veće količine kiše.
Taj prvi jesenski snijeg nije se dugo zadržao. U nizinama je potrajao tek dan dva, a u višim gorskim predjelima se zadržao do petka 23. studenog. Tog jutra je još izmjereno nekoliko centimetara snijega, da bi subotnje jutro (24. studenog) osvanulo bez snježnog pokrivača.
Zimski ugođaj s početka treće dekade mjeseca je posljednjeg vikenda u studenom zamijenjen zatopljenjem i južinom pod utjecajem ciklone sa Sredozemlja. Ponovno je bilo obilnije kiše, osobito na Jadranu i u gorju. U Imotskome je zabilježen i dnevni oborinski rekord za mjesec studeni (130.3 mm, 26.11.) Nakon odmicanja ciklone na kraju mjeseca je nekoliko centimetara snijega palo u Banovini i dijelu Slavonije. Zadnji dani mjeseca donijeli su vrlo hladna jutra, uz izraženi jutarnji mraz. Zabilježeni su i prvi studeni dani u nizinama unutrašnjosti, uz najviše dnevne temperature ispod 0°C.
Prosinac – obilan snijeg u Slavoniji
Prvih sedam dana prosinca prošlo je bez većih meteoroloških uzbuđenja. Zahlađenje s kraja studenog nije dugo potrajalo, pa u prvim danima prosinca jutarnji mraz, iako ga je bilo u kopnenim krajevima nije bio jače izražen. I ono malo snijega što je palo krajem studenog se brzo otopilo već na početku prosinca. Četvrti dan mjeseca nije nigdje donio negativne minimalne temperature. Povremeno je u naše krajeve pritjecao vlažniji zrak, ali uz manje količine kiše.
Drugu subotu mjeseca je obilježio brz prolaz hladne fronte. Na dijelu sjevernog Jadrana je pala veća količina kiše u nekoliko sati. S prolaskom fronte došlo je do pritjecanja hladnijeg zraka pa je kiša u gorskim krajevima brzo prešla u snijeg. Najviše (14 cm) je palo na Zavižanu. Bura koja je zapuhala brzo je oslabila već istog dana. Tijekom nedjeljnog poslijepodneva (9.12.) i večeri se preko naših krajeva premješta još jedna fronta. Šibenik i okolicu je oko 18 sati pogodilo jako grmljavinsko nevrijeme s tučom.
Sredinu mjeseca je obilježio utjecaj sredozemne ciklone koja je ponovno donijela zimski ugođaj. Snijeg je, osim u gorju padao i u unutrašnjosti Dalmacije, na dalmatinskim planinama, a zabijelila se Ćićarija i Učka. Obilniji snijeg je pao u Slavoniji. U subotnje jutro (15.12.) u Slavonskom Brodu i Vinkovcima je izmjereno 26 cm, u Đakovu, Gradištu i Požegi 23 cm, u Goricama i Vukovaru 22 cm, Osijeku 19 cm, Kutjevu i Brestovcu 16… U Gorskom kotaru je izmjereno od 14 cm (Crni Lug) do 19 cm (Delnice). U središnjim i sjevernim kopnenim krajevima je najveća visina od 18 cm izmjerena u Hrvatskoj Kostajnici. Slijedili su Kutina s 15 cm, Sisak 14, Karlovac 13, Bilogora i Virovitica 12, Daruvar i Slatina 11, Čakovec i Bjelovar 8 cm…
Nakon odmicanja ciklone uslijedilo je nekoliko hladnih dana. Na istoku Slavonije je zabilježeno i nekoliko studenih dana u nizu. Osobito su bila hladna jutra. Tako se na aerodromu Osijek 17. prosinca temperatura spustila do -14.7°C.
S dolaskom kalendarske zime je postupno zatoplilo pa se do Badnjaka posvuda (osim na Zavižanu) snijeg otopio. Brza hladna fronta je donijela tek manju količinu kiše, a snijeg je prolazno padao samo na dalmatinskim planinama. Zapuhala je i jaka i olujna bura, posebno u Dalmaciji.
Zadnji dani 2018. godine donose stabilno vrijeme, uz hladna jutra s mrazom u unutrašnjosti, pod utjecajem prostrane europske anticiklone.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
