Fuchs o reformi obrazovanja: Uvode se digitalne diplome, učitelji mogu raditi do 70-te...

Na konferenciji Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs predstavio je nekoliko prijedloga izmjena Zakona o visokom obrazovanju. Ministar je istaknuo da je tijekom pandemije uloženo 7,5 milijardi kuna u obrazovni sustav. Između ostaloga, komentirao je kako su ovim pripremama za izmjenu zakona ujedno rađeni veliki zahvati u zakonodavstvu, a dotaknuo se i pandemije korona virusa.

- Reforma strukovnog obrazovanja, kurikulum, rađeni su veliki zahvati u zakonodavstvu, kao i izmjena hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, cijeli je sustav bio poprilično zakočen. Vrlo često slušali smo komentare da se ministarstvo bavi isključivo pandemijom. Jesmo se bavili pandemijom, ali u isto vrijeme smo se bavili i ostalim segmentima. Novina u zakonu je da to da rektori se biraju na jednokratni mandat od 6. godina bez mogućnosti ponavljanja, uvodi se kontrola pri osnivanju novih sveučilišta. Visoke škole postaju veleučilišta jer među njima ne postoje razlike osim količine odrađenih sati. Prijedlog je da se produži radni vijek nastavnika do 67. godine te da se omogući rad do 70. godine. Uvodi se digitalna diploma kao jedna od novina, javna objava doktorskih disertacija 30 dana prije javne obrane to će podići razinu doktorskih studija - pojasnio je Fuchs.

FUCHS PREDSTAVIO NOVOSTI Nacrt novog zakona: Doktorske disertacije ubuduće će se javno objavljivati 30 dana do obrane

Istaknuo je da je, prema podacima UN-a, Hrvatska zemlja s najmanjim brojem sati on-line nastave unutar Europske unije iako je snimljeno više od 7000 videolekcija.

Naglasio je da 70 posto učenika upisuje strukovne škole, a tek njih 30 posto upisuje gimnazije. Također, rekao je da oko 85 posto maturanata odluči nakon strukovne škole ići na fakultet. Zakon o obrazovanju donesen je 2003. godine i od tada je više puta mijenjan, ali još postoje dijelovi zakona koji su zastarjeli.

- Neke od odluka potpuno su zastarjele i neupotrebljive. Zadnjih pet godina izgubili smo 16.000 studenata, gotovo 5%, na našim sveučilištima, ali imamo oko 6 posto zaposlenih više. Iako imamo broj studenata koji pada, broj studijskih programa raste. Na 27 studijskih programa već godinama nemamo upisanog niti jednog studenta. Nesrazmjer raspoloživih resursa karakterizira neadekvatno dodjeljivanje znanstvenih zvanja - kazao je.

OKUPLJAMO NAJBOLJE A sad, Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska: Više od 20 stručnjaka govori na konferenciji 24sata

Pojasnio je kako je neprihvatljivo da su istraživački i inovacijski potencijali znatno iznad prosjeka Europske unije te da je ulaganje u istraživanja vrlo neučinkovito jer u Hrvatskoj imamo niz istraživanja koja nisu niti jedanput korištena.

- Bilo je, naravno, za očekivati da će se pojedinci ili skupine boriti protiv donošenja bilo kakvog novog zakona. Jedino što se može reći je da su oni članovi akademske zajednice koji su se trudili svojim radom u postizanju odličnih rezultata, ali za to nisu bili niti stimulirani ili su bili sprečavani u napredovanju, pa su godinama ostajali na istom znanstveno-nastavnom radnome mjestu, za to da se naprave promjene i da se uspostavi normalan i transparentan, realan i pravedan sustav.
Svi oni ostali koji ovim promjenama ovakvog prijedloga zakona gube položaj, moć, utjecaj, financijsku korist i cijeli niz ostalih povlastica koje koriste ili koje namjeravaju koristiti, poput uvođenja nove kategorije rektora emeritusa ili doživotnih plaćenih telefona, doživotnih uživanja sveučilišnih apartmana, ti su sigurno protiv toga i učinit će sve da stvarnim, legalnim i polulegalnim načinima opstruiraju ovaj sustav - zaključio je ministar Fuchs.