EU želi manje otpada kako bi zaštitili okoliš te planiraju uvesti pravila prema kojima će uređaji morati imati dulji rok trajanja. Serviseri će morati imati dijelove 10 godina od kupnje i uređaji će se lakše popravljati
EU mijenja pravila: Kućanski aparati morat će trajati dulje
Europska komisija ratificirala je nove standarde za kućanske aparate koji će od proizvođača zahtijevati dulji rok trajanja proizvoda i jamstvo o nabavi rezervnih dijelova kako bi se smanjila količina otpada i zaštitio okoliš.
Važeći standardi uglavnom su fokusirani na efikasnu potrošnju energije i vode a od 2021. godine njihova će izmijenjena verzija, fokusirana na mogućnost popravka, obuhvatiti i električne uređaje poput televizora, rasvjetnih tijela, frižidera i strojeva za pranje suđa i rublja.
U izmijenjenoj će verziji standarda proizvođači biti obavezni nabavljati rezervne dijelove za neovisne servisere u roku od 10 godina od datuma kupnje uređaja.
Ti će se dijelovi također morati moći zamijeniti upotrebom običnih alata i bez oštećenja proizvoda.
Prema procjenama Europske unije, te bi mjere zajedno s postroženim propisima o označavanju trebale smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za više od 46 milijuna tona godišnje.
- Brojke govore same za sebe: te mjere mogu uštedjeti europskim kućanstvima u prosjeku 150 eura godišnje i omogućiti do 2030. uštedu energije ekvivalentnu godišnjoj energetskoj potrošnji Danske - istaknuo je u priopćenju Jyrki Katainen, potpredsjednik EK za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost.
Krajnji efekt trebala bi biti manja količina starih uređaja na otpadu i manja potrošnja prirodnih resursa i manja emisija štetnih plinova u proizvodnji novih uređaja.
- Naša energetska efikasnost i strategija eko-dizajna bit će sve važniji instrumenti na putu prema ostvarenju zacrtanog dugoročnog cilja o potpuno dekarboniziranoj Europskoj uniji do 2050. godine - poručuje prema priopćenju povjerenik EU-a za mjere zaštite klime i energiju Miguel Arias Canete.
Nove mjere neće se odnositi na uređaje poput pametnih telefona i laptopova čije jednokratne baterije i softver s ugrađenim 'kočnicama' za performanse kritičari smatraju glavnim izvorom 'kulture bacanja'.