Ekološki materijali: drvo, cigla, slama, porobeton ili gume?

Možda je manje egzotično no, najsigurnije je držati se gradnje za koju ste sigurni da imate podršku, iskustvo i znanje stručnjaka i izvođača, te da je materijal i sustav gradnje primjeren geografskim karakteristikama zemljišta, klimi, seizmičkoj aktivnosti i sl. Jelušići su tragali za građevnim materijalom koji ima dobra termoizolacijska svojstva, omogućuje jednostavnu i brzu gradnju, ekološki je prihvatljiv. Usporedili su svojstva tradicionalnih materijala kao što su opeka, drvo, slama i modernijeg materijala, Ytong porobetona. Iako je i kamena kuća vrlo privlačna opcija, ostavili su je za vikendicu uz more.

Opeka je najrasprostranjeniji građevni materijal na našim prostorima.  Lako je dostupna, prihvaćena i ne iziskuje dodatnu edukaciju izvođača.  Vrlo je postojana i otporna na truljenje i insekte. Radi svoje gustoće sporije se zagrijava ljeti, i sporije hladi zimi, što pomaže u reguliranju temperature u domu. Moderniji proizvođači opeke unaprijedili su proizvodnju na način da u procesu proizvodnje manje zagađuju nego što je to bio slučaj u prošlosti. No, takvih je proizvođača vrlo malo.

Činjenica je da se za proizvodnju opeke utroši mnogo energije jer se ona peče na temperaturi od oko 1000 stupnjeva. Nedostatak u standardnoj gradnji opekom su debeli nanosi morta koji rezultiraju toplinskim mostovima i posljedičnom gubitku topline. Taj se gubitak može smanjiti dobrom izolacijom. Ali se na opeku najčešće stavlja stiropor, koji tokom vremena gubi svoja toplinska svojstva, ali o tome ćemo detaljnije u sljedećim člancima o termoizolatorima. U Hrvatskoj je čest slučaj da gradnja stane upravo u toj završnoj fazi, radi financijskih poteškoća ili nedovoljne informiranosti o energetskoj učinkovitosti, pa kuće ostanu bez fasade. Osim estetike, problem je što su takve kuće kao radijatori na otvorenom, troše najmanje 4 puta više od propisanog energetskog standarda.

Renata je željela drvenu kuću. Drvo je najprirodniji  „zeleni“ materijal. I ako se šume redovito i odgovorno održavaju, drveće će ponovno izrasti bez narušavanja prirodnog balansa. Drvene konstrukcije mogu trajati stoljećima neoštećene vremenom. Naravno, ukoliko su zaštićene od vlage, insekata i nepredviđenih oštećenja. Biorazgradivo je i ne stvara nikakva oštećenja u okolišu. Potrebne su relativno male količine energije kako bi se obradilo i pripremilo za gradnju. Međutim, drvo zahtjeva redovito održavanje, premazivanje kemikalijama kako bi se zaštitilo od insekata i vanjskih utjecaja. Ti premazi su skupi i sve samo ne ekološki te ostavljaju vrlo negativan otisak u okolišu. Sve to dodatno povisuje cijenu drva. Iako neravnina i nesavršenost daju drvu poseban prirodni šarm, moguće su poteškoće prilikom ugradnje i spajanja stranica, a s vremenom ono dodatno mijenja formu, odnosno „radi“.

                    Saznajte sve o projektu Niskoenergetska kuća A-Ž!

Slama je vrlo zanimljiv, svakako ekološki vrlo prihvatljiv građevni materijal. Dobar je toplinski i akustični izolator, ima dobra protupožarna i protupotresna svojstva, relativno dobru statičku čvrstoću, i otpornost prema nametnicima. U Hrvatskoj je lako dostupna i jeftina. Koriste se najčešće građevinski elementi od prešane slame kao ploče različitih dimenzija te tzv. CP blokovi. Prirodna je i bezopasna. Stanovanje unutar zidova od slame može poboljšati kvalitetu zraka jer iz nje ne isparavaju štetni spojevi poput formaldehida, što je slučaj kod mnogih modernih materijala. Upotrebom netoksičnih organskih završnih slojeva poput ilovače, prirodnih pigmenata i boja te prozračivanjem može se osigurati jedna od najsigurnijih i najugodnijih atmosfera za stanovanje. Međutim, na kvalitetu slame kao građevnog materijala primarno utječe sadržaj vlage, gustoća i način skladištenja bale i zaštita od žetve do gradnje. Iako se ne može pripisati nedostacima materijala, gradnja slamom te obrada unutarnjih i vanjskih zidova iziskuje znanje i iskustvo izvođača. Pogreške u izvedbi mogu drastično narušiti kvalitetu građevine. U ovom trenutku za kuće građene od slame gotovo je nemoguće dobiti uporabnu dozvolu.

Porasti beton ( YTONG ) postao je važnim proizvodom energetski učinkovitih gradnji u Europi, primarno zbog izvrsnih termoizolacijskih svojstava. Porasti beton je zrakonepropustan, a unutarnja klima zraka zdrava je, bez pojave plijesni, te stabilna glede vlažnosti. Prirodan je, reciklabilan, siguran, a za njegovu proizvodnju potrebno je daleko manje energije nego za proizvodnju opeke. Lagan je, praktičan i jednostavan za gradnju, što znatno smanjuje broj dana i radnika na gradilištu, što znači – uštedu. Odgovara svim klimatskim uvjetima, a termoizolacijska svojstva mogu se dodatno poboljšati Ytong Multipor izolacijom od istog materijala, ali s još više karakterističnih šupljina koje optimiziraju temperaturu.

Ukratko, Jelušići su tražili građevni materijal koji će zadovoljiti njihove osnovne kriterije: ekološki, konstrukcijski i financijski. Sve to dobili su s Ytong sustavom gradnje. U sljedećem nastavku voditelj projekata u Ytongu, Ranko Novak, dipl. ing. arh. objasnit će zašto je Ytong optimalno rješenje za gradnju niskoenergetske kuće, te koja su ostala svojstva ovog modernog građevnog materijala.

Redovito pratite projekt Niskoenergetska kuća A-Ž powered by YTONG na specijaliziranoj stranici 24sata.hr/niskoenergetska-kuca, kroz nedjeljne reportaže u novinama 24sata i svake nedjelje u 13 sati na 24sata TV. Svaki tjedan donosimo svježe informacije s gradilišta i aktualne teme iz područja energetske učinkovitosti i gradnje.