Edison je 1876. razvio i osnovao znameniti laboratorij Menlo Park nakon što je prodao prava na telegrafov patent. Western Union ga je kupio za 10.000 dolara (danas otprilike 260 tisuća) što mu je bio i prvi financijski uspjeh
Edison je s 13 prodavao novine, zaslužan je za razvoj kamere, a u karijeri broji tisuće patenata
Thomas Alva Edison bio je samouki znanstvenik i poduzetnik. Rodio se u mjestu Milan u američkoj državi Ohio 11. veljače 1847., a već u mladosti je počeo stvarati i objavljivati izume. Preminuo je na današnji dan, 18. listopada 1931. godine.
Kao dječak je počeo prodavati novine, slatkiše i povrće na vlakovima od Port Hurona do Detroita. S 13 godina je tjedno zarađivao gotovo 50 dolara koje je koristio za znanstvenu opremu i eksperimente.
Poduzetni mladić
S 15 godina je spasio trogodišnjeg Jimmyja Mackenzieja od udara vlaka, na što mu se njegov otac zahvalio i omogućio da Edison nauči raditi kao operater telegrafa. Taj posao je radio neko vrijeme dok nije dobio otkaz zbog zamalog sudara dva vlaka.
I tada je shvatio svoj poduzetnički potencijal. Dobio je ekskluzivna prava da prodaje novine i na cesti, zajedno s četiri pomoćnika. Kao 19-godišnjak radio je u Kentuckyju u uredu Associated Pressa. Preferirao je noćne smjene kako bi mogao čitati i eksperimentirati. Ljubav prema znanosti koštala ga je posla jer je tijekom izrade baterije s olovnom kiselinom dio prolio po podu. Sadržaj je prošao kroz pukotine poda i pao na stol šefa. Drugo jutro, dobio je otkaz.
Njegov prvi patent je bio električni uređaj za snimanje glasa 1. lipnja 1869. Kako nije bilo previše interesa za taj uređaj, preselio se u New Jersey. S mentorom i izumiteljem Franklinom Leonardom Popeom osnovao je iste godine tvrtku Gold Indicator Company. U njoj je Edison razvio napredni sustav za slanje telegrafskih poruka.
Edison je 1876. razvio i osnovao znameniti laboratorij Menlo Park nakon što je prodao prava na telegrafov patent. Western Union ga je kupio za 10.000 dolara (danas otprilike 260 tisuća) što mu je bio i prvi financijski uspjeh.
Menlo Park je postao tehnološki centar za razvoj i inovaciju. Brojni patenti i izumi se tamo pripisuju njemu, ali i kolegama koji su radili vlastita istraživanja.
Razvio je Edison i kinetoskop i kinematograf. Oni su radili na perforiranu filmsku vrpcu, sa statičkim snimkama kako bi se stvorila iluzija pokreta, što je sve do pojave video tehnologije osnovna metoda prikazivanja fotografije u pokretu. Edison je kinematograf konstruirao 31. kolovoza 1879. godine.
Razvoj kamere
Kinetoskop je maleni filmski uređaj, a Edison ga je sastavio u veljači 1893. On se mogao rotirati i uhvatiti najbolju sunčevu svjetlost pomoću koje se stvarala slika. Prvo prikazivanje njegova "filma" bilo je u svibnju 1893., a na njemu su se mogli vidjeti njegovi radnici koji su se pretvarali da su kovači. Samo je jedna osoba u mogla gledati u kutiju.
Njegov izum inspirirao je braću Lumière, koji su napravili kameru i projektor. Edison je ubrzo nakon toga tužio tvrtku American Mutoscope and Biograph Pictures tvrdeći da su ukrali njegov patent za svoj kinematograf, preteču filmske kamere.
Edisonov najpoznatiji patent je usavršena žarulja sa žarnom niti 31. prosinca 1979. Iako je žarulja izumljena 40 godina prije toga, Edison je razvio ugljenu nit koja je mogla gorjeti satima i električni generator, dovoljno snažan da pokrene cijeli rasvjetni sustav. Toga dana, jednom žaruljom je osvijetlio jednu ulicu u Menlo Parku.
Interes građana za taj događaj bio je ogroman, pa je željeznica uvela posebne vlakove prema Menlo Parku toga dana.
Do kraja života Edison je prijavio više od tisuću izuma, od kojih su neki predstavljali usavršavanje postojećih rješenja, drugi otvorili prostor za novi tehnički napredak i bili poticaj drugima, dok su neki patenti odmah ušli u primjenu.