Digitalna promjena u visokom obrazovanju: Studente će prvo privući suradnja s industrijom

Snaga društvenog umrežavanja toliko je velika da je broj aktivnih korisnika digitalizacije diljem svijeta od 2018. godine s 2,62 milijarde narastao na 3,43 milijarde, što je oko 49% ukupne Zemljine populacije. U Hrvatskoj je 2020. bilo 51% aktivnih korisnika društvenih medija, kaže prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

O važnosti digitalizacije u visokom obrazovanju prof. Zmaić opširnije će nam govoriti na 7. izdanju konferencije "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska", 5. travnja. Jedan od iskoraka FAZOS-a je i studij Digitalne poljoprivrede, koji od ove godine provode u suradnji s Fakultetom elektronike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku.

- Studij Digitalne poljoprivrede na engleskom jeziku je sveučilišni diplomski interdisciplinarni studij. Treba napomenuti kako je proces digitalizacije poljoprivrede u RH krenuo odnedavno, a može se reći da su velike tvrtke usvojile digitalnu tehnologiju u određenom postotku. Međutim, isto se ne može reći za male i srednje poljoprivredne proizvođače kojima su pojedine digitalne tehnologije još uvijek nedostupne ponajviše zbog visine ulaganja te nedovoljne razine znanja. Studenti će po završenom studiju steći znanja i vještine potrebne za upravljanje modernim digitaliziranim sustavima. Isto tako, studij nudi i kreativne vještine gdje će studenti sami moći kreirati različite digitalne alate koje će moći implementirati u poslovanje svog sadašnjeg ili budućeg gospodarstva - ističe Zmaić.

'Još postoji jaz između studenata i institucija'

- Treba svakako istaknuti, iako je visoko obrazovanje već duboko zakoračilo u digitalni svijet, kako još uvijek postoji digitalni jaz između studenata i njihovih obrazovnih institucija, te postojanje trenda prema neadaptaciji novih tehnologija u visokoobrazovnim ustanovama. No, unatoč navedenome digitalizacija je nezaustavljivi proces koja omogućava institucijama u visokom obrazovanju i studentima velike benefite a ogledaju se u administrativne procese koji prate nastavu i tijek studiranja, povećava kvalitetu i točnost podataka te omogućava integriranje informacijskog sustava jedne ustanove s informacijskim sustavima drugih ustanova - ističe dekan FAZOS-a.

- Fakultet surađuje s brojnim gospodarskim subjektima, a samo ove godine je Fakultet potpisao više sporazuma o suradnji kao npr. s tvrtkom NUTRISfarmTM gdje će se promovirati proizvodnja proteinskog boba. U smislu novih digitalnih tehnologija, FAZOS će ove godine podići smart sustav navodnjavanja u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede RH. Također, u procesu smo prijave projekta izrade Strategije digitalne transformacije poljoprivrede u regiji - zaključuje Zmaić, kojem će se kao sugovornik pridružiti i Davor Švaić, dekan Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu.

Edu4Games: Uspješan završetak pilot-projekta

ADU je s partnerima (Akademija likovnih umjetnosti, Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Fakultet organizacije i informatike te Fakultet elektrotehnike i računarstva) voditelj nedavno završenog pilot-projekta Edu4Games, koji je zamišljen kao interdisciplinarni studij za kreatore videoigara kroz umjetničku i znanstvenu praksu te istraživanje.

Kako se uskladiti s novim kontekstom obrazovanja

- Smatram kako digitalizacija kao proces sama po sebi visokom obrazovanju ne donosi ništa novo. Doba u kojem živimo i za koje obrazujemo već jest digitalno pa možemo govoriti o tome kako digitalizacija obrazovanja znači bolju usklađenost s kontekstom za koji obrazuje. To se odnosi na stjecanje generičkih digitalnih kompetencija, potom onih specifičnih, stručnih te konačno i korištenje digitalnog okruženja za istraživanje i stvaralaštvo što je, uz učenje i poučavanje, suština visokog obrazovanja - kaže Švaić.

Na pitanje kako ispuniti očekivanja studenata od programa koje upisuju na ADU, on zaključuje: Ništa lakše!

'Nužna je suradnja s onima za koje se obrazuje'

- Studenti koji upisuju studijske programe na umjetničkim akademijama prije svega su visoko motivirani za područje studija. Time su i njihova očekivanja vrlo visoka, što pred umjetničke akademije postavlja iznimno visoke kriterije. Za razliku od nekih drugih područja, od umjetničkog se očekuje da studente pripremi za samostalni rad, da podrži njihov osobni i kreativni razvoj te da ih pripremi za profesionalnu karijeru, koju u umjetničkom području studenti najčešće doživljavaju kao karijeru u međunarodnom kontekstu kulturnih i kreativnih industrija.

Dekan ADU pritom ističe kako fakulteti i studijski programi moraju imati obrazovanje za sve one tehnologije za koje se od studenata očekuje da ih poznaju po završetku studija.

- To ne podrazumijeva da fakulteti moraju imati na raspolaganju sva najnovija tehnološka dostignuća - kako bi obrazovanje moglo postići najviši mogući potencijal nužna je suradnja s dionicima za koje obrazuje - bez njihove uključenosti nema kvalitetnog visokog obrazovanja - zaključuje Švaić.

Prijavite se na career speed date s poslodavcima!

Pridružite nam se 5. travnja u ZICER-u Zagrebačkog velesajma od 9 sati i na našim digitalnim platformama. Prijavite se na www.boljeobrazovanje.hr.

Partneri projekta su Europska komisija, Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET, Fina, Erste, KONČAR, Stega tisak i LEAPWISE, a projekt podržavaju ZICER, FOI i FER.