Dvije trećine tinejdžera štedi, veći džeparac primaju gimnazijalci, znaju što je inflacija, a o financijama uglavnom vjeruju roditeljima, pokazuje istraživanje istraživanje Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje
VELIKO ISTRAŽIVANJE
Čak 92% tinejdžera u Hrvatskoj zabrinuto je za svoju financijsku budućnost, žele stan i auto
Tinejdžeri u Hrvatskoj financijski su pismeniji od prijašnjih generacija, sve više štede, razumiju da novcu s vremenom opada vrijednost, no još nemaju dovoljno razvijene stavove o novcu.
Njih 71 posto u dobi od 13 do 19 godina štedi, a 63 posto svjesno ih je vremenske vrijednosti novca. 85 posto tinejdžera dobiva mjesečni džeparac od 100 do 500 kuna, a njih čak 93 posto zabrinuto je za svoju financijsku budućnost.
Pokazalo je to istraživanje Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje provedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka ovoga proljeća među 1011 mladih u Hrvatskoj. U istraživanju su učenici osmog razreda osnovne škole, gimnazijalci i učenici strukovnih škola iz svih regija Hrvatske, pri čemu ih je najviše iz Zagreba i okolice, a cilj istraživanja bio je izmjeriti financijsku pismenost i financijsku uključenost tinejdžera u Hrvatskoj.
OVDJE POGLEDAJTE CIJELO ISTRAŽIVANJE O FINANCIJSKOJ PISMENOSTI MLADIH.
Gimnazijalci dobivaju veći džeparac
Dobiveni podaci pokazuju zanimljive trendove. Tako se pokazalo kako su učenici gimnazija općenito više financijski pismeni i imaju bolje informacije od vršnjaka u strukovnim školama.
Među 85 posto tinejdžera koji dobivaju džeparac manje od trećine iz strukovnih škola. Gimnazijalci pritom dobivaju i veći džeparac od strukovnjaka. Polovica svih koji primaju džeparac dobiva do 500 kuna mjesečno. No pritom 31 posto učenika srednje strukovne škole dobiva džeparac do 100 kuna, dok 61 posto gimnazijalaca ima džeparac do 500 kuna. Da su zadovoljni džeparcem iskazalo je 67 posto učenika, oni iz strukovnih škola uglavnom kažu kako nemaju dovoljno za mjesečne troškove. S džeparcem su najzadovoljniji učenici iz Slavonije.
Kako se ističe u istraživanju, dobivanje džeparca u tinejdžerskoj dobi vrlo je važno jer djeca i mladi koji dobivaju određeni iznos na raspolaganje za određeno vrijeme bolje upravljaju svojim novcem i stječu ispravnije financijsko ponašanje.
To pokazuju i brojke. Veću odgovornosti pri upravljanju novcem pokazuju tinejdžeri koji dobivaju džeparac (njih 85%), dok od onih koji ne dobivaju džeparac, čak 36% ne zna s kojim iznosom novca mjesečno raspolažu, odnosno koliko troše.
Troše na odjeću i izlaske
A bez obzira na to koliko dobivaju, tinejdžeri džeparac najviše troše na izlaske (62%) i hranu u školi (62%) ili pekarnici (50%), odjeću i obuću (40%) te kozmetiku (32%). Na izlaske i zabavu najviše troše gimnazijalci, učenici u 3. razredu srednje, te oni koji žive u Dalmaciji i velikim gradovima. Na hranu najviše troše 15-godišnjaci i 18-godišnjaci, učenici strukovnih škola i oni u manjim mjestima. Koliko je redovito mjesečno primanje bitno, pokazuje i to da od onih koji ne primaju džeparac njih 36 posto ne zna s kojim iznosom mjesečno raspolažu. Razlike vezane uz obrazovanje vidljive su i kod financijskih odluka.
83 posto tinejdžera ispravno donosi odluke o kupnji, no i u toj kategoriji prevladavaju gimnazijalci i učenici koji žive u Zagrebu i okolici te sjevernoj Hrvatskoj. Što se tiče štednje, ona, očekivano, ovisi o iznosima kojima raspolažu. Tako 64 posto tinejdžera mjesečno uštedi između 50 i 500 kuna.
Pa ipak, iako donose informirane odluke o kupnji, odluke na što će potrošiti štednju pokazuju kako mladima nedostaje znanja o upravljanju novcem. Više od polovice (53%) izjavilo ih je kako štede za kupnju odjeće i obuće, potom za kupnju dara dragoj osobi i poseban izlazak. Oko trećine ih štedi za putovanje, kupnju nečeg većeg, dok ih oko četvrtine štedi za vozački ispit. Za kupnju knjige ili tečaj manje od 10 posto.
Najviše vjeruju roditeljima
Unatoč činjenici da su danas mladima dostupni brojni besplatni izvori znanja, nizak postotak onih koji ulažu u dugoročne ciljeve poput obrazovanja upućuje na nedostatak kontinuiranog financijskog obrazovanja. A na to možda najviše upućuju i podaci o tome kome mladi vjeruju i gdje se informiraju kad je u pitanju novac.
Njih čak 66% o novcu najbolje uči u razgovoru s roditeljima, kojima i najviše vjeruju kad je u pitanju novac (82%), te prijateljima i članovima obitelji. O novcu ih 23 posto najbolje uči u školi, ali nastavnicima vjeruje tek 1 posto. Četvrtina ih se informira na internetu.
Samo15 posto tinejdžera smatra kako o novcu ne treba učiti, no ipak upućuje na potrebu sustavnog obrazovanja mladih o financijama, čemu pridonose i kampanje koje provode Štedopis, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska narodna banka i druge financijske institucije.
- Naši su nalazi istraživanja adolescenata usporedivi s najnovijim rezultatima istraživanja financijske pismenosti odraslih građana u Hrvatskoj koje je krajem 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) gdje su Hrvati pokazali relativno dobro financijsko znanje i ponašanje, ali loš odnos prema novcu, što ukazuje na potrebu daljnjih aktivnosti financijskog obrazovanja s naglaskom na stjecanje ispravnih financijskih stavova o dugoročnoj štednji i financijskom planiranju, i to ne samo mladih, već svih građana - zaključuje Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
