'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska': Mlade treba učiti da budu inovativni i da razmišljaju

Ova konferencija je hvalevrijedan projekt, treba diskutirati kakvo obrazovanje želimo. Ministarstvo je u posljednje dvije godine uložilo goleme napore za obrazovnu reformu po svim linijama, od predškolskog odgoja do visokog školstva, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, koji je jučer gostovao na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" u organizaciji 24sata.

Naime, u utorak se u prostorijama Zagrebačkog inovacijskog centra održala sedma po redu konferencija. Kao i svaki put od 2017. godine, kad su 24sata pokrenula najveću konferenciju o obrazovanju u Hrvatskoj, i ovogodišnja konferencija okupila je vrhunske stručnjake iz područja obrazovanja, znanosti i odgoja kako bi svi zajedno potražili odgovore na bitna pitanja.

Na početku konferencije sudionicima se obratio izvršni direktor 24sata Goran Gavranović kako bi još jednom zahvalio svim zaposlenima u prosvjeti na onome što čine za našu budućnost, odnosno našu djecu.

- Mi kao medij uvijek ćemo podržavati da znanje napreduje. Kad smo počeli prije sedam godina, rekli smo da ćemo pokrenuti jednu akciju koja će potaknuti promjene. U tom periodu mnogo toga se promijenilo.

Nešto na bolje, no mnoge su stvari ostale iste ili se, nažalost, promijenile na gore. Prema posljednjem popisu stanovništva, evidentno nas je manje. Ljudi koji su se iselili iz Hrvatske u velikom broju su obrazovani mladi ljudi s diplomama. Na nama je da njih, ta iskustva i znanja koja su stekli vani, pokušamo vratiti u Hrvatsku. Ja sam izuzetno veliki optimist i siguran sam da će naši profesori, nastavnici i odgojitelji u vrtiću učiniti sve da mlađe generacije pronađu svoj dom i šire svoja znanja baš ovdje u Hrvatskoj - rekao je Gavranović.

FUCHS PREDSTAVIO NOVOSTI Nacrt novog zakona: Doktorske disertacije ubuduće će se javno objavljivati 30 dana do obrane

Kako već znamo, pandemija je promijenila paradigmu učenja te još više apostrofirala silne rupe u krhkom obrazovnom sustavu punom nedosljednosti i loših odluka te naglasila potrebu za hitnim promjenama u cjelokupnom obrazovanju.

- Cijeli svijet je bio na nastavi na daljinu, mi nismo ništa posebno. Mojim učenicima to nije bilo ništa značajno novo jer su već bili u digitalnoj tehnologiji. Dakle, moglo se učiti i prije nastave na daljinu jer danas svijet ide drugačije i ne možete predavati nastavnicima priče iz 2012. U vrijeme mog školovanja nije postojalo računalo. Petica ne smije biti jedino što je učenicima važno. Sustav trebamo drugačije pokrenuti - rekla je Sandra Vuk, voditeljica Webučionice, nastavnica i dobitnica ovogodišnjeg Ponosa Hrvatske.

- Nije poanta učiti djecu da budu vrhunski programeri, poanta je učiti ih da budu inovativni. Generalno obrazovni sustav ima jako puno problema. Mi djecu odgajamo da daju točan odgovor pa se ni ne trude razmišljati. Problem je da se uči za ispite, čime se optimizira skroz kriva stvar i onda na tržište dolaze ljudi bez kreativnosti i inovativnosti. Najbolja reforma bi bila kad bi došli učiteljima i rekli zaboravimo sve propise, hajdemo pustiti učiteljima i učenicima da godinu dana rade ono što im je strast - rekao je Marin Trošlje, suosnivač STEMI-ja.

Sasvim je jasno da tržište rada traži inovativnost, kreativnost, multidisciplinarno učenje, kritičko i logičko razmišljanje, a s obzirom na sve razvijeniju digitalnu tehnologiju, od izuzetne je važnosti da se kroz obrazovanje svim učenicima u osnovnim i srednjim školama, ali i studentima usade potrebne vještine kako bi postali konkurentni što na hrvatskom, što na globalnom tržištu. Da Hrvatska mora pronaći način kako će to ostvariti - rekao je i Frane Šesnić, direktor ZICER-a.

OKUPLJAMO NAJBOLJE A sad, Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska: Više od 20 stručnjaka govori na konferenciji 24sata

- Danas više nismo konkurentni jedni drugima u Hrvatskoj, nego u svijetu. Moramo naći način kako će naši mladi biti konkurentni na globalnom tržištu. Naši mladi znaju što rade. Potrebna su puno veća znanja i sposobnosti kako bi se iz tako mlade države globalno pozicionirali. Bitno je konstantno gledati koji su trendovi i kako ih uobličiti u napredak znanja i obrazovanja. Treba osvijestiti da je potreba cijelo se vrijeme obrazovati - dodao je Šesnić. Također se i na posljednjem panelu raspravljalo o karijerama mladih, a sve više poslodavaca je shvatilo koliko je bitno svojim zaposlenicima pružiti daljnje obrazovanje nakon fakulteta.

- Nakon što osoba izađe s fakulteta ona misli da je gotov proizvod, ali to nije tako. Ono što se mi trudimo je da svim studentima omogućimo specijalizaciju. Studenti nisu do kraja spremni za tržište rada kad izađu s fakulteta, to su ljudi koji imaju dobru platformu, zato smo mi u našoj tvrtki zaključili da moramo razviti vlastitu metodologiju kako dalje. Identificiramo njihove jače i slabije točke te ih smještamo u timove gdje će moći unaprijediti svoje slabije točke. Čak 50 posto IT sektora odlazi na daljnje edukacije kad se zaposle. Shvatili smo da trebamo biti tvrtka koja odgaja IT stručnjake i sustavno se bavi edukacijom - naglasio je Zlatko Horvat, direktor LEAPWISE-a.

Osim stručnjaka, učitelja, nastavnika i profesora, na konferenciji su sudjelovali ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs te Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju. Ministar Fuchs je javnosti, između ostalog, predstavio novosti o izmjeni Zakona o visokom obrazovanju te dodao kako je nedopustivo da su istraživački i inovacijski potencijali daleko ispod prosjeka EU.

Na tri panela na kojima se raspravljalo o posljedicama pandemije, učincima digitalizacije u školama i kako obrazovati mlade da budu konkurentni na tržištu rada, ugostili smo, među ostalim, i Anu Sović Kržić, predavačicu na FER-u i predsjednicu Hrvatskog robotičkog saveza, Mariju Šutalo iz tvrtke STEMI i inicijative Škola budućnosti, zatim predstavnike Ministarstva znanosti i obrazovanja te CARNET-a. U raspravi su sudjelovali i Maja Martinović, prodekanica diplomskog MBA studija, Jana Žiljak Gršić, dekanica Tehničkog veleučilišta Zagreb, Senka Maćešić, prorektorica za digitalizaciju i razvoj riječkog sveučilišta, Krunoslav Zmaić, dekan Agrobiotehničkog fakulteta u Osijeku, Davor Švaić, dekan Akademije dramskih umjetnosti i voditelj projekta Edu4Games, Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina te mnogi drugi. Studenti i profesori na zagrebačkom FER-a imali su priliku predstaviti zadivljujuće projekte na kojima trenutačno rade. Na kraju konferencije predstavljeni su i pobjednici Hackathona 24sata. Ekipa s FOI-ja pod nazivom Max Effort Prime, odnosno studenti Filip Bel, Jakov Glavina i Patrik Galina su za svoju aplikaciju "Šparo" dobili najviše bodova od strane žirija i osvojili stipendiju od 9000 kuna.

PRATITE UŽIVO Šuica na konferenciji: 'ALMA je projekt koji će mladima pružiti priliku da uče u zemljama EU'

- Svi smo shvatili da je iznimno važno da obrazovanje bude dio svakoga od nas. Čuli smo probleme, čuli smo kritike, čuli smo i one dobre stvari. Natjecatelji na Hackathonu su pokazali što mladi mogu. Kad čujemo sve ovo, vidimo da se nešto ipak pomiče. Mi nastavljamo našu kampanju ‘Bolje obrazovanje, bolje Hrvatska’ na svim nivoima - zaključila je Ana Dasović, urednica rubrike Obrazovanje i organizatorica projekta.