Nakon deset godina karijere u inozemstvu se vratila u Hrvatsku te se prijavila i dobila prestižni projekt Europskog istraživačkog vijeća vrijednog oko milijun i pol eura. Sa svojim timom je otkrila novih 11 tisuća galaksija
'I MI SMO U SUŠTINI ZVIJEZDE'
Astrofizičarka Vernesa Smolčić je zvijezda na svjetskoj razini: 'Otkrili smo 11 tisuća galaksija'
Prošli tjedan se obilježavao Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, pa smo tim povodom razgovarali sa znanstvenicom, astrofizičarkom Vernesom Smolčić (41) koja je ujedno i redovna profesorica na PMF-u.
Kolega fizičar s instituta Ruđer Bošković za Vernesu kaže da je 'zvijezda na svjetskoj razini'. I njegov opis astrofizičarke je prikladan jer su njeni uspjesi zadivljujući. Za astrofiziku se odlučila tijekom studija na PMF-u u Zagrebu, iako je već u srednjoj školi bila očarana svemirom maturalnu radnju je pisala na temu Sunčeva sustava.
Diplomirala je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala na Sveučilištu Heidelberg. Postdoktorat je završila na Caltechu (California Institute of Technology) te Sveučilištu u Bonnu. Nakon deset godina, 2013. godine se vratila u Zagreb te postaje prva znanstvenica u Hrvatskoj koja je dobila prestižni projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC) za znanstvenike na početku samostalne karijere. Impresivno.
Njen međunarodni tim sa sjedištem u Hrvatskoj je koristio vrlo precizne najsuvremenije radioteleskope, kako bi odgovorila na temeljna pitanja o razvoju galaksija u svemiru. Generirali su podatke o stvaranju zvijezda, kao i o porastu mase zvijezda i supermasivnih crnih rupa u galaksijama.
Upitali smo je koje je njeno najveće znanstveno postignuće kroz dosadašnju karijeru, rekla nam je da je to upravo projekt ERC, te da je cijeli proces za dobiti sredstva za taj projekt i samo vođenje projekta bio velik izazov.
- Sam projekt je trajao od 2014. do 2019. godine i raspolagali smo sa sredstvima od milijun i pol eura. Osnova istraživanja u mom znanstvenom području, opažačkoj astronomiji su zapravo podaci koje dobijemo su upravo s najboljih svjetskih teleskopa. Kad smo se prijavljivali za korištenje Very Large Array teleskopa, prvi krug ljudi koji odlučuje hoćemo li dobiti teleskop na korištenje su nam dali zeleno svjetlo, no drugi krug ljudi nam je rekao kako teleskop još nije spreman. Pa smo se opet prijavili, jedni dozvolili, no drugi su rekli da imamo samo 10 posto od 400 sati koje smo tražili. Trebali smo s tih 10 posto opravdati, ostalih 90 - ispričala nam je Vernesa, koja se s timom namučila kako bi opravdali brojke. No opravdali su, te dobili i ostalo vrijeme koje je potrebno za znanstveno istraživanje.
To je bio ujedno i prvi veliki projekt za koji se koristio novi unaprijeđeni teleskop Very Large Array. Tri godine im je trebalo samo da prikupe podatke, a onda su nastali novi 'problemi'. Software za obradu prikupljenih podataka je bio još u fazi testiranja, pa je i to oduzelo vremena.
Varnesa i njen tim su istraživali galaksije, otkrili 11 tisuća novih, a ujedno sad znamo da galaksije sve manje proizvode zvijezde. Da, galaksije su te u kojima se stvaraju zvijezde. Prije 13,8 milijardi godina se dogodio Big Bang, a prije 10 milijardi godina svemir je imao 'party' i proizvodio puno više zvijezda. No sad su se galaksije potrošile, tj. istrošile svoj plin koji je zapravo potreban da bi se 'rodile' zvijezde. Isto tako, istraživali su što se to zapravo događa u ranom svemiru i koliko zvjezdana prašina smeta opažanjima, zaključak je da smeta.
Zanimalo nas je da li postoje vanzemaljci, kako kaže Vernesa - vjerojatno postoje, no jedno je sigurno, za sad ne znamo da izgledaju onako kako si mi zamišljamo.
- Vanzemaljci mogu biti i bakterije, pa je odgovor da postoje - nasmijala se Vernesa koja smatra da je popularizacija znanosti neizmjerno su bitne, pa je tako pokrenula online projekt pod imenom 'Astroučionica' gdje je približila znanost astrofizike široj javnosti. Objasnila zašto je nebo plavo, ali i zašto postoje godišnja doba.
- Zabavlja me vrlo kompleksne znanstvene koncepte svesti na jednostavan rječnik, prikladan za djecu. Istinski me veseli - rekla je s osmijehom na licu Vernesa koja je jedna od osam astrofizičarka u Hrvatskoj.
Sudjelovala je i u stvaranju slikovnice Psi u svemiru, ali i Astrokuharice gdje možete naći recepte za 'Čokolaksiju', a uskoro planira i pokrenuti radionizu astronomije za najmlađe.
- Komunikacija o temi je bitna, tako se popularizira tema. Naručila sam razne stvari za radionicu kako bi djeci bilo lakše shvatiti o čemu im pričam - ispričala nam je uzbuđeno Vernesa, koja će sigurno neko dijete potaknuti da odabere upravo astrofiziku.
Jedna zabavna činjenica koju nam je otkrila prof.dr.sc. Vernesa Smolčić je da su zvijezde zaslužne za željezo u našoj krvi, pa smo u suštini svi mi na neki način zvijezde.
Pa kad se loše osjećate, samo se sjetite da ste i vi zvijezda!
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
