Njemački ADAC je usporedio emisiju CO2 kod plug in hibrida i konvencionalnih automobila u stvarnom, svakodnevnom prometu i rezultati nisu baš najbolji za aute koje je moguće puniti na utičnici
ADAC je testirao: Plug-in hibridi zapravo uopće nisu ekološki
Neki plug in hibridi i nisu baš savršen kompromis između električnog i konvencionalnog automobila pokazao je test renomiranog njemačkog auto kluba ADAC. Naime, neki plug in hibridi u praksi proizvode osjetno više CO2 od klasičnih hibrida, ali i od drugih usporedivih automobila s benzinskim i dizelskim motorima. To je slučaj čak i kad ih se redovito puni strujom i većinu vremena vozi samo na pogon električnim motorom.
ADAC je testirao 10 plug in hibrida te ih je usporedio s konvencionalnim verzijama istog modela. U obzir je uzeta emisija CO2 iz ispušnog sustava automobila, ali i CO2 koji je generiran proizvodnjom struje kojom su auti napunjeni. Od deset testiranih plug in hibrida samo se tri modela pokazalo štedljivijima i manje štetnima na okoliš u gotovo svim situacijama. Četiri testirana automobila pokazali su se ekološkima samo kada ih se većinu vremena vozi na struju, a najlošija tri su veći CO2 zagađivači čak i kad ih se 80% vozi na struju koja se puni iz utičnice.
Najbolje su na testiranju prošli Volvo XC40 T5, Peugeot 508 SW 1.6 Hybrid i Mercedes GLE de, dok su apsolutno podbacili Mercedes B-klase, BMW serije 3 i X5 u plug in hibridnim verzijama. Potpune rezultate ADAC-ovog testa možete provjeriti na grafici ispod. Ušteda odnosno manja emisija CO2 u odnosu na konvencionalan model je iskazana u pozitivnim postotcima. Negativnim postocima su prikazane vrijednosti koje su veće, odnosno lošije u odnosu na konvencionalne modele. Tamno sivom bojom prikazan je odnos plug in hibrida i konvencionalnog modela kad se plug in hibrid uopće ne puni strujom iz vanjskog izvora. Svijetlo sivom bojom je označen odnos kad plug in hibrid 50 posto puta pređe na električni pogon strujom iz vanjskog izvora, a žutom bojom čak 80 posto električne vožnje.
Plug in hibridi su automobili koji koriste benzinski i električni motor te ih se za razliku od klasičnih hibrida može puniti strujom iz vanjskog izvora. No u odnosu na električne automobile plug in hibridi imaju mnogo manje baterije te realan doseg s jednim punjenjem do oko 50 kilometara. Kada se baterija isprazni oni nastavljaju raditi kao klasični hibridi, no u sebi vuku 100, 200, nerijetko i više kilograma teže baterije što se svakako loše odražava na potrošnju.
Ipak, mora se priznati da ADAC nije bio potpuno fer ori odabiru modela za usporedbu. Većina plug in hibrida bila je osjetno veće snage i boljih performansi od modela s kojima su ih usporedili. Na primjer BMW 330e ima 292 KS, a 320d samo 190, a Peugeot 508 u hibridnoj verziji ima 225 KS, dok u benzinskoj 181 KS. Također, u testu se u obzir uzimala samo emisija CO2, a ne i ostalih šetnih tvari i čestica iz ispuha po kojima su dizelaši ipak mnogo lošiji od benzinskih plug in hibrida.