Europarlamentarci vjeruju da je nakon takvog glasovanja ACTA za Europsku uniju mrtav sporazum. Mogao bi se vratiti nakon odluke suda EU koji razmatra ACTA-u
ACTA je mrtva? EU parlament na glasanju odbacio sporazum
Europski parlament većinom glasova odbacio je danas kontroverzni antipiratski trgovinski sporazum ACTA. Za taj sporazum glasovalo je samo 39 eurozastupnika, čak 478 bilo je protiv, a 165 suzdržano. Europarlamentarci vjeruju da je nakon takvog ishoda glasovanja ACTA za Europsku uniju mrtav sporazum. No, Europska komisija mogla bi ga ponovno uputiti Europskom parlamentu ako Sud Europske unije, kojemu je ACTA upućena na razmatranje, zaključi da taj sporazum nije protivan ugovorima EU.
Današnji ishod u Strasbourgu bitan je i zbog toga što je to prvi put da Europski parlament koristi ovlasti koje mu daje Lisabonski ugovor i odbija jedan trgovinski sporazum. Vijest je važna i za milijune građana koji su prosvjedovali ili potpisivali peticije protiv ACTA-e. Za Europsku komisiju, koja je je bila pokretačka snaga u višegodišnjim pregovorima oko ACTA-e, ovo je ozbiljan udarac.
Uoči današnjeg glasovanja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, svih pet nadležnih odbora Europskog parlamenta izjasnilo se protiv prihvaćanja ACTA-e. Četiri od pet najvećih političkih grupacija u Europskom parlamentu najavilo je svoje protivljenje ACTA-i, a jedino je Europska pučka stranka, grupacija kojoj inače pripada i HDZ, pokazivala znakove podrške trgovinskom sporazumu. Ali i u redovima EPP-a mnogi eurozastupnici protivili su se takvom službenom stavu.
U posljednjem pokušaju da spasi ACTA-u, Klub zastupnika EPP-a uoči samog glasovanja danas zatražio je da se izjašnjavanje odgodi dok Sud Europske unije ne donese svoj pravorijek. Ali taj prijedlog odbačen je većinom glasova, nakon čega se pristupilo glasovanju o prihvaćanju ili odbacivanju samog sporazuma. David Martin, izvjestitelj Europskog parlamenta za ACTA-u, zadovoljan je ishodom glasovanja i ponavlja da je ACTA loše napisan sporazum, podložan pogrešnim tumačenjima i stoga može predstavljati ugrozu za građanske slobode.
Sada kad je ACTA u ovom obliku mrtva, David Martin naglašava da je potrebno pronaći alternativne načine za zaštitu intelektualnog vlasništva, što je bio glavni smisao pisanja ACTA-e.