Učenici iz 16 škola iz obje zemlje te njihovi mentori okupili su se na Kampu robotike u Osijeku gdje su radili s najmodernijom opremom, a predavanje im je držao Chris Mcquin
Đaci iz Srbije i Hrvatske slagali robote koji dižu stvari i hodaju
Profesori i učenici iz osam škola u Hrvatskoj i osam škola u Srbiji, njih 40-ak, šest su mjeseci sudjelovali u projektu Kamp robotike, koji su zajednički organizirali Osijek Software City, Istraživački centar Petnica u Srbiji te Američka ambasada u Zagrebu.
- Prvi kamp je bio u siječnju u Petnici i tamo smo održali početnu radionicu uz niz predavanja. Podijelili smo djeci naše robote heksapode i zadali im zadatak koji su morali riješiti u sljedećih šest mjeseci. U Osijeku smo se okupili na drugoj radionici, koja je i završnica projekta. Svaki je kamp trajao pet dana i zadnjeg dana učenici su morali demonstrirati rad svog robota, ali i prezentirati kako su riješili zadani problem - pojasnio je Marin Trošelj iz hrvatske tvrtke STEMI, koja je učenicima svake škole u kampu donirala robota heksapoda, a uz to su bili još predavači i mentori. Cilj kampa je bio zapravo naučiti djecu kako se stvara, da od djece koja su konzumenti tehnologije stvorimo male stvaraoce i kreativce.
Sastaju se i na praznicima
- Heksapod je naš proizvod i djeca su, zajedno s učiteljima, dobila komplete s kojima su učili 3D modeliranje; kako se robot dizajnira na računalu, kako izraditi mobilnu aplikaciju kojom upravljate robotom, kako se programira mikrokontroler, koji je zapravo mozak svakog robota i kako elektronika funkcionira. Ono što su oni sami morali napraviti je da robot mora moći dignuti neki predmet, pomaknuti ga, hodati u prostoru. Morali su primijeniti znanje s prvoga kampa. Ideja je bila osposobiti ih za te poslove budućnosti - pojasnio je Trošelj dodajući kako su neki učenici izradili zadivljujuće robote.
- U našoj školi nema robotike, ali nas je naš profesor zainteresirao za nju, pa smo se mi time zaigrali, možda malo i previše jer smo našeg robota već iznajmili u komercijalne svrhe. Naša ideja je bila od heksapoda napraviti scary baby, napravili smo gumb koji okreće lutki glavu za 180 ili 360 stupnjeva, u oko smo joj stavili jednu ‘ledicu’ koja svijetli da bude još više jezivo. Snimili smo spot za našeg heksapoda, stavili ga na YouTube i dobili smo ponudu da naš robot bude u filmu - kažu Karlo Pušić i Matija Dolenec iz Tehničke škole u Bjelovaru dodajući kako se njihova hobi grupa iz robotike sastaje i nakon škole i tijekom praznika kako bi izrađivali robote.
- Bilo mi jako lijepo iskustvo upoznati se i razgovarati s profesorima koji žele raditi s učenicima, izmijeniti iskustva. Mi se u školi ozbiljnije bavimo robotikom, javljamo se na sve natječaje koje nađemo, iskorištavamo sve oblike financiranja i razvoja. Mislim da djeci treba dati mogućnost da je nauče - kazao je prof. Ljudevit Sakal iz Bjelovara.
Medalje s olimpijade
Hrvatski robotičari su u Montrealu osvojili dvije zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u robotici. Vratili smo se s medaljama i s matematičke olimpijade.
- Imamo zbilja fenomenalnu djecu i odlične talente, čak i u usporedbi s drugim zemljama. To dokazuje da ovaj neformalni sustav obrazovanja koji djeluje izvan formalnog zapravo radi jako dobro, ali bi bilo dobro omasoviti ga i modernizirati - dodaje još Trošelj.
Kad im je ponuđen kamp robotike, Katarina i Milica iz Gimnazije u Zrenjaninu nisu imale pojma što ih očekuje. Pet dana kampa u Petnici i potom pet u Osijeku odradile su s profesoricom Zoricom Radišić, inače biologinjom.
- Robotika nam je pravo otkriće jer je u školi nemamo ni u kojem obliku. Kad smo dobile robota, dosta smo morale same učiti s interneta, sa STEM platforme na kojoj su nam postavili razne videe iz kojih smo gledale kako se što radi. Većinu toga smo naučile baš radeći na robotu koji smo dobili. Čak smo sve same i satavljale što je bilo posebno zabavno. Dobile smo ideju da naš pauk postane bubamara jer pauk ima osam nogu, a robot šest, kao i bubamara - kažu Milica i Katarina.
Prvi ovakav kamp održan je 2016. u Rijeci. Tad je kao predavač došao jedan od top inženjera u GPA u NASA-i. Ove godine on nije mogao doći pa je preporučio Chrisa Mcquina, koji je također radio u NASA-i, a sad radi u američkoj robotičkoj tvrtki koja planira hardware za kompanije koje rade rakete za Mars.
- Došao sam podržati kamp robotike i prikazati im kontekst robotske industrije u upotrebi robota u svemiru. Prije sam radio u NASA-i, a sad radim na razvoju robotskih sistema za razvoj i istraživanje. Želim učenicima ispričati što sve mogu učiniti sa znanjem robotike čije osnove uče tu u kampu - rekao je Mcquin.
On ističe kako je bitno djeci dati mogućnost da otkriju robotiku i bave se njome kako bi u budućnosti činili velike stvari.
- Ovdje sam upoznao odlične klince. Oni su samo srednjoškolci, a već rade stvari koje sam ja učio na fakultetu. Dobro je i što imaju internet iz kojeg mogu također mnogo toga naučiti. To je čitav jedan neotkriveni svijet za njih. Možda Hrvatska nema robotiku u sklopu redovite programske nastave, ali klinci koji se time bave rade vrhunske stvari - zaključio je Mcquin, koji je učenicima na predavanju govorio o istraživanju asteroida i kometa, o robotima koje su morali izgraditi kako bi dokazali da se i kometi i asteroidi mogu istraživati.
S ovim znanjima oni mogu raditi prave rakete
Gost predavač ovogodišnjega Kampa robotike bio je Chris Mcquin, koji je radio u NASA-i, a sad radi u američkoj robotičkoj tvrtki koja planira hardver za kompanije koje rade rakete za Mars, o čemu je pričao okupljenima. Djeci treba dati mogućnost da otkriju robotiku i bave se njome kako bi u budućnosti činili velike stvari, ističe Chris Mcquin.