Tajna dijeta antičkih olimpijaca: Voljeli su jednu namirnicu zbog koje su nizali velike uspjehe

Osvajanje olimpijske medalje san je svakog sportaša i malo je onih koji bi se usudili reći da je neko drugo sportsko natjecanje važnije od Olimpijskih igara. Suvremene Olimpijske igre počivanju na tradiciji antičkih igara koje su organizirali samo u Grčkoj. Neki povjesničari vjeruju da njihovo održavanje datira čak iz 13. stoljeća prije Krista, a prvi vjerodostojan zapis o igrama je iz 776. godine prije Krista. 

Sportaše koji su osvajali medalje na tim igrama u njihovoj su okolini dočekivali kao heroje i zato je vrlo atraktivno bilo postati olimpijski pobjednik. Zanimljivo je da je i tad bila dobro poznata veza između zdrave prehrane i zdravog tijela, pa su se drevni sportaši i nutritivno vrijednom prehranom spremali za velike fizičke napore i obaranje rekorda. 

Njihov bismo način prehrane danas nazvali gotovo vegetarijanskim, a čak su i oni koji se nisu bavili sportom i koji su imali novca izbjegavali jesti crveno meso i perad na dnevnoj bazi. Energiju su dobivali od voća, a najviše su voljeli smokve, o čemu svjedoči dijeta Charmisa od Sparte, pobjednika utrke na 200 metara na Olimpijskim igrama 668. godine prije Krista. A da smokva nije bila omiljena namirnica antičkih sportaša, o njoj vjerojatno ne bi ni pisao antički pisac Plinije Stariji, koji je rekao da "Smokve obnavljaju. Osnažuju mlade, a starima održavaju zdravlje i brišu bore da izgledaju mlađe". 

S Plinijem Starijim složila se i naša sugovornica Sandra Babac, vlasnica brenda Šinjorina Smokva. Sandra se smokvama bavi 20 godina, organizirala je Festival smokava u Zadru, a zbog nje se sadnica dalmatinske autohtone sorte zamorčice ili sušioke nalazi u budimpeštanskom botaničkom vrtu. Svoju Šinjorinu Smokvu Sandra proizvodi na potpuno ekološki način, a čemu sve služi smokva, najbolje zna njezina glasnogovornica, kako se Sandra u šali voli predstavljati.

Ciljani uzgoj i prerada

Ekološka proizvodnja podrazumijeva nature friendly pristup u uzgoju voća. To, dakle, znači da su voćke uzgojene bez štetnih kemikalija u nasadima kao što su, primjerice, razni insekticidi, pesticidi i herbicidi. 

- Također, naše su voćke uzgojene i bez umjetnih gnojiva. Kod naših je pekmeza posebno to što imaju samo jedan sastojak – ekološko voće. Voću ne dodajemo ništa, samo ga ispasiramo ili sameljemo te zagustimo do određene konzistencije. Radimo pekmeze koje može jesti i staro i mlado, koje, prije svega, i mi jedemo, a najbolje stvari su u biti jednostavne. Smokva je visokovrijedna voćka, ne zovu je uzalud kraljicom voća, pa smo je samo malo prilagodili da se može konzumirati i kad nije na stablu – pojašnjava nam Sandra na početku.

Osim nature friendly pristupa, ekološka proizvodnja podrazumijeva da se voće ciljano uzgaja i bere za preradu, a berba je ručna i sezonska. Sandrine smokve, kaže nam, tri puta joj prođu kroz ruke - u berbi, preradi i pakiranju.

- To znači da imamo intenzivnu preradu u točno određenim periodima godine. Ne proizvodimo od sušenog, zamrznutog ili poluprerađenog voća. Tako je naša Šinjorina Smokva zaista specifična. Naši nasadi i plodovi izloženi su buri, koja donosi cvijet soli iz Velebitskoga kanala. Nasade održava suprug Alan, a djeca i ja uskačemo po potrebi. Najteže je u doba prerade jer joj prethodi berba od zore pa dok ne završimo, nakon čega se ide u preradu. Ponekad u berbi uskoče prijatelji i poneki student. Berba izgleda tako da moramo proći sva stabla i beremo samo najzrelije, najslađe plodove – objašnjava nam Sandra i dodaje da njihov pekmez, Šinjorina Smokva, kad ga otvorite, mora biti u hladnjaku i morate ga pojesti u roku od 10-ak dana zato što nema konzervansa, šećera i ostalih dodataka.

Rajsko voće za svačije nepce

Mnoge su dobrobiti koje smokva pruža ljudskom organizmu, pa bi zbog toga, smatra Sandra, i Šinjorinu Smokvu mogli prodavati u ljekarnama. 

- Bogata je vlaknima, koja pospješuju probavu i metabolizam općenito, a svi znamo da se imunitet stvara u probavnom sustavu, koji je naš 'drugi mozak'. Za smokvu kažu da usporava starenje vjerojatno zato što sadrži magnezij, no bogata je i kalcijem i drugim mineralima, ali i vitaminima. Sve u svemu, ovo rajsko voće u svježem obliku nije energetska bomba. Štoviše, niskokalorično je, pogotovo kad se usporedi sa svojom osušenom verzijom – ističe naša sugovornica. 

Premda je tržište prezasićeno voćnim prerađevinama i nerijetko nismo dovoljno educirani o tome što jedemo, Sandra primjećuje da je ipak sve više potrošača koji paze na to što kupuju i što jedu. 

- Posebno se to vidi kod žena koje vode računa o kilogramima, a htjele bi nešto slatko, no istodobno zdravo. Šinjorina Smokva idealna je za trudnice u poznijoj trudnoći, kad zavlada opstipacija, za žene koje dugo sjede na radnome mjestu, za rekreativce da im osigura prirodni šećer/energiju, idealna je za djecu, razrijeđena u jogurtima, smoothiejima, kao zamjena za šećer, dijabetičare i starije – kaže nam Sandra. 

Ali to nije sve…

Osim Šinjorine Smokve, Sandra prerađuje mandarinu, šljivu i marušku. Sve Šinjorine napravljene su na identičan način, odnosno bez dodataka. 

- Mandarina OPG-a Prović je s korom, pa je zato gorkasta, a ohlađena izvrstan je desert u kombinaciji s tamnom čokoladom, đumbirom ili skutom. Šinjorina Šljiva je od ličkih bistrica, višnju marasku ručno bere obitelj Vrsaljko. Maruška je supervoće, antikancerogeno, antimikrobno i antibakterijsko. Zato se najsporije kvari otvorena u hladnjaku – kaže nam Sandra. 

Šinjorinu Smokvu možete pronaći u Kauflandovim prodavaonicama, a nju i sve ostale Sandrine Šinjorine možete naći u prodavaonicama sirane Gligora i mljekare Veronika, suvenirnicama Deliiicije, restoranima Pet bunara, Boškinac i Nada te Duty Free Shopovima zračnih luka Split, Zagreb i Zadar.

- Mislim da je ovakva proizvodnja, kao što je naša, izvanvremenska i svevremenska u skladu s onom starom Hipokratovom 'Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana' – rekla je na kraju naša sugovornica Sandra Babac.