Obavijesti

Tech

Komentari 2

Szent Istvan: Pune 23 godine traže mitsku srebrnu plaketu

Szent Istvan: Pune 23 godine traže mitsku srebrnu plaketu
16

Nakon čitavog stoljeća na dnu Jadrana olupina je počela propadati. Veći problem od utjecaja mora predstavlja mu težina od 20.000 tona zbog koje se urušavaju palube, puca oplata i stvaraju rupe

Kad ga ugledaš, prođeš svih 150 metara uz pomoć skutera i vidiš ronioca kraj topovske cijevi, jasno je koliko je impozantan. Kraj “Szent Istvana” se tek vidi koliko je čovjek zapravo mali.

Rekao nam je to Igor Miholjek, viši konzervator arheolog i voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji sa svojim timom istražuje olupinu austrougarskog ratnog broda. Danas je točno 100 godina od potonuća kraj malenog otoka Premude.

Nakon čitavog stoljeća na dnu Jadrana olupina je počela propadati. Veći problem od utjecaja mora predstavlja mu težina od 20.000 tona zbog koje se urušavaju palube, puca oplata i stvaraju rupe.

- Zadatak naše ekspedicije je uočiti novonastala oštećenja tj. koje ploče nedostaju, naći rješenje kako ih zatvoriti te vidjeti koje sve predmete vrijedi spasiti i izvaditi - kaže Miholjek. Najvrednije stvari nalaze se u admiralskom salonu do kojeg nije nimalo jednostavno doći. Nadaju se da se u njemu nalazi ‘mitska’ srebrna plaketa duga 70 i široka 40 centimetara koju je posada dobila na porinuću. Taj zapis, koji se nalazi u reljefu, darovala je Ugarsko-jadranska asocijacija te je brodu i mornarima trebala donijeti sreću.

- U prostor broda ući će iskusni ronioci s rebreatherima, zatvorenim sustavom disanja kod kojeg ronioci ne ispuštaju plin za udisanje u more nego se plin vraća nazad u aparat. Naime, kad bi se samo nekoliko minuta ispuštali mjehurići, ispod broda bi se stvorio pritisak od nekoliko stotina kilograma. To bi moglo ugroziti oplate koje se drže kao ‘babin zub’. Ronioci će biti vezani Arijadninom niti tj. špagom i moraju paziti da ne podignu mulj - pojasnio je Miholjek. Sve predmete koje izvade, kao što su porculanski tanjur i zdjela za juhu, srebrni čajnik i tabakeru će dokumentirati, restaurirati te će dom naći u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli.

13
| Foto: Dražen Gorički/Dragor Lux

- Kroz jednu od rupa i dalje se vide projektili koji su poslagani na stalaži. Nasreću, služi nas lijepo vrijeme i dobra vidljivost pa smo sada uspjeli vidjeti dijelove broda koje prije nismo mogli - kazao je Miholjek. Iako je na brodu poginulo i nestalo 89 članova posade, arheolozi na njihove ostatke nisu naišli.

Zbog loše vidljivosti ronioci ne mogu snimiti cijelu olupinu odjednom. Tu im je pomogao podvodni istraživač i fotograf Danijel Frka koji je izradio ilustraciju s prošle stranice. Detalje o olupini objavio je u knjizi Blago Jadrana koju je napisao u suradnji s Jasenom Mesićem. U timu, koji sve to istražuje, nalazi se osam ljudi među kojima je i ekipa zagrebačkog Dragor Luxa koji su pomogli u organizaciji i financiranju ekspedicije. Trebaju im se priključiti i ronioci iz mađarske koji žele obilježiti potapanje broda u kojeg je financirala Ugarska strana.

- Na sam dan potonuća dolje ćemo spustiti vijenac od lovora i čempresa u spomen na poginule i nestale mornare - najavio je Miholjek. Tijekom svibnja do broda su, uz nadzor HRZ-a zaronili i austrijski policajci i vojnici. Na kraju im se priključio i austrijski ministar obrane Mario Kunasek te su sudjelovali na misi za stradale.

Arheolozi podsjećaju da je ronjenje do Szent Istvana zabranjeno. Iznimnu dozvolu mogu dobiti oni s jasno razrađenim projektom. Uz njih moraju biti članovi HRZ-a koji brinu o olupini.

Na brodu je poginulo i 35 naših mornara

Dva talijanska protupodmornička čamca slučajno su 1918. naišli na konvoj austrougarskih ratnih brodova. Oko 3.25 sati jedan je ispalio dva torpeda koja su pogodila Szent Istvana ispod oklopa. Nastala je panika jer su mislili da ih je napala podmornica. Iako su brod pokušali otegliti do otoka Molata, on je potonuo oko 6.12 sati.     

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 2
Velika promjena na Facebooku, Zuckerberg odlučio ugasiti fact checkere: 'Previše su pristrani'
'RADUJEMO SE OVOME'

Velika promjena na Facebooku, Zuckerberg odlučio ugasiti fact checkere: 'Previše su pristrani'

Kritičari, uključujući Real Facebook Oversight Board, upozorili su da ove promjene predstavljaju "odstupanje od razumnog i sigurnog pristupa moderiranju sadržaja" te ih nazivaju "političkim dodvoravanjem."
Kineska firma napravila hibridni auto, a u gepeku - helikopter!
PRVI AUTO S HELIKOPTEROM

Kineska firma napravila hibridni auto, a u gepeku - helikopter!

Xpeng AeroHT predstavio je automobil koji ima šest kotača, izgleda futuristički, koristi revolucionarnu bateriju, ali ima i nesvakidašnju dodatnu opremu
Telemach među prvima testirao 5,5G, u Zagrebu postigli brzinu skidanja od ogromnih 10 Gbit/s
RAZVOJ MREŽE

Telemach među prvima testirao 5,5G, u Zagrebu postigli brzinu skidanja od ogromnih 10 Gbit/s

Ključne prednosti 5.5G tehnologije su još niža latencija i znatno veća učinkovitost u smislu potrošnje energije, a sve to zahvaljujući umjetnoj inteligenciji koja postaje sastavni dio mrežne infrastrukture.