Svladajte sve tehnike aktivnog slušanja u samo četiri koraka

Odrasle osobe u prosjeku 70 posto vremena provedu u nekoj vrsti komunikacije, a 45 posto tog vremena slušamo, no često to ne radimo kvalitetno. Na poslu o tome može ovisiti uspješnost projekta, a kod kuće kvalitetnim slušanjem možete pomoći razvoju snalažljivosti i samopouzdanja kod djece pa vrijedi učiti kvalitetno slušati. Jedan od najboljih načina za to jest da gledamo sugovornika u oči te tako uspostavimo kontakt i s njim i s temom o kojoj govori. Ostavite mobitel, novine, knjigu ili čašu i okrenite se prema govorniku. 

Pretvorite lice u zvučnik, čak i ako sugovornik ne gleda u vas. Moguće je da je s njegove strane riječ o lijenosti, nesigurnosti, sramu, osjećaju krivnje ili nekoj sličnoj emociji. Nije važno - koncentrirajte se na aktivno slušanje. Ne dajte da vam buka, misli i osjećaji smetaju. Pritom nemojte suditi o tome što netko govori u trenutku dok vam govori i odmah mentalno kritizirati. Ne zaključujte unaprijed. Ne uskačite u rečenicu i ne dovršavajte tuđe rečenice. Velika je šansa da tako promašite bit jer se vodite time kako vaše misli putuju a da prethodno niste mogli shvatiti što govornik poručuje. 

Budite strpljivi i pokušajte vizualno zamisliti to što slušate - tako da doslovno stvarate slike onog što čujete ili tako da napravite raspored apstraktnih pojmova i veza među njima. Pokušajte zapamtiti ključne riječi i fraze, npr., kao da ih podcrtavate crvenom olovkom pred sobom na papiru. To je korisno raditi, osobito ako morate odslušati dulje predavanje ili prezentaciju. Kad je vaš red za slušanje, ne lutajte mislima da biste se pripremili za ono što trebate reći, razmišljajte samo o tome što osoba govori. 

Nemojte prekidati govornika niti mu nametati odgovore i rješenja. Tako šaljete poruku da sebe smatrate važnijima od sugovornika i teme rasprave. Ili da vas nije briga za to što govori. Komunikacija u kojoj nekom upadate u riječ i nudite nastavak rečenice nije razgovor nego nadmetanje. Ako vas muči to što prebrzo mislite, pronađite način da se opustite i uskladite ritam s govornikom. Ako ste uvjereni da možete ponuditi konkretna rješenja, pričekajte da sugovornik završi i pitajte: ”Želite/želiš li čuti što mislim o tome”. 

A kad nešto ne razumijete, najbolje je zatražiti objašnjenje. No - opet - ne prekidajte sugovornika. Sačekajte da napravi pauzu u govoru pa recite: “Moguće je da ne razumijem dobro to što ste rekli, pa ću imati problema i s ostalim” te zatražite objašnjenje. Postavljajte samo pitanja koja će pomoći da se bolje razumijete, ne ona koja vode u čavrljanje. Također, pružite ponekad povratnu informaciju. Ako kažete: “Mora da ste bili oduševljeni” kad vam netko priča nešto lijepo, dajete mu na znanje da ste razumjeli poruku. Ili samo recite: “Razumijem”, nasmiješite se i to potvrdite povremenim kimanjem glavom.

Pratite govor tijela 

Iz očiju, izraza lica i položaja tijela možete ‘čuti’ dosadu, nervozu te procijeniti misli li čovjek ono što govori.

Pripremite se za slušanje  

Prvo se opustite. Usredotočite se na zvuk. Ne razmišljajte što je za ručak i hoće li vam pobjeći vlak.

Vrijeme za neslaganje 

Sagledajte stvari iz sugovornikova kuta. Ako se ne slažete, recite: ‘razumijem, ali...’ pa iznesite argumente. 

Izbjegavajte predrasude 

Nervoza, drukčiji naglasak i sporo pričanje mogu odvratiti pozornost. to nije važno, važno je što osoba govori.

Povezujte informacije 

Razvrstavanjem informacija koje dobivate i igrom asocijacije lakše ćete primiti i zapamtiti poruku koja vam se šalje.

Koraci za aktivno slušanje

Vještina razgovaranja uči se uz omiljenu temu, slušanje i zapisivanje

Gotovo 40 posto dana slušamo druge, a učinkovitost tog slušanja svodi se na 25 posto i uglavnom je riječ o površnom razumijevanju, tvrdi dr. Ralph Nichols, otac škole učinkovitog slušanja. Primjerice, sigurno se dogodilo da usred govora shvatite da uopće ne slušate, nego nestrpljivo čekate da druga osoba prestane govoriti samo kako biste joj upali u riječ i što prije rekli nešto u svoju korist. 

Ili, vjerojatno ste bili u situaciji da vam nadređeni daje zadatak, a nakon što završi, niste sigurni što je točno rekao, pa morate zamoliti da ponovi (a ponekad i zapisati). 

Nije jednostavno uvijek biti koncentriran i slušati. Jedna od dobrih taktika je da se zaustavite na temi koja je bliska i vama i sugovorniku. U početku će razgovor možda biti pomalo dosadan jer raspolažete sličnim informacijama, no uvijek možete saznati nešto novo. Pokušajte izbjeći osobne teme. Ako volite košarku i uhvatite se priče o tome kako subotom igrate s dečkima, a vašeg sugovornika ne zanima sport nego glazba, u neobranom ste grožđu. S druge strane, ako netko priča o nečem zanimljivom s čime nemate iskustva, iskoristite priliku za učenje, čak i ako imate negativan stav prema tome. Tko zna, možda promijenite mišljenje. Ako poznajete osobu s kojom biste trebali razgovarati, razmislite o temama koje ju zanimaju, pa ju potaknite da priča. Tako pokazujete da znate slušati pozorno i s poštovanjem i sigurno će vam jednako vratiti. Ako je potrebno, bilježite. To ne sugerira da ste glupi, nego da vas stvarno tema zanima. 

No bilježite kratko, u natuknicama, tek toliko da poslije možete analizirati informacije. S vremenom, naučite raditi mentalne bilješke. 

Počnite od toga da kvalitetnije slušate sebe – postanite svjesni vlastitih misli u različitim situacijama. Osvijestite kako reagirate na neke situacije i događaje i procijenite možete li reagirati bolje. Počnite od toga što za vas znači kad kažete: “neću stići”, “ne znam”, “nikad” ili “uvijek” i koliko često tako generalizirate. Ili od toga koliko ste puta pomislili da vas šefica “uvijek namjerno pretrpava poslom” u odnosu na mogućnost da pomislite: “Ima povjerenja u mene i povjerava mi važne zadatke”. 

O vama ovisi koju ćete tehniku izabrati. Slušanje drugih sljedeći je korak. I kad ste u uredu, možete se nakratko odmaknuti od računala i okrenuti prema kolegi ili u određenom dijelu dana kad se morate dogovoriti oko posla nakratko isključiti mobitel. Pazite na signale koje šaljete: nemojte prekrižiti ruke, izvaliti se u stolcu, zadržite pozitivan izraz lica i ne signalizirajte da ste nervozni. 

Zatim trenirajte kako na sastancima aktivno slušati više osoba i svima posvetiti odgovarajuću pozornost. Može vam pomoći to da se pripremite unaprijed, barem oko onoga što vi trebate reći. Ako netko govori kritički o vama ili vašem poslu, nastojte ne reagirati emocionalno te uhvatiti smisao i svrhu poruke. Razmislite kako reagirati, osluhnite sami sebe prije toga. Na kraju sastanka sažmite ono što je bitno za vas, eventualno zatražite pojašnjenja ili predložite neko rješenje i dogovorite što treba dodatno istražiti. Tehnike slušanja predstavljaju osnovu na kojoj možete učiti kako osigurati da drugi vas slušaju kad vam je važno da vas razumiju. Ista pravila vrijede i u suprotnom. 

Dakle, stvorite ugodno okruženje, bez ometanja i prekida, kako bi se druga strana mogla usredotočiti. Gledajte sugovornika u oči. Budite pozitivni i nastojte govoriti jednostavnim rječnikom da bi se slušatelji lakše mogli koncentrirati. Upotrijebite govor tijela koji podržava vašu poruku te istaknite važne riječi i dijelove o kojima govorite. 

Pratite glavne ideje 

Svaka priča ima uvod, zaplet i rasplet. Pokušajte ih prepoznati pa se fokusirajte na njih, a ne na nevažne detalje.

Ogradite se od šumova 

Ako vam smeta buka ili vam nije ugodno stajati, predložite odlazak na ugodnije mjesto za razgovor. 

Svladajte odbojnost 

Iako vas neke riječi mogu izbaciti iz takta, pokušajte prebaciti fokus na poruku koju druga strana šalje. 

Vježbajte slušanje  

Primijenite navedene savjete na ljudima koje je inače teško slušati jer govore brzo ili stručno. 

Uz pokvareni telefon naučite aktivno slušati

Za zabavu i zagrijavanje – okupite skupinu kolega ili suradnika za partiju trača. Nećete tračati, nego se igrati. Prvom sugovorniku šapnite rečenicu koja nema smisla, u stilu “Plavi medvjedi zimi jedu ribu, zeleno bobičasto voće i slaninu s lukom”. Dobro je smisliti rečenicu koja ima veze s poslom, samo ne smije imati smisla. Prvi sugovornik šapnut će to drugom, drugi trećem, sve do zadnjega koji treba izgovoriti naglas ono što je čuo. Nasmijat ćete se do suza i spoznati koliko je važno slušati. 

Zatim razgovarajte. Raspravite je li se moglo učiniti nešto da rečenica ostane ista do kraja. Razmislite jeste li mogli pamtiti pa i prenositi samo ključne dijelove rečenice ili stvarati mentalne slike. Razmijenite ideje o tome kako ubuduće komunicirati i povremeno ih se podsjetite. Na kraju, istražite. Dogovorite se da svatko od vas tijekom idućeg druženja pronađe informacije o tome kako aktivno slušati kako biste mogli nadopuniti svoj popis ili naučiti nešto novo. 

Tehnikom ponavljanja do razumijevanja

Kako biste potaknuli raspravu te utvrdili sve oko čega se ne slažete s drugom stranom, iskoristite tehniku ponavljanja. Odlike dobrog slušača su upravo u ponavljanju sugovornikovih rečenica vlastitim riječima. Ono omogućuje lakše praćenje razgovora i tako pokazujete da vas zanima sve što govori i dajete mu na znanje da razumijete njegove osjećaje bilo da je to sreća ili ljutnja.