Zbog teških nuspojava na koje je Europska agencija za lijekove ranije upozorila, Švedska odustaje od liječenja pacijenata klorokinom, lijekom za liječnje malarije
TEŠKE NUSPOJAVE
Švedska odustaje od liječenja korone lijekom protiv malarije
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Dug put do normalnog života: Ublažavaju restrikcije u svijetu
Liječnici u Vastra Gotalandu zaustavili su liječenje švedskih pacijenata klorokinom jer su patili od teških grčeva, gubitka perifernog vida i migrena, objavio je Daily Mail.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:11
Švedske bolnice su prestale koristiti lijek za malariju klorokin u liječenju korona virusa kod svojih pacijenata nakon što su primijetili teške nuspojave tog lijeka. U regiji Vastra Gotaland zapadno od Stockholma liječnici više ne prepisuju taj lijek kojeg je Donald Trump hvalio kao čudotvoran. Brojni pacijenti požalili su se na grčeve, zasljepljujuće glavobolje, migrene i gubitak perifernog vida samo nekoliko dana nakon što su primili prve doze lijeka. Kod jednog od 100 pacijenata klorokin može uzrokovati brži ili sporiji puls i time neposredno prouzročiti srčani udar.
U Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode još početkom mjeseca prenijeli su stav Europske agencije za lijekove prema kojemu se klorokin i hidroksiklorokin u svijetu tek istražuju za liječenje bolesti COVID - 19 te da se njihove djelotvornost u tom smislu još ispituje.
- Tijekom liječenja klorokinom i hidroksiklorokinom može doći do ozbiljnih nuspojava, posebice pri liječenju visokim dozama ili u kombinaciji s drugim lijekovima. Stoga se ne smiju primjenjivati bez odgovarajućeg recepta i liječničkog nadzora; recepti se ne smiju propisivati za indikacije za koje nisu odobreni, osim u kliničkim ispitivanjima ili prema nacionalnim smjernicama. U tijeku su velika klinička ispitivanja koja mogu generirati pouzdane podatke o djelotvornosti i sigurnosti primjene klorokina i hidroksiklorokina u liječenju bolesti COVID-19. Europska agencija za lijekove (EMA) podržava navedena ispitivanja, iz kojih je moguće dobiti čvrste znanstvene dokaze temeljem kojih nadležna tijela mogu pružiti odgovarajuće savjete zdravstvenim radnicima i bolesnicima. S obzirom na hitnost i pritisak na zdravstvene sustave zbog trenutačne epidemiološke situacije, neke države, uključujući SAD i Francusku, uspostavile su stroge protokole koji omogućavaju eksperimentalnu primjenu ovih lijekova, primjerice u bolesnika s teškim oblikom bolesti COVID-19 -navode na stranicama HALMED-a.
Ističu kako se pri korištenju i propisivanju tih lijekova zdravstveni stručnjaci trebaju voditi nacionalnom smjernicama i imati u vidu činjenicu da se za liječenje COVID-19 bolesti lijek koristi samo u kliničkim ispitivanjima.
Kako ne bi došlo do nestašice lijekova, u Hrvatskoj je propisivanje ograničeno, a koriste ga za liječenje autoimunih bolesti poput, primjerice, lupusa. Inače, riječ je o lijeku koji se od 1940. godine u svijetu koristi za liječenje malarije, a obećavajuće studije iz Kine su ga prepoznale kao mogući lijek i za korona virus. Njegovu djelotvornost ispituju u Europi, SAD-u i Kini, dok liječnici u Britaniji čekaju ishod tih kliničkih studija te oboljelima od COVID-19 ne propisuju taj lijek. Prof. Anthony Gordon, vodeći britanski liječnik za intenzivnu skrb, kazao je kako nema dokaza da bi taj lijek uopće mogao liječiti koronu.
Lijek dolazi u različitim verzijama, a riječ je o sintetičkoj formi kinina, tvari iz kore drveta cinchona. Nije jasno jesu li švedski pacijenti dobivali klorokin ili hidroksiklorokin, no smatra se da je hidroksiklorokin manje toksičan i uzrokuje manje nuspojava. Šveđanin Carl Sydenhag (40) dobio je terapiju klorokinom nakon što su mu 23. ožujka dijagnosticirali bolest.
Pio je dvije tablete na dan, a kaže da je osjećao grčeve, izgubio je periferni vid te je trpio snažne glavobolje. Kaže da se nakon nekoliko dana uzimanja terapije osjećao kao da je u tvornici visokog napona. Liječnik Magnus Gisslen iz Sahlgrenska University Hospital kaže da su on i kolege prestali propisivati klorokin još prije dva tjedna.
- Izvješća su pokazala da su nuspojave daleko ozbiljnije nego što smo mislili. Ne možemo isključiti djelovanje lijeka na srce, a nemamo ni jasnih dokaza da klorokin ima učinka u borbi protiv COVID - 19 - kazao je lokalnim medijima.
Isto je ponovio i britanski stručnjak za intenzivnu skrb prof. Anthony Gordon.
- Klorokin ima potencijala, no još nemamo čvrste dokaze da djeluje, a to nam treba prije nego što ga krenemo koristiti za sve oboljele. Mislim da je najbolje testirati ga u velikim kliničkim studijama kako bismo jasno razumjeli njegovo djelovanje i sigurnost korištenja - kazao je.
Hidroklorokin je oblik klorokina kojeg testiraju u velikom kliničkom istraživanju na Sveučilištu Oxford. U samo 15 dana prikupili su oko 1000 pacijenata oboljelih od korona virusa iz 132 bolnice, a očekuju kako će se u sljedećim tjednima broj ispitanika proširiti za više tisuća i na taj će način postati najveća kontrolirana klinička studija na svijetu za potencijalno liječenje COVID-19. Konačno mišljenje o tome pomaže li lijek protiv malarije očekuju kroz nekoliko mjeseci.
Na međunarodnoj razini istražuje se djelovanje lijeka kod pacijenata koji su kao rezultat virusne infekcije dobili upalu pluća. U toj će studiji testirati 16 postojećih lijekova, uključujući hidrokolorokin, dok u Belfastu laboratorij na Queens University Belfast istražuje učinak više od 1000 poznatih lijekova na korona virus.
Dosadašnji rezultati studija o klorokinu bitno se razlikuju. Tako, primjerice, znanstvenici u Kini navode kako su se simptomi poput kašlja, upale pluća i visoke temperature povukli kod 31 pacijenta s COVID - 19 kojem su dali taj lijek, dok kod 31 pacijenta koji nisu primili lijek simptomi su bili jednaki kao i ranije. No za početak, u grupi za usporedbu samo ne nekoliko bolesnika kašljalo i imalo temperaturu. Brojan se pitanja javljaju i oko studije iz Francuske koja je pokazala da je lijek izliječio 12 pacijenata od 36 onih koji su dobili klorokin. No ispalo je da neke pacijente nisu uključili u konačni rezultat, a bilo ih je troje kod kojih se stanje pogoršalo i završili su na intenzivnoj. Od njih troje jedan je pacijent umro samo dan nakon što je primio lijek, a poslije se pokazalo da nije ni imao korona virus, dok je je drugi zbog pretjerane mučnine prekinuo s uzimanjem lijeka.
Francusku studiju je objavio International Society of Antimicrobial Chemotherapy, a kasnije su ogradili rekavši da studija nije ispunila očekivane standarde. Prošlog tjedna u New Yorku započela je još jedna velika studija, dok je u Italiji u tijeku studija na 2.000 ispitanika. Još se očekuju rezultati studija iz Kine. Europsko istraživanje pod nazivom Discovery bavi se sa četiri eksperimentalne terapije, uključujući klorokin, a provode ga na 3.200 ispitanika koji su hospitalizirani u Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj i Luksemburgu.
Svjetska zdravstvena organizacija započela je globalnu studiju koju su nazvali Solidarity, a surađuju sa znanstvenicima iz svih zemalja svijeta kako bi otkrili koji lijek djeluje na COVID - 19. Tu su uključeni klorokin i hidroklorokin.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Od izbijanja virusne epidemije imate lude snove? Niste jedini
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...
00:24
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
