Svečano euharistijsko slavlje na blagdan blaženoga Alojzija Stepinca, kardinal Josip Bozanić predvodio je ispred potresom pogođene Zagrebačke katedrale. Svečano je bilo i u Krašiću
Svečano proslavili Stepinčevo
U Krašiću je u četvrtak svetom misom i svečanom sjednicom Općinskoga vijeća proslavljeno Stepinčevo, u spomen na 62. godišnjicu smrti kardinala Alojzija Stepinca, kojeg je 1998. godine blaženikom proglasio sv. Ivan Pavao II.
Na svečanoj sjednici krašićkog Općinskog vijeća izaslanik predsjednika Vlade i njezin potpredsjednik, ministar branitelja Tomo Medved pozvao je sve da sačuvamo svoju najveću snagu, a to je jedinstvo i zajedništvo.
Istaknuo je da nam je danas najsnažnija ostavština Alojzija Stepinca „vjera u nas, vjera u našu snagu“ kako se ne bi nastavilo raslojavanje društva i da bi se nastavio prosperitet zemlje uz prepoznavanje potreba najslabijih i potreba obitelji.
Medved je u govoru poručio da nikada ne smijemo zaboraviti Stepinčevu žrtvu i žrtvu mnogih svećenika u komunističkom teroru te druge žrtve u realizaciji tisućljetnog sna samostalne Hrvatske, poput žrtve hrvatskih branitelja, ugrađene u temelje Republike Hrvatske.
Pozvao je sve da se "nikad ne umorimo u tome da ljubimo svoju domovinu, da gradimo njezin prosperitet i da ju budućim generacijama ostavimo kao zemlju prosperiteta i blagostanja“.
Najbolji odgovor svakome kome padne na pamet da blaženika Alojzija Stepinca na svojim freskama svrstava u pakao te na sve druge izazove i provokacije jest snažna pozicija Hrvatske u NATO-savezu i Europskoj uniji, rekao je i najavio realizaciju dvaju strateških ciljeva - skori ulazak u schengenski prostor i u eurozonu.
Načelnik Općine Krašića Josip Petković Fajnik i predsjednik Općinskog vijeća Josip Špoljar zahvalili su Zagrebačkoj županiji što Krašić smatra središnjim mjestom vjerskog turizma u županiji i osigurava mu po pola milijuna kuna na godinu za infrastrukturu nužnu za razvoj. Špoljar je također rekao da je to važno zbog zahvalnosti Stepincu na njegovu doprinosu u očuvanju nacionalnog identiteta i ostanku Hrvatske u okrilju Katoličke crkve, povezane sa Svetom Stolicom.
Nadbiskup Puljić: Stepinca će Crkva upisati u niz najhrabrijih biskupa Europe onog tragičnog vremena
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi na misi u krašićkoj crkvi Presvetog Trojstva zahvalio je Stepincu, među ostalim, i zato što je „dobro razlikovao slobodu od liberalizma, blagostanje od kapitalizma“. S tim u vezi svim je javnim djelatnicima i političarima poručio neka znaju, ako žele stvarati solidne temelje slobode, sreće i napretka u hrvatskoj državi, da „to mogu učiniti samo uz pomoć Isusa Krista“.
Nazivajući blaženog Alojzija Stepinca „uzorom svetosti i božjim vitezom“, zadarski nadbiskup je rekao da će Crkva upisati Stepinca u niz najhrabrijih biskupa Europe onog tragičnog vremena.
Njegov život je poruka istine i dobrote, poruka vjernosti Bogu, Crkvi, čovjeku, poruka ljubavi prema svome narodu, rekao je, ističući da mu je bila „draža tamnica nego sloboda, i to samo zato da bi obranio slobodu Crkve i njezino jedinstvo“, te da se „nije se strašio okova kako ne bi bile okovane riječi Evanđelja“.
Župa Krašić čuva blaženikove relikvije, a nedavno je u starome župnom dvoru obnovljen i Spomen-dom u kojem se mogu vidjeti sobe u kojima je blaženik živio, predmeti kojima se koristio i postelja na kojoj je umro.
Na misi i na polaganju vijenca podno spomenika Alojziju Stepincu ispred krašićke crkve bili su mnogi vjernici, članovi udruga hrvatskih branitelja, Hrvatskoga generalskog zbora i političari.
U Zagrebu će ispred katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije svečanu euharistiju u 17 sati voditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Nakon II. svjetskog rata komunističke su vlasti na montiranome sudskom procesu osudile Stepinca zbog njegove vjernosti Svetoj Stolici na 16 godina zatvora s prisilnim radom. U kaznionici u Lepoglavi odslužio je pet godina, a posljednje godine života proveo je u kućnom pritvoru u župnom dvoru u Krašiću.
U znak priznanja njegova mučeništva, papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 11. siječnja 1953.