Povodom Dana Grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja u utorak su zapaljene svijeće i položeni vijenci ispred spomen obilježja 145-rici poginulih Bjelovarčana
Svečana obljetnica: Bjelovar je obilježio Dan grada i branitelja
Prije početka svečane sjednice GV u utorak su povodom Dana Grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja, zapaljene su svijeće i položeni vijenci ispred spomen obilježja 145-rici poginulih Bjelovarčana tijekom Domovinskog rata. Uz gradonačelnika Antuna Korušeca, župana Damira Bajsa sjednici su nazočili ministri Anka Mrak Taritaš i Gordan Maras, kao i saborski zastupnici s tog područja, potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec, te general Mladen Markač.
- Dolaskom brze ceste koja je u izgradnji Bjelovar bi mogao razvijati sve svoje komparativne prednosti. Suradnja Bjelovara s ministarstvima može služiti svima kao primjer. Bjelovarčani se trebaju veseliti što žive u Gradu koji im pruža velike mogućnosti – kazala je A. Mrak Taritaš.
Nakon sjednice koja je održana u Domu kulture, gdje su zaslužnim građanima podijeljena priznanja organiziran je tradicionalni Mimohod pobjednika u spomen na 29. rujna 1991. godine, kada je Bjelovar oslobođen od okupatorske JNA. Ujedno su se prisjetili na tragičan događaj u kojem je poginulo jedanaest hrvatskih vojnika te tri civila.
Podsjećamo da je prije 24 godine Hrvatska vojska uz zauzimanje vojarne „Božidar Adžija“ na Vojnoviću, oslobodila i tri vojarne na području grada, Dom zapovjedništva i skladište Barutana. Na skladištu Barutana se nalazilo oko 100 tona eksploziva koji je zloglasna JNA digla u zrak. Eksplozija se osjetila i u mjestima udaljenim 30-tak kilometara od Barutane.
Prema riječima Stjepana Budinskog, ratnog zapovjednika obrane Bjelovara tog je dana zarobljena jedna trećina naoružanja i vojne opreme kojoj m je Hrvatska raspolagala prve godine rata. Ujedno je i promijenila tijek rata, jer je zaustavila neprijatelja na zamišljenoj granici „Velike Srbije“, Virovitica – Karlova – Karlobag. Zarobljeni u Bjelovaru su mijenjani za one u Logoru „Manjača“, a takozvana JNA je nakon Bjelovara prvi put stupila u pregovore s Hrvatskim vlastima.