Planirano uvođenje eura 2023. godine, koje podrazumijeva stavljanje javnog duga pod strogu kontrolu, napokon je stavilo na tapetu dugo odgađanu financijsku konsolidaciju zdravstva. Iako je budžetski deficit, prema inicijalnim projekcijama, trebao biti ispod 4% udjela u BDP-u, brži rast rashodovne od prihodovne strane proračuna vjerojatno će do kraja godine učiniti deficit malo višim od planiranog broja, što će svakako utjecati na dinamiku javnog duga koji bi se, želimo li se u danom roku priključiti eurozoni, trebao poprimiti silaznu putanju. U pogledu toga trenutni optimizam Vlade uvelike je inspiriran stopama ekonomskog rasta u ovoj i sljedećim godinama a koje bi osigurale pad udjela javnog duga u BDP-u u ovoj godini za 4,2 postotna boda u odnosu godinu ranije, odnosno iznosio bi 83,1 posto BDP-a. No podsjetimo da Hrvatska neće za 14 mjeseci uvesti euro ako se za to ne ispune makroekonomski uvjeti, pa se Vlada napokon morala uhvatiti financijske konsolidacije i reforme zdravstvenog sustava, koji je trenutno glavni generator fiskalnih rizika. Rebalansom proračuna zdravstvu će biti osigurano dodatnih 1,6 milijardi kuna, odnosno ukupno 9 milijardi kuna, kako bi se rokovi plaćanja držali na 180 dana za bolnice i 120 dana za ljekarne. S prošlim je mjesecom kumulativni dug bolnica prema veledrogerijama iznosio i dalje ogromnih 2,8 milijardi kuna, odnosno 1,62% ukupnog državnog proračuna. Koji je oportunitetni trošak tog duga? Za usporedbu, planirani izdaci u proračunu za istraživanje i razvoj za prošlu godinu iznosili su 3,3 milijarde kuna. Da smo umjesto duga imali taj fiskalni prostor oslobođen, izdaci za znanost mogli su se povećati do 1,5% udjela u BDP-u, što bi razliku u financiranju znanosti između nas i prosjeka Europske unije prepolovilo. Eksploziji troškova u zdravstvu pridonijelo je i zaduživanje kako bi se povremeno plaćali dugovi jer zastoji u plaćanju i nelikvidnost povećavaju operativne troškove veledrogerijama, što se onda prelijeva i na više cijene medicinske opreme i lijekova.