Specijalisti fizijatrije i srodnih specijalizacija prmijetili su povećanje broja adolescenata s bolnom kralježnicom i čak degenerativnim promjenama kralježnice
'Sve je više djece koja dolaze s bolovima u vratu i kralježnici'
Uzrok nisu samo teške školske torbe ili povećana tjelesna težina u dječjoj dobi. Najveći je problem, ističu stručnjaci, činjenica da se djeca ne bave fizičkom aktivnošću.
- Sve je više djece koja dolaze s bolovima u vratu i kralježnici. To je vezano uz sjedilački način života. Dijete dnevno provede dva do tri sata nakon učenja za nekakvom vrstom uređaja poput računala, tableta illi mobitela. Kad pitam djecu i roditelje, odgovaraju kao da je normalno tako sjediti dva do tri sata na dan - upozorila je Nikolina Cvitanović, specijalistica fizijatrica u Klinici za dječje bolesti Zagreb.
Uprava te bolnice zamijetila je povećani problem priljeva djece s tegobama kralježnice.
- Plan uprave i bolnice je daljnji razvoj djelatnosti fizikalne terapije u kadrovskom te dodatnom opremanju bolnice potrebnom opremom - kazao je ravnatelj Klaićeve dr. Goran Roić. Današnja djeca i adolescenti više se ne igraju na ulici kao što su to radila djeca nekad, pa su time uskraćeni za fizički napor i gibanje koje su imale generacije prije njih.
- Čak i ako se nisu bavili sportom kretali su se dovoljno. U razvojnoj dobi trebali bi napraviti milijun pokreta tijekom dana. Danas jednostavno nema te vrste kretanja. Posljedica su bolovi. Sve je više djece s bolovima kralježnice, a to se više ne može rješavati ni kroz terapeutske vježbe opet zato jer se djeca nisu dovoljno kretala. Dolazi do prijevremenih degenerativnih promjena na kralježnici. Nije u pitanju samo kifoza i skolioza, nego se primjećuju promjene i kod fizioloških zakrivljenosti koje su inače normalne za kralježnicu. Sada su te zakrivljenosti postale prenaglašene uz promjene na malim zglobovima. Imate djece s 15 godina koja pate zbog bolne kralježnice te glavobolja nastalih zbog bolova u vratu, a sve zajedno rezultat je nepravilnog držanja - kazala je dr. Cvitanović.
Smatra da bi trebalo pojačano raditi na osvješćivanju javnosti, a prije svega roditelja.
- Nije rješenje samo ih zabaviti nečim ili ih odvesti na neki sport, nego ih osnažiti i kroz kućanske poslove i druge aktivnosti. Tu treba početi od sebe jer roditelji su najbolji primjer djeci. Trebalo bi ih pokrenuti, jer današnja djeca imaju jako malo fizičkih aktivnosti i uglavnom samo sjede ili leže - pojasnila je dr. Cvitanović. Preporuka je i da težina školske torbe ne bi trebala prelaziti 10 do 15 posto djetetove tjelesne težine. Poželjno je da torba ima podstavljen stražnji dio. Ako pak dijete ima problema s viškom kilograma, možda je rješenje jednostavno bavljenje nekom sportskom aktivnošću. Ukoliko ni to ne pomogne, trebalo bi se posavjetovati sa liječnikom i promijeniti stil prehrane.