Svake godine od dijabetesa u Hrvatskoj oboli 35 tisuća ljudi

Tribinu  "Gubimo li bitku s dijabetesom" organizirale su dnevne novine 24sata u suradnji s Danskim veleposlanstvom, Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga i portalom Zdrava Krava. Tribinu je otvorio Veleposlanik Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj Anders Christian Hougård. 

Na tribini koju je moderirala voditeljica Nevena Rendeli o najvećim problemima u liječenju šećerne bolesti te unapređenju sustava farmakološkog liječenja govorili su dr. Ivan Bekavac, zamjenik ministra zdravstva, dr.sc. Tamara Poljičanin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predstavnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, doc.dr.sc. Dario Rahelić iz hrvatskog Društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora i Međunarodne dijabetičke federacija Europe( IDF Europe - tajnik), dr. Tereza Šarić iz Promeritus savjetovanja(direktorica), Sandra Bršec Rolih iz Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga (dopredsjednica), IDF Europe ( članica izvršnog odbora) i prof.dr. Lea Smirčić-Duvnjak iz Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac( predstojnica) i članica IO-a KoHOM-a - prim. Vjekoslava Amerl Šakić.

5

Na javnoj tribini “Gubimo li bitku s dijabetesom?” koja je sinoć u Novinarskom domu okupila vodeće stručnjake na području dijabetologije, najviše je bilo riječi o pandemijskim razmjerima šećerne bolesti. Brojke su nemilosrdne. Svakih šest sekundi jedna osoba u svijetu umre od posljedica šećerne bolesti te se procjenjuje da je prošle godine ta bolest odnijela pet milijuna života. 

U Republici Hrvatskoj ukupan broj ljudi sa šećernom bolešću premašio je 260.000. Iz godine u godinu bilježimo porast i približno jedan posto odrasle populacije u Hrvatskoj razvije šećernu bolest, što bi prema procjenama bilo oko 35.000 novooboljelih. 

- Hrvatska, nažalost, prati negativne trendove koji su prisutni u Europi, ali i u čitavom svijetu. Prema zadnjim procjenama Međunarodne dijabetičke federacije, svaka jedanaesta odrasla osoba u svijetu ima šećernu bolest. To je ukupno 415 milijuna oboljelih odraslih ili 8,8 posto svjetske populacije. Ako se ovaj trend nastavi, za otprilike 25 godina imat ćemo 642 milijuna oboljelih. Tad će to biti svaka deseta odrasla osoba u svijetu - govorio je doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju Kliničke bolnice Dubrava, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora te tajnik Međunarodne dijabetičke federacije Europe (IDF Europe). 

Na besplatnoj tribini u organizaciji dnevnih novina 24sata u suradnji s danskim veleposlanstvom, Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga i portalom Zdrava Krava, govorilo se i o temi ovogodišnjeg nadolazećeg Svjetskog dana dijabetesa, koji se svake godine obilježava u 14. studenog, odnosno promociji ranog otkrivanja šećerne bolesti kako bi se spriječio razvoj komplikacija. Jer one su i najveći izvor troškova.

Na liječenje dijabetesa tipa 2 utrošeno je 2,5 milijardi kuna, odnosno 11,45 posto proračuna HZZO-a. Na liječenje komplikacija utrošeno je 86 posto troškova, na lijekove (inzulin i oralne hipoglikemike) utrošeno je 9 posto, dok je na redovite kontrole utrošeno 5,5 posto. 

Prije nekoliko mjeseci objavljene su i Hrvatske smjernice za farmakološko liječenje šećerne bolesti tipa 2 u čijoj izradi su uz specijaliste dijabetologe sudjelovali i oni obiteljske medicine. 

- Time smo dobili nacionalni konsenzus za liječenje šećerne bolesti. U navedenim smjernicama je naglašena važnost individualnog pristupa. Taj pristup znači da prilikom odluke o terapijskim ciljevima i načinu liječenja treba uzeti u obzir životnu dob osobe oboljele od šećerne bolesti, trajanje bolesti, očekivano trajanje života, rizik od hipoglikemije, ostale pridružene bolesti, razvijene komplikacije, kao i ostale čimbenike. Tako bolesnik postaje aktivni sudionik u liječenju, a ostvarenje ciljnih rezultata liječenja je bolje - zaključio je predavanje doc. dr. sc. Dario Rahelić. 

Manja kvaliteta života: “pravilo polovice” 

U Hrvatskoj je ogroman problem regulacija šećerne bolesti, upozorio je doc.dr. sc. Dario Rahelić. U Hrvatskoj postoji tzv. pravilo polovice - od ukupnog broja oboljelih polovica zna za šećernu bolest, od toga se polovica liječi, od toga polovica postiže terapijske ciljeve i od toga svega polovica postiže željene ishode, a to je kvalitetan život bez komplikacija. 

Komplikacije kod oboljelih nisu evidentirane

U Nacionalnom programu zaštite ljudi sa šećernom bolešću spominje se važnost registra pacijenata. Brojka od 260.000 oboljelih dobivena iz centralnog registra HZZO-a predstavlja broj osiguranika koji primaju neku terapiju. Međutim, podaci o regulaciji šećerne bolesti, komplikacijama i ostalim prisutnim bolestima znaju se za vrlo mali broj bolesnika. 

Cilj: Što bolja skrb za svakog oboljelog u RH

Individualni pristup liječenju ljudi sa šećernom bolešću bila je jedna od glavnih tema 79. dana dijabetologa u Osijeku koji su od 4. do 6. studenog 2016. ugostili naše najveće stručnjake. 

- Ne možemo iste terapijske ciljeve postaviti za one koji imaju novootkrivenu šećernu bolest i osobu koja boluje 20 godina. Neki oboljeli imaju povišen arterijski tlak, povišene masnoće ili razvijene kronične komplikacije (u više od 50 posto slučajeva), a sve to uzima se u obzir prilikom određivanja terapijskih ciljeva - kazao je doc. dr. sc. Dario Rahelić. 

Naše smjernice slijede trendove u cijelom svijetu

Smjernice Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a su praktične i racionalne i pokazalo se da su od velike koristi u praksi svima koji skrbe o oboljelima. Koriste se i u susjednim zemljama koje nemaju nacionalne smjernice. Osim što slijede međunarodne trendove prilagođene su našim okolnostima. 

Novi će registar omogućiti manje troškova 

Na skupu je bilo riječi da je Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora uputilo Ministarstvu zdravstva i HZZO-u dopis u kojem naglašava važnost modernog registra za šećernu bolest.