Kako je u petak izvijestio portal Detektor koji prati procesuiranje ratnih zločina, vlasti BiH su u listopadu udovoljile Radićevom zahtjevu i odobrile nastavak odsluženja kazne u Hrvatskoj
Sud u Zagrebu smanjio kaznu Marku Radiću na 12,5 godina
Županijski sud u Zagrebu preinačio je presudu te je smanjio kaznu nekadašnjem zapovjedniku Hrvatskoga vijeća obrane iz Mostara Marku Radiću s 27 godina na koliko ga je osudio Sud BiH na 12,5 godina zatvora jer je odbacio kvalifikacije udruženog zločinačkog pothvata.
Kako je u petak izvijestio portal Detektor koji prati procesuiranje ratnih zločina, vlasti BiH su u listopadu udovoljile Radićevom zahtjevu i odobrile nastavak odsluženja kazne u Hrvatskoj. Radića je Sud BiH pravomoćno osudio za ratne zločine nad Bošnjacima na području Mostara navodeći da je bio dio udruženog zločinačkog pothvata.
Detektor je objavio i presliku odluke Županijskog suda u Zagrebu koji je razmatrao prihvaćanje presude Suda BiH te utvrdio kako u Kaznenom zakonu Republike Hrvatske ne postoje odredbe o UZP-u.
“Radnje počinjenja kaznenog djela pod točkama 2., 3. i 5. izreke strane presude opisane su tako da udovoljavaju utvrđivanju krivnje po osnovi sudjelovanja u tzv. udruženom zločinačkom pothvatu. No, kako taj institut nije svojstven niti kontinentalnom pravu tako ni hrvatskom pravu, opisane radnje nije moguće podvesti pod zakonski opis nekog kaznenog djela”, stoji u presudi Županijskog suda kojom je Radiću preinačena kazna.
Državni ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša ranije je potvrdio kako je odobrio Radićevo izdržavanje kazne u Hrvatskoj na temelju toga što je BiH članica Europske konvencije o transferu osuđenih osoba, prema kojoj svaka osuđena osoba ima pravo da izrečenu kaznu zatvora ili dio kazne izvršava u državi svoga državljanstva.
"Prema ovoj konvenciji između BiH i drugih država izvrši se godišnje na desetine transfera osuđenih, tako da je u 2017. realiziran 91 transfer osuđenih, dok je u ovoj godini zaprimljen 51 transfer”, naveli su u ministarstvu pravde BiH.
Marko Radić je za vrijeme rata bio zapovjednik Prve Bjelopoljske bojne u sklopu Druge brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Prema presudi sudjelovao je u uspostavi zatvora, te je naložio nezakonito uhićenje više bošnjačkih civila. Odgovoran je i za odvođenje muškaraca na prisilni rad, njihovo držanje u brutalnim, ponižavajućim i nehumanim uvjetima.