'Suci Vrhovnog suda nisu obavili svoj posao, dužnost im je osigurati jednakost za sve'

Dan nakon završene rasprave Vrhovnog suda, koji zapravo nije donio najvažniju odluku - o obeštećenju nekadašnjih dužnika u CHF - nižu se reakcije. Suci nisu odlučili imaju li nekadašnji dužnici u švicarskim francima, koji su konvertirali kredite u eurske, pravo na dodatno obeštećenje, ali nisu donijeli ni odluku da to pravo nemaju. Odlučeno je samo da imaju pravo na zatezne kamate što, smatra odvjetnica Nicole Kwiatkowski, "nema nikakve veze s prva dva, bitna pitanja". Kwiatkowski je na Trgovačkom sudu u Zagrebu zastupala, i dobila parnicu u kolektivnoj tužbi dužnika protiv banaka 2013. godine, u kojoj je u korist dužnika presudio sudac Radovan Dobronić, danas, zanimljiva je podudarnost, predsjednik Vrhovnog suda.

- Suci Vrhovnog suda imaju zakonsku dužnost izjednačavati sudsku praksu i osigurati jednakost svih pred zakonom, i tu zadaću u ovom slučaju nisu izvršili. Općinski i županijski suci opet neće znati kako presuđivati u tužbama zbog obeštećenja, kaže Kwiatkowski. Kako se neslužbeno može čuti, dio sudaca na nekim lokalnim sudovima ogorčen je odlukom Vrhovnog suda, u kojoj odluke zapravo nema pa će i dalje svaki sudac odlučivati po svom. Upravo se zato i tražilo konačno mišljenje Vrhovnog suda o tome imaju li oni koji su konvertirali kredite pravo na dodatno obeštećenje, ili nemaju, jer je u prijašnjim slučajevima privatnih parnica revizijama taj sud rekao da imaju, ali i, u drugom slučaju, da nemaju.

HUB O ODLUCI SUDA 'Bivši korisnici kredita u franku su obeštećeni, sve ostalo bi diskriminiralo ostale potrošače'

Kwiatkowski pojašnjava što je, jedino, Vrhovni sud, s dovoljnih 13 glasova, odlučio. Za prvu odluku, prema kojoj dužnici nemaju pravo na obeštećenje, glasalo je šest sudaca, za drugu, prema kojoj imaju to pravo, njih deset, dakle četiri više, ali nedovoljno da se odluka i donese, jer je bilo potrebno najmanje 12 glasova. Trinaest glasova sudaca dobila je treća odluka o kojoj se raspravljalo, ona o zateznim kamatama.

- To je prošlo, kamate na iznose koje su ljudi dobili kao preplatu nakon konverzije. To je, međutim, kontradiktorno Zakonu o konverziji, koji kaže da nema prava na zateznu kamatu, a Vrhovni sud sad kaže da ima, znači odlučio je da neće poštivati zakon. Prema Zakonu o konverziji, kredite u švicarcima su pretvorili u euro kredite, i sve se obračunalo u euro po tečaju na dan kad se podigao kredit. Kod nekih je nastala razlika, više su platili, a neki su još morali banci i platiti. Sad je Vrhovni sud rekao da na taj iznos, koji je netko nakon što je obavio konverziju dobio, ima pravo na zatezne kamate. Taj iznos, međutim, nema nikakve veze s iznosom koji bi proizašao zbog ništetnosti valute i ništetnosti kamate. Za pitanje obeštećenja ta je odluka suda nebitna, kaže Kwiatkowski. 

Kako dodaje, sad se i išlo na sjednicu Vrhovnog suda jer su dvije prijašnje revizije u privatnim parnicama potrošača, odnosno banke, dale različita pravna mišljenja, trebalo je mišljenje usuglasiti.

HOĆE LI ODLUKA PROĆI? Odvjetnik o švicarskom franku: 'To je diskriminacija i pobjeda banaka, ovo je nered od odluke'

-  Te revizije moraju ići van, što znači da će u nekom trenutku netko pisati na Ustavni sud, jer nema jedinstvenog stava, zaključuje Kwiatkowski.  

Dužnici na sudovima traže obeštećenje, smatraju da konverzijom nisu dobili ono što im je uzeto zbog valutne klauzule i kamate, banke pak tvrde da je konverzijom kredita sve namireno, pa tako i zatezne kamate. U konverziji su, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka, retroaktivno iskorištene i sve preplate. 

- Konverzijom iz 2015. u potpunosti je riješeno pitanje obeštećenja bivših korisnika CHF kredita. Upravo je Vrhovni sud u jednom od ranije iznesenih stajališta zastupao shvaćanje kako je sklapanjem sporazuma o konverziji osigurano otklanjanje nepoštenih ugovornih odredbi. U konverziji su sve preplate retroaktivno iskorištene za namirenje kredita u EUR. Svako dodatno obeštećenje jedne kategorije dužnika bilo bi diskriminatorno i narušilo bi zakonom uspostavljenu postojeću ravnotežu, što je u potpunoj suprotnosti europskog prava i načela zaštite potrošača, poručuje Hrvatska udruga banaka. 

Dužnici su ogorčeni, boje se da na kraju neće dobiti ništa, ili jako malo, puno manje od onoga što im, smatraju, pripada obeštećenjem zbog valutne klauzule i kamate. 

NI ONI NISU ZADOVOLJNI Iz Udruge banaka oglasili se o franku: Rješenje u suprotnosti s načelom trodiobe vlasti...

- I dalje ostajemo u zrakopraznom prostoru, ni na nebu ni na zemlji. Slučaj će otići na Ustavni sud, a mi ćemo, dužnici, i dalje čekati, ogorčen je Denis Smajo, jedan od nekadašnjih najvećih aktivista Udruge Franak, danas savjetnik udruge Potrošač. On je sam, kaže, na prvom stupnju tužbe kojom traži obeštećenje, a kako konkretne odluke Vrhovnog suda i dalje nema, dodaje, sve dalje je u njegovoj, ali i u drugim parnicama - lutrija.

Odvjetnik Igor Metelko za N1 je rekao da će potrošači imati pravo na svega pet, do deset posto od onoga na što bi imali pravo da se usvojila odluka o punom obeštećenju. Dodao je kako ne zna što će se dogoditi s revizijskim odlukama. Moguć je i zaključak o neusklađenosti odluke, navodi, dodajući da se nada tome i da će sudska evidencija, koja prati odluke na "izlasku" sa suda, da budu usklađene, spriječiti izlazak ove odluke, jer je potpuno nedorečena.

Komentirao je i mogućnosti oštećenih.

BIJES ZBOG ODLUKE O FRANKU Aleksić bijesan na Vrhovni sud: 'To je politička, zločinačka odluka koja koristi lopovima'

- Nema mogućnosti žalbe nego ustavne tužbe. Ustavni sud ima ovlasti ukinuti te odluke ako ustanovi da je došlo do povrede ustavnih prava, prije svega prava na pravično suđenje, a ja bih rekao i prava na jednakost i zabranu diskriminacije, jer ovom su odlukom sigurno diskriminirani oni koji su svoje kredite konvertirali u odnosu na one koji nisu jer oni koji nisu konvertirali kredite, a tuže i dobivaju sto postotna obeštećenja na sudu, u konačnici plaćaju 50 posto manje iznosa nego oni potrošači koji su svoje kredite konvertirali, rekao je odvjetnik. Navodi da je zadaća Vrhovnog suda uvesti red u suđenje, a “oni ovim nedorečenim odlukama uvode nered”.